Privrednici od danas mogu da se prijave za Program ekonomskih mera za smanjivanje negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom virusa COVID 19, vrednog 608,3 milijarde dinara, odnosno 5,1 milijardu evra.
Vlada Srbije usvojila je u petak tri uredbe kojima se reguliše korišćenje Programa ekonomskih mera.
Usvojena je Uredba o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima, Uredba o utvrđivanju programa finansijske podrške privrednim subjektima za održavanje likvidnosti i obrtna sredstva u otežanim ekonomskim uslovima, kao i Uredba o postupku za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti za vreme vanrednog stanja.
Danas bi, kako je najavljeno, trebalo da bude objavljen i poziv Fonda za razvoj za pomoć privrednicima u održavanju likvidnosti, a do četvrtka biće završen i pravni okvir za garantnu šemu za podršku privredi, odnosno preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima.
Vrednost kredita koji će biti plasirani na taj način je dve milijarde evra, a u pitanju je novac za koji će država garantovati i biće na raspolaganju ovog meseca.
Do četvrtka, kako je najavljeno, biće gotova i uredba koja se odnosi na poljoprivrednike.
Program koji je usvojila Vlada Srbije vredan je 5,1 milijardu evra, sadrži mere poreske politike, direktnu pomovh privatnom sektoru, mere za očuvanje likvidnosti i direktnu pomoć svim punoletnim građanima u visini od 100 evra u dinarskoj protivvrednosti.
Prva uredba odnosi se na mere poreske politike i direktnu pomoć privatnom sektoru, a mere podrazumevaju odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade za preduzeća u privatnom sektoru, tokom trajanja vanrednog stanja, a u periodu od tri meseca, uz kasniju otplatu nastale obaveze u ratama, sa početkom najranije od 2021. godine.
Mera se odnosi na privredne subjekte, uključujući i ogranke i predstavništva stranih pravnih lica.
Odlaže se plaćanje poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada do 4.januara 2021. godine, a pri popunjavanju poreske prijave, kao dan početka plaćanja poreza stavlja se taj datum.
Popunjavanjem prijave, privrednik se automatski prijavljuje i za novčanu pomoć u iznosu od 30.000 dinara.
Plaćanje ove poreske obaveze će početi od januara sledeće godine i to na najviše 24 mesečne rate, bez plaćanja kamate.
Takođe, odlaže se plaćanje i akontacije poreza na dobit pravnih lica za mart, april, i maj ove godine do predaje konačne poreske prijave za porez na dobit pravnih lica za 2020. godinu.
Svi privredni subjekti u privatnom sektoru mogu da koriste mere propisane ovom uredbom, pod uslovom da, počev od 15. marta ove godine pa do dana stupanja na snagu ove uredbe, odnosno do petka 10. aprila, nisu smanjivali broj zaposlenih za više od 10 odsto.
Kada je reč o uplati bespovratnih novčanih sredstava iz budžeta, u iznosu od oko 30.000 dinara, na njih imaju pravo: preduzetnik, preduzetnik paušalac, preduzetnik poljoprivrednik, preduzetnik drugo lice, pravna lica koja su razvrstana kao mikro, mala i srednja.
Isplata će početi u maju i ide u tri rate - maj, jun i jul, a svaka firma otvoriće za to namenski račun, uključujući i paušalce, preko koga će se taj novac uplatiti.
Foto: Pixabay
Pogodnosti iz ove uredbe mogu da koriste i preduzetnici koji su registrovali privremeni prestanak obavljanja delatnosti najranije na dan 15. marta ove godine.
Predviđena je i direktna pomoć velikim preduzećima u vidu uplate bespovratnih novčanih sredstava u iznosu od 50 odsto osnovne minimalne neto zarade za mart 2020. godine, i to za zaposlene kojima je rešenjem utvrđen prekid rada nakon uvođenja vanrednog stanja.
Isplata će se takođe vršiti u maju, junu i julu, u iznosu 50 odsto minimalne zarade za mesec mart.
I velika preduzeća su takođe u obavezi da otvore namenski račun preko koga će ići isplata, a nakon poslednje uplaćene rate, poslodavci su u obavezi da tri meseca zadrže radnike.
Prvom uredbom se reguliše i ukidanje PDV-a na one donacije koje su izvršene ka Ministarstvu zdravlja, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, odnosno zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini.
Obveznik PDV ima pravo i na odbitak prethodnog poreza po osnovu tog prometa.
Druga uredba se odnosi na finansijsku podršku privrednim subjektima za održavanje likvidnosti, a biće izdvojeno 24 milijardi dinara za odobravanje kredita preko Fonda za razvoj.
Pravo na korišćenje sredstava imaće preduzetnici, zadruge, mikro, mala i srednja preduzeća koja su u većinskom privatnom ili zadružnom vlasništvu, a uslov će biti da obavljaju proizvodnu, uslužnu, trgovinsku i poljoprivrednu delatnost.
Krediti za održavanje tekuće likvidnosti i nabavku obrtnih sredstava odobravaće se na rok otplate do 36 meseci, na grejs period do 12 meseci, po kamatnoj stopi od 1 odsto godišnje.
Foto: Pixabay
Minimalni iznos kredita koji mogu podići privredna društva je 1.000.000 dinara, a preduzetnici i zadruge 200.000 dinara.
Maksimalan iznos kredita za preduzetnike i mikro pravna lica je do 10.000.000 dinara, za mala pravna lica do 40.000.000 dinara, a za srednja pravna lica do 120.000.000 dinara.
Osnovni uslov za realizaciju ovih kredita je zadržavanje istog broja zaposlenih, s tim da se, kako do podnošenja zahteva, tako i u toku korišćenja kredita, prihvata odstupanje od 10 odsto od broja zaposlenih.
Kada je reč o trećoj uredbi, koja se odnosi na izdavanje dužničkih hartija od vrednosti, njome se pojednostavljuje postupak za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti na teritoriji Republike Srbije za vreme vanrednog stanja.
Osnovna novina je pojednostavljivanje postupka za odobravanje Prospekta preduzeća za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti.
Objavljivanje Prospekta umesto 77, trajaće 17 dana, a trošak gde se računaju provizije Komisije za hartije od vrednosti, Centralnog registra za HOV i Beogradske berze, biće smanjen.
Maksimalni trošak izdavanja korporativnih obveznica se smanjuje sa oko 80.000 evra na ne više od 18.500 hiljada evra.
Sva uputstva za privrednike koji žele da se prijave za Program ekonomskih mera mogu se naći na sajtu Vlade Srbije, Ministarstva finansija, Privredne komore Srbije.
U cilju potpunije i efikasnije dostupnosti građanima, Sekretarijat za socijalnu zaštitu i Gradski centar za socijalni rad u Beogradu otvorili su i nove e-mail adrese za pomoć građanima u toku vanrednog stanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U cilju potpunije i efikasnije dostupnosti građanima, Sekretarijat za socijalnu zaštitu i Gradski centar za socijalni rad u Beogradu otvorili su i nove e-mail adrese za pomoć građanima u toku vanrednog stanja.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Kubanska državna Nacionalna elektroprivreda (UNE) saopštila je da se očekuje da će tokom dana 72 odsto te zemlje biti bez struje, tokom sati u kojima je potrošnja najveća.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održaće odvojene sastanke sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i sirijskim predsednikom Ahmedom al Šarom na marginama predstojećeg samita NATO u Ankari.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.