Marta 1943. godine, u Vrnjačkoj Banji, Veselin Šijaković je ubio gestapovskog oficira, jednog od najodgovornijih za nacistički zločin u Kragujevcu 21. oktobra 1941, kada je streljano 3.000 civila, od kojih 300 učenika. Na današnji dan, ovaj srpski heroj se upokojio 2009. godine.
Veselin Šijaković je rođen 1924. godine u Nikšiću gde su se njegovi roditelji doselili iz Andrijevice.
Drugi svetski rat zatekao ga je u Kragujevcu gde je učio Vojno-tehničku školu. Kada su zaposeli zgradu Vojno-tehničkog zavoda, nacisti su zarobili se pitomce, pa i njega. Ubrzo su, međutim, pustili Hrvate, Muslimane i Slovence, a Srbe su uputili na prinudni rad.
Sa dva druga, Veselin je uspeo da pobegne u šumu, gde su susreli pripadnike Jugoslovenske vojske u otadžbini, i to Jeličkog korpusa koji se već bio proslavio oslobađanjem Gornjeg Milanovca, Užica, Čačka, Požege. Odlučili su da ostanu sa njima i raspoređeni su u jedinicu zaduženu za diverzije. Jedinica je bila sastavljena od trojki. Veselin je postavljen na čelo jedne trojke. I tako je krajem jula 1941. započelo njegovo ratovanje.
ВЕСЕЛИН ШИЈАКОВИЋ - ОСВЕТНИК КРАГУЈЕВАЧКИХ ЂАКА
Марта 1943. године, у Врњачкој бањи, Веселин Шијаковић је убио гестаповског официра, једног од најодговорнијих за нацистички злочин у Крагујевцу 21. октобра 1941, када је стрељано 3.000 цивила, од којих 300 ученика. pic.twitter.com/FgqItAYehE
— Илија Драшковић 1244 (@IlijaDraskovic1) October 22, 2018
U jesen 1942, vrhovna komanda je, po predlogu Ravnogoraca iz Beograda, odlučila da likvidira gestapovskog majora koji je imao ključnu ulogu u streljanjima civila i đaka u Kragujevcu. Za taj zadatak je određena jedna trojka s najviše iskustva. Ušli su u zgradu u Beogradu u kojoj je živeo taj major, kroz otvoren prozor podruma, ali ih je na stepeništu koje je vodilo na sprat, dočekao stražar i pobio ih.
U međuvremenu, gestapovski oficir prešao je u Vrnjačku Banju, gde okupator imao jako uporište od više od deset hiljada vojnika. Šijaković je sam prijavio svoju trojku za likvidaciju gestapovskog oficira.
Veselin Šijaković je u svojojispovesti detaljno opisao kako je to uspeo:
"Noću smo se prikrali vili u kojoj je živeo gestapovski oficir. Čekali smo u dvorištu da dođe sa sedeljke u obližnjem hotelu. Oko jedan sat posle ponoći, u pratnji trojice vojnika, pojavio se, teturajući se, očigledno pijan. Vojnici su mu pomogli da se popne uz unutrašnje stepenište i vratili se da patroliraju ulicom. Kada je otvorio prozor od svoje spavaće sobe, posao nam je bio znatno olakšan. Prvi put su mi ruke zadrhtale, i to tako jako da su stube počele udarati o zid. Rekao sam sebi: Ipak, ja nisam za ovakve zadatke!
Uspeo sam nekako da se popnem u uđem neopaženo. Levom rukom sam ga ščepao za kosu i glavu mu pribio uz jastuk, a desnom rukom mu zario nož u srce. Riknuo je kao lav! Pošto glavu nije mogao da mrdne, noge su mu otišle u vis i neprestano koprcale! U istom trenutku, odjeknuo je vrisak žene koja je ležala u susednom krevetu, na moje zaprepašćenje. Zbunjen, izvadio sam pištolj i upucao je sa nekoliko metaka! Moji drugovi, koji su čekali u dvorištu, mislili su da je nemački oficir pucao na mene, jer je dogovor bio da ne upotrebljavamo vatreno oružje, pa je jedan od njih pohitao uz stube. Sudarili smo se na stubama, niz koje sam ja više padao, leđima, nego što sam koračao.
Zasvirale su sirene, poziv na uzbunu, a mi smo se dali u beg kroz susedna dvorišta. Tek tada sam shvatio da sam zaboravio da uzmem njegovu torbicu , što mi je bio jedan od zadataka. Mislio sam da ću zbog toga biti kažnjen, međutim, od Vrhovne komande sam odlikovan Obilića medaljom, koju mi je kasnije, pred 20.000 boraca, uručio veliki junak Jezdimir Dangić, komandant Drinskog korpusa.
Веселин Шијаковић, четник који је 1943. у хотелу у Врњачкој Бањи убио немачког команданта који је наредио стрељање ђака у Крагујевцу. Преминуо је 2009. године. Целог свог живота прогоњен од црвених као сарадник окупатора. Вечна ти слава и хвала јуначе! pic.twitter.com/5xr5h6lKf5
— serbian nationalist (@the_chetniks) January 27, 2023
Zarobili su me partizani na Đurđevdan 1946. godine na Ustikolini. Opkolili su kuću u kojoj smo se nalazili nas trojica, kao i ukućani. Gađali su kuću i bacačima, pa je ranjeno dete od jedne godine. Kada sam video da će pobiti i tu porodocu, odlučio sam da se predamo. Tri meseca je vođena istraga. Suđenje je bilo na Vojnom sudu u Nišu. Optužili su me da sam ratovao protiv partizana, što sam ja negirao, jer na njih, sem onog dana kada su me uhavtili, nikad a nisam metka ispalio. Ipak, osudili su me na smrtnu kaznu. Posle tri meseca, presudu su mi preinačili u doživotnu robiju, i 1948. su me prebacili u podgorički zatvor Jusovača. Tu su me držali u totalnoj izolaciji od drugih zatvorenika, u najgorim uslovima, iako sam bio teško bolestan. Kada sam bio na izdisaju snaga, 1952. godine, pustili su me da umrem kući. Saznali su za moj slučaj prijatelji iz Beograda, i prebacili me tamo, gde me spasao lekar Veselin Savić.
Iste te 1952 godine sam se oženio sa Darinkom Šaranović, koja je došla da me obiđe, pošto je znala da sam robijao sa njenim bratom."
Veselin Šijaković je od Srpske pravoslavne crkve, za doprinos pravoslavlju, dobio Orden Svetog Save prvog reda, a od patrijarha jerusalimskog Diodora – gramatu „Vitez pravoslavlja“, za podvig koji je učinio na Vaskrs 2000. godine. Naime, te 2000. godine uspeo je da uđe, zajedno sa sveštenicima, u Hristovu ćeliju, što pre toga nije uspelo nijednom civilu.
Nakon molitve u Hristovoj ćeliji, dograbio je krst od 100 kilograma, visok tri metra, poneo ga 20 metara i predao sveštenicima koji su krenuli ka Hristovom grobu. Sveštenici nisu mogli da veruju svojim očima – da jedan starac nosi toliki krst, ispričali su to patrijarhu koji ga je pozvao u goste i uručio mu gramatu „Vitez pravoslavlja“.
Veselin Šijaković je umro 27. septembra 2009. Ostala su mu dva sina Dragoljub i Bogoljub (profesor Univerziteta, bio je ministar vera u Beogradu, u dva mandata), i četvoro unučadi.
Marička bitka, ili Bitka kod Černomena, predstavlja početak osmanlijskih osvajanja teritorija kojima je vladao najveći srpski vladar, car Stefan Uroš IV Dušan i početak brze propasti srpskog srednjovjekovnog carstva. Ostaje pitanje je šta bi se dogodilo da su srpski vladari Vukašin Mrnjavčević i njegov brat despot Uglješa, uspeli da poraze Turke u tom okršaju.
Na današnji dan 1227. godine umro je Stefan Nemanjić koji je bio prvi krunisani kralj, zbog čega je nazvan Prvovenčani, a Srbija je za vreme njegove vladavine stekla dve velike tekovine, postala je kraljevina i dobila je samostalnu crkvenu organizaciju.
Na današnji dan 1866. godine knez Srbije Mihailo Obrenović i knez Crne Gore Nikola Prvi Petrović zaključili su ugovor o zajedničkoj borbi za oslobođenje od Turaka i ujedinjenje srpskih zemalja u jednu srpsku državu.
Na današnji dan 1823. godine u Kragujevcu rođen je knez Mihailo Obrenović, On je vladao Srbijom u dva navrata od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868. godine i dan danas važi za jednog od najpopularnijih srpskih vladara, čiji spomenik krasi centar srpske prestonice.
Na današnji dan umro je srpski pravoslavni sveštenik i četnički vojvoda Momčilo Đujić koji je predvodio značajan deo četnika na području severne Dalmacije i zapadne Bosne tokom Drugog svetskog rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Marička bitka, ili Bitka kod Černomena, predstavlja početak osmanlijskih osvajanja teritorija kojima je vladao najveći srpski vladar, car Stefan Uroš IV Dušan i početak brze propasti srpskog srednjovjekovnog carstva. Ostaje pitanje je šta bi se dogodilo da su srpski vladari Vukašin Mrnjavčević i njegov brat despot Uglješa, uspeli da poraze Turke u tom okršaju.
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Pojedini simpatizeri Studentske liste nevoljno priznaju ono što je očigledno svima koji su pratili konstitutivnu sednicu Narodne Skupštine u 15. sazivu - Aleksandar Vučić je, žargonski rečeno, obrisao pod blokaderima.
Jovo Bakić, šef poslaničke grupe "Studentska lista - Studenti pobeđuju", odbio je da se izvini za skandalozan napad Marije Radovanović, bivšeg sekretara Medicinskog fakulteta na glumicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Devojke iz Crvenog tima govorile su o borbi za individualnu medalju, a Anđela Pešikan istakla je da joj je žao što njena cimerka Lana Erić nije uspela da dođe do nje.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Troje dece zadobilo je teške povrede glave i tela prilikom pada na pokretnim stepenicama u Tržnom centru "Galerija" u Beogradu zbog čega su zadržani na Odeljenju neurohirurgije Urgentnog centra.
Sve veći broj građana Nemačke želi prevremene parlamentarne izbore, a nezadovoljstvo radom kancelara Fridriha Merca i njegove vladajuće koalicije dostiglo je visok nivo.
Vladimir Putin godinama je gradio odnose sa Donaldom Trampom, sada se ta dugoročna strategija isplaćuje Kremlju, ocenjuje Majkl Mekfol, bivši američki ambasador u Rusiji.
Rusija je objavila snimak lansiranja krstareće rakete Dan-T sa kopnene platforme, što ukazuje na proširenje načina upotrebe ovog relativno novog oružja.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.