Srpski knez Sveti Jovan Vladimir, koji je vladao najmoćnijom srpskom kneževinom Dukljom početkom 11. veka, bio je prvi srpski svetac.
U to vreme bukti Samuilov bugarski ustanak (976 – 1018) koji predstavlja ogroman izazov moćnom Romejskom carstvu. Srbi u prvim godinama 11. veka šalju jednu delegaciju u Carigrad i uspostavljaju savezništvo sa romejskim carem Vasilijem II Bugaroubicom, usled čega, 1009. godine, samoproglašeni bugarski car (jermenskog porekla) Samuilo priprema veliku ofanzivu na Srbiju.
Svoju bugarsku državu i ustanak je Samuilo veoma brzo proširio na području grčke Makedonije. Zauzeo je celu Makedoniju (bez Soluna), Tesaliju, Epir, Dračku oblast (bez Drača) i Podunavsku severnu Bugarsku.
Na red su zatim došli i saveznici Romeja i cara Vasilija II na zapadu, Srbi. Samoproglašeni car Samuilo 1009. godine šalje svoje trupe na srpske kneževine Duklju, Zahumlje, Bosnu, Rašku.
Bugari upadaju dolinom Zete, opsedaju grad Ulcinj, spaljuju Kotor i dolaze čak do Zadra odakle idu na sever i prelaze preko Humske oblasti i Srbije i vraćaju se u Prespu.
Srpski knez Jovan Vladimir se zajedno sa svojom vojskom povlači iz prestonog Skadra na planinu Oblik (danas Taraboš). Međutim, u nekom trenutku ipak biva zarobljen i bugarska vojska ga vodi u Prespu gde je stavljen u tamnicu.
Foto: printscreen
I tu, tokom zarobljeništva, dolazi do preokreta. Samuilo odlučuje da oženi srpskog kneza Jovana Vladimira svojom ćerkom Kosarom, u skladu sa svojom politikom, da vraćanjem bivših vladara na njihove nekadašnje teritorije i njihovom ženidbom za svoju porodicu, veže te teritorije za sebe i svoju tek stvorenu državu. Samuilo tako dobija mogućnost da ne troši svoju vojsku na gušenje pobuna nego na borbu sa romejskim trupama.
Knezu Jovanu Vladimiru vraćena je na upravu srpska kneževina, Duklja, uz dodatak Dračke oblasti.
Međutim, nakon strahovitog poraza Samuilove vojske u bici na Belasici 1014. godine, sam Samuilo umire ugledavši hiljade svojih vojnika koji su oslepljeni po Vasilijevoj naredbi. Tek svakom stotom vojniku je ostavljeno po jedno oko kako bi mogao da vodi ostale.
Foto: pixabay
Tada dolazi do još jedne velike tragedije u Samuilovoj porodici. Samuilovog sina Gavrila Radomira ubija Jovan Vladislav, sin rođenog Samuilovog brata. On, u maju 1016. godine zove kneza Jovana Vladimira u bugarsku prestonicu Prespu kako bi se dogovorili o budućim potezima. Kada je stigao, knez Jovan Vladimir odlazi prvo na Liturgiju, odakle ga na izlazu iz crkve ubijaju Vladislavovi vojnici odsecanjem glave. Prvi srpski svetac, knez Jovan Vladimir ubijen je i pored uveravanja Samuilovog naslednika Jovana Vladislava da mu se neće ništa dogoditi.
Nedugo zatim telo kneza Vladimira preneto je u iz Prespe u Krajinu, oblast oko grada Skadra. Od 1381. godine njegove mošti čuvaju se u manastiru svetog Jovana Vladimira kod Elbasana u Albaniji, da bi njegove svete mošti bile prenete 1995. godine u Sabornu pravoslavnu crkvu u Tirani.
Nemaju samo Rusi velikog sveca i kneza Vladimira, imamo ga i mi Srbi i to je naš prvi svetac!
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Miroslav Lončar stradao je mučeničkom smrću 1992. godine, a mnogi i dan danas ne znaju njegovu priču. O tome koliki je bio heroj, koliko je voleo svoj narod i svoju veru svedoči i činjenica da je i kanonizovan i postao Prepodobni novomučenik Miroslav Imotski.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Operativni štab iranskih oružanih snaga Hatam al Anbija saopštio je danas, nakon lansiranja raketa na Izrael, da Izrael mora da zaustavi napade na Liban ili će se suočiti sa "daljim razornim udarcima".
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je potpuno vraćanje prava ruskog govornog područja u Ukrajini jedan od ključnih uslova za postizanje dugoročnog rešenja rata.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar