PRIVREDNICI OD DANAS MOGU DA SE PRIJAVE za Program pomoći! Isplata počinje u maju, na tri rate!
Podeli vest
Privrednici od danas mogu da se prijave za Program ekonomskih mera za smanjivanje negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom virusa COVID 19, vrednog 608,3 milijarde dinara, odnosno 5,1 milijardu evra.
Vlada Srbije usvojila je u petak tri uredbe kojima se reguliše korišćenje Programa ekonomskih mera.
U cilju potpunije i efikasnije dostupnosti građanima, Sekretarijat za socijalnu zaštitu i Gradski centar za socijalni rad u Beogradu otvorili su i nove e-mail adrese za pomoć građanima u toku vanrednog stanja.
09.04.2020
10:04
Usvojena je Uredba o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima, Uredba o utvrđivanju programa finansijske podrške privrednim subjektima za održavanje likvidnosti i obrtna sredstva u otežanim ekonomskim uslovima, kao i Uredba o postupku za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti za vreme vanrednog stanja.
Danas bi, kako je najavljeno, trebalo da bude objavljen i poziv Fonda za razvoj za pomoć privrednicima u održavanju likvidnosti, a do četvrtka biće završen i pravni okvir za garantnu šemu za podršku privredi, odnosno preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima.
Vrednost kredita koji će biti plasirani na taj način je dve milijarde evra, a u pitanju je novac za koji će država garantovati i biće na raspolaganju ovog meseca.
Do četvrtka, kako je najavljeno, biće gotova i uredba koja se odnosi na poljoprivrednike.
Program koji je usvojila Vlada Srbije vredan je 5,1 milijardu evra, sadrži mere poreske politike, direktnu pomovh privatnom sektoru, mere za očuvanje likvidnosti i direktnu pomoć svim punoletnim građanima u visini od 100 evra u dinarskoj protivvrednosti.
Prva uredba odnosi se na mere poreske politike i direktnu pomoć privatnom sektoru, a mere podrazumevaju odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade za preduzeća u privatnom sektoru, tokom trajanja vanrednog stanja, a u periodu od tri meseca, uz kasniju otplatu nastale obaveze u ratama, sa početkom najranije od 2021. godine.
Mera se odnosi na privredne subjekte, uključujući i ogranke i predstavništva stranih pravnih lica.
Odlaže se plaćanje poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada do 4.januara 2021. godine, a pri popunjavanju poreske prijave, kao dan početka plaćanja poreza stavlja se taj datum.
Popunjavanjem prijave, privrednik se automatski prijavljuje i za novčanu pomoć u iznosu od 30.000 dinara.
Plaćanje ove poreske obaveze će početi od januara sledeće godine i to na najviše 24 mesečne rate, bez plaćanja kamate.
Takođe, odlaže se plaćanje i akontacije poreza na dobit pravnih lica za mart, april, i maj ove godine do predaje konačne poreske prijave za porez na dobit pravnih lica za 2020. godinu.
Svi privredni subjekti u privatnom sektoru mogu da koriste mere propisane ovom uredbom, pod uslovom da, počev od 15. marta ove godine pa do dana stupanja na snagu ove uredbe, odnosno do petka 10. aprila, nisu smanjivali broj zaposlenih za više od 10 odsto.
Kada je reč o uplati bespovratnih novčanih sredstava iz budžeta, u iznosu od oko 30.000 dinara, na njih imaju pravo: preduzetnik, preduzetnik paušalac, preduzetnik poljoprivrednik, preduzetnik drugo lice, pravna lica koja su razvrstana kao mikro, mala i srednja.
Isplata će početi u maju i ide u tri rate - maj, jun i jul, a svaka firma otvoriće za to namenski račun, uključujući i paušalce, preko koga će se taj novac uplatiti.
Foto: Pixabay
Pogodnosti iz ove uredbe mogu da koriste i preduzetnici koji su registrovali privremeni prestanak obavljanja delatnosti najranije na dan 15. marta ove godine.
Predviđena je i direktna pomoć velikim preduzećima u vidu uplate bespovratnih novčanih sredstava u iznosu od 50 odsto osnovne minimalne neto zarade za mart 2020. godine, i to za zaposlene kojima je rešenjem utvrđen prekid rada nakon uvođenja vanrednog stanja.
Isplata će se takođe vršiti u maju, junu i julu, u iznosu 50 odsto minimalne zarade za mesec mart.
I velika preduzeća su takođe u obavezi da otvore namenski račun preko koga će ići isplata, a nakon poslednje uplaćene rate, poslodavci su u obavezi da tri meseca zadrže radnike.
Prvom uredbom se reguliše i ukidanje PDV-a na one donacije koje su izvršene ka Ministarstvu zdravlja, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, odnosno zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini.
Obveznik PDV ima pravo i na odbitak prethodnog poreza po osnovu tog prometa.
Druga uredba se odnosi na finansijsku podršku privrednim subjektima za održavanje likvidnosti, a biće izdvojeno 24 milijardi dinara za odobravanje kredita preko Fonda za razvoj.
Pravo na korišćenje sredstava imaće preduzetnici, zadruge, mikro, mala i srednja preduzeća koja su u većinskom privatnom ili zadružnom vlasništvu, a uslov će biti da obavljaju proizvodnu, uslužnu, trgovinsku i poljoprivrednu delatnost.
Krediti za održavanje tekuće likvidnosti i nabavku obrtnih sredstava odobravaće se na rok otplate do 36 meseci, na grejs period do 12 meseci, po kamatnoj stopi od 1 odsto godišnje.
Foto: Pixabay
Minimalni iznos kredita koji mogu podići privredna društva je 1.000.000 dinara, a preduzetnici i zadruge 200.000 dinara.
Maksimalan iznos kredita za preduzetnike i mikro pravna lica je do 10.000.000 dinara, za mala pravna lica do 40.000.000 dinara, a za srednja pravna lica do 120.000.000 dinara.
Osnovni uslov za realizaciju ovih kredita je zadržavanje istog broja zaposlenih, s tim da se, kako do podnošenja zahteva, tako i u toku korišćenja kredita, prihvata odstupanje od 10 odsto od broja zaposlenih.
Kada je reč o trećoj uredbi, koja se odnosi na izdavanje dužničkih hartija od vrednosti, njome se pojednostavljuje postupak za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti na teritoriji Republike Srbije za vreme vanrednog stanja.
Osnovna novina je pojednostavljivanje postupka za odobravanje Prospekta preduzeća za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti.
Objavljivanje Prospekta umesto 77, trajaće 17 dana, a trošak gde se računaju provizije Komisije za hartije od vrednosti, Centralnog registra za HOV i Beogradske berze, biće smanjen.
Maksimalni trošak izdavanja korporativnih obveznica se smanjuje sa oko 80.000 evra na ne više od 18.500 hiljada evra.
Sva uputstva za privrednike koji žele da se prijave za Program ekonomskih mera mogu se naći na sajtu Vlade Srbije, Ministarstva finansija, Privredne komore Srbije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U cilju potpunije i efikasnije dostupnosti građanima, Sekretarijat za socijalnu zaštitu i Gradski centar za socijalni rad u Beogradu otvorili su i nove e-mail adrese za pomoć građanima u toku vanrednog stanja.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da bi Sjedinjene Države mogle da napuste NATO ukoliko saveznici ne podrže američko preuzimanje Grenlanda, tvrdeći da je to pitanje od ključnog značaja za nacionalnu bezbednost SAD.
Voditelj Informera Nenad Matejić i zamenik glavnog urednika Dejan Vukelić ušli su u verbalni rat oko toga da li bi Srbija trebalo da ima dva pisma ili samo jedno.
Voditelj Informera Nenad Matejić i zamenik glavnog urednika Dejan Vukelić ušli su u verbalni rat oko toga da li bi Srbija trebalo da ima dva pisma ili samo jedno.
Nataša Kandić, osvedočena mrziteljka svega srpskog u delirijumu je zbog odluke dela blokadera da razgovaraju sa delegacijom Evropske unije koju predvodi ustaša Tonino Picula.
Oliver Ivanović, lider Srba sa Kosova koje je ubijen pre osam godina, nije imamo nikalo lepo mišljenje o Aleksandru Ivanoviću, svom bratancu i tom delu familije.
Među učesnicima Exatlona tenzije rastu iz epizode u epizodu, a u večerašnjoj one su kulminirale. Atmosfera na poligonima bila je gotovo električna, a napetost između Plavih i Crvenih dostigla je vrhunac.
Najviše glasova u Informerovoj anketi za favorita Exatlona osvojili su Jovan Radulović Jodžir među muškim takmičarima i Elica Erski među ženskim takmičarima.
Jedini takmičar Exatlona Srbija koji nije ostvario nijednu pobedu u dosadašnjem toku takmičenja je Dušica Topić. Važno je spomenuti da je ona imala velikih zdravstvenih problema zbog kojih je nastupila samo četiri puta.
Večeras od 21 čas samo na Informer televiziji očekuje vas 10. epizoda Exatlona i borba za život nakon koje će biti poznato koja takmičarka pakuje kofere.
Prethodne sedmice u Informerovoj mega popularnoj emisiji "Na merama" mogli ste da vidite kako bivša ministarka Danica Grujičić pohodi blokaderske šatore, gde to tumara analitičar Aleksandar Radić, čime se sada bavi doskorašnji trener KK Partizan Željko Obradović, na koji način glumica Iva Štrljić vežba za novu ulogu…
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Ubijeni bivši igrač Crvene zvezde, Živko Bakić (40), hapšen je zbog 324 kilograma kokaina kao glavni pripadnik šestočlane grupe, za koju se sumnjalo da je deo Balkanskog kartela.
Milica Asanović(25) nađena je posle sedam i po dana potrage u blizini autoputa Niš - Leksovac danas, u petak oko 16 sati. Policija je potvrdila da je nađeno žensko telo, ali pre završetka uviđaja nije moglo da se tvrdi da se radi zaista o njoj.
Bivši fudbaler Crvene zvezde Živko Bakić Žića (42) ubijen je danas na Avali, u blizini kuće u vikend naselju Trešnja gde je živeo, a Informer je sada na mestu zločina.
Sumnja se da je Živka Bakića, čije je telo pronađeno danas oko 15 časova u okolini Sopota, ubio profesionalni ubica, koji je pratio njegovo kretanje i pažljivo isplanirao ovo ubistvo.
Ruski udari na energetsku infrastrukturu Ukrajine postaju sve razorniji, dok ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) ne uspeva da se izbori ni sa manjim delom dronova i krstarećih raketa, piše nemački list Berliner cajtung, pozivajući se na izjave vojnog eksperta, pukovnika austrijske vojske Markusa Rajsnera.
Danska bi mogla da zatraži povratak borbenih aviona F-16 koje je ranije isporučila Ukrajini, kako bi ih upotrebila za odbranu Grenlanda. Takva mogućnost nije zvanično potvrđena, ali je Dansko ministarstvo odbrane u poslednjim izjavama dalo dovoljno signala da se ta opcija razmatra.
Tokom svog prvog predsedničkog mandata, Donald Tramp je pozvao svog savetnika za nacionalnu bezbednost, Džona Boltona, u Ovalni kabinet kako bi razgovarali o novoj ideji.
Velika Britanija podiže starosnu granicu za poziv bivšeg vojnog osoblja u rezervu na 65 godina, u okviru pojačavanja vojne spremnosti zbog rastućih bezbednosnih izazova u Evropi.
Prošlo je skoro 10 godina od smrti glumca Milorada Mandića Mande, a njegov brat Nenad otkrio je da je glumčevo zdravlje bilo ozbiljno narušeno zbog kredita za stan i pozorišta.
Kultni film "Maratonci trče počasni krug" ne pamti se samo po nezaboravnim replikama i glumačkim bravurama, već i po brojnim anegdotama koje su se dešavale iza kamere.
Glumica Nevena Neradžić, koja u filmu "Saučesnici" igra partnerku glavnog junaka kojeg tumači Radovan Vujović, kaže da je inspiraciju za ulogu pronašla u svojim prošlim vezama.
Četbot Grok, koji pripada kompaniji Ilona Maska, sada je ograničio mogućnost kreiranja i uređivanja slika samo na korisnike koji imaju plaćenu pretplatu na društvenu mrežu X.
Postoji nasledni poremećaj koji dugo može ostati neprimećen, a istovremeno predstavlja tihi uzrok iznenadnih smrti kod naizgled zdravih mladih ljudi, hipertrofična kardiomiopatija (HCM).
Dermatolozi Kori L. Hartman i Ksenija Kobets objašnjavaju da šal funkcioniše slično jastučnici: skuplja sebume, šminku, znoj, prašinu i zagađenje iz okoline, a svaki put kada ga stavite oko lica, vraća sve to nazad na kožu.
Bivša rijaliti učesnica Ana Ćurčić podelila je neprijatne prizore iz svog doma, nakon što joj je u kupatilu otpao bojler, ostavljajući prostoriju u potpunom haosu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar