PRIVREDNICI OD DANAS MOGU DA SE PRIJAVE za Program pomoći! Isplata počinje u maju, na tri rate!
Podeli vest
Privrednici od danas mogu da se prijave za Program ekonomskih mera za smanjivanje negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom virusa COVID 19, vrednog 608,3 milijarde dinara, odnosno 5,1 milijardu evra.
Vlada Srbije usvojila je u petak tri uredbe kojima se reguliše korišćenje Programa ekonomskih mera.
U cilju potpunije i efikasnije dostupnosti građanima, Sekretarijat za socijalnu zaštitu i Gradski centar za socijalni rad u Beogradu otvorili su i nove e-mail adrese za pomoć građanima u toku vanrednog stanja.
09.04.2020
10:04
Usvojena je Uredba o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima, Uredba o utvrđivanju programa finansijske podrške privrednim subjektima za održavanje likvidnosti i obrtna sredstva u otežanim ekonomskim uslovima, kao i Uredba o postupku za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti za vreme vanrednog stanja.
Danas bi, kako je najavljeno, trebalo da bude objavljen i poziv Fonda za razvoj za pomoć privrednicima u održavanju likvidnosti, a do četvrtka biće završen i pravni okvir za garantnu šemu za podršku privredi, odnosno preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima.
Vrednost kredita koji će biti plasirani na taj način je dve milijarde evra, a u pitanju je novac za koji će država garantovati i biće na raspolaganju ovog meseca.
Do četvrtka, kako je najavljeno, biće gotova i uredba koja se odnosi na poljoprivrednike.
Program koji je usvojila Vlada Srbije vredan je 5,1 milijardu evra, sadrži mere poreske politike, direktnu pomovh privatnom sektoru, mere za očuvanje likvidnosti i direktnu pomoć svim punoletnim građanima u visini od 100 evra u dinarskoj protivvrednosti.
Prva uredba odnosi se na mere poreske politike i direktnu pomoć privatnom sektoru, a mere podrazumevaju odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade za preduzeća u privatnom sektoru, tokom trajanja vanrednog stanja, a u periodu od tri meseca, uz kasniju otplatu nastale obaveze u ratama, sa početkom najranije od 2021. godine.
Mera se odnosi na privredne subjekte, uključujući i ogranke i predstavništva stranih pravnih lica.
Odlaže se plaćanje poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada do 4.januara 2021. godine, a pri popunjavanju poreske prijave, kao dan početka plaćanja poreza stavlja se taj datum.
Popunjavanjem prijave, privrednik se automatski prijavljuje i za novčanu pomoć u iznosu od 30.000 dinara.
Plaćanje ove poreske obaveze će početi od januara sledeće godine i to na najviše 24 mesečne rate, bez plaćanja kamate.
Takođe, odlaže se plaćanje i akontacije poreza na dobit pravnih lica za mart, april, i maj ove godine do predaje konačne poreske prijave za porez na dobit pravnih lica za 2020. godinu.
Svi privredni subjekti u privatnom sektoru mogu da koriste mere propisane ovom uredbom, pod uslovom da, počev od 15. marta ove godine pa do dana stupanja na snagu ove uredbe, odnosno do petka 10. aprila, nisu smanjivali broj zaposlenih za više od 10 odsto.
Kada je reč o uplati bespovratnih novčanih sredstava iz budžeta, u iznosu od oko 30.000 dinara, na njih imaju pravo: preduzetnik, preduzetnik paušalac, preduzetnik poljoprivrednik, preduzetnik drugo lice, pravna lica koja su razvrstana kao mikro, mala i srednja.
Isplata će početi u maju i ide u tri rate - maj, jun i jul, a svaka firma otvoriće za to namenski račun, uključujući i paušalce, preko koga će se taj novac uplatiti.
Foto: Pixabay
Pogodnosti iz ove uredbe mogu da koriste i preduzetnici koji su registrovali privremeni prestanak obavljanja delatnosti najranije na dan 15. marta ove godine.
Predviđena je i direktna pomoć velikim preduzećima u vidu uplate bespovratnih novčanih sredstava u iznosu od 50 odsto osnovne minimalne neto zarade za mart 2020. godine, i to za zaposlene kojima je rešenjem utvrđen prekid rada nakon uvođenja vanrednog stanja.
Isplata će se takođe vršiti u maju, junu i julu, u iznosu 50 odsto minimalne zarade za mesec mart.
I velika preduzeća su takođe u obavezi da otvore namenski račun preko koga će ići isplata, a nakon poslednje uplaćene rate, poslodavci su u obavezi da tri meseca zadrže radnike.
Prvom uredbom se reguliše i ukidanje PDV-a na one donacije koje su izvršene ka Ministarstvu zdravlja, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, odnosno zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini.
Obveznik PDV ima pravo i na odbitak prethodnog poreza po osnovu tog prometa.
Druga uredba se odnosi na finansijsku podršku privrednim subjektima za održavanje likvidnosti, a biće izdvojeno 24 milijardi dinara za odobravanje kredita preko Fonda za razvoj.
Pravo na korišćenje sredstava imaće preduzetnici, zadruge, mikro, mala i srednja preduzeća koja su u većinskom privatnom ili zadružnom vlasništvu, a uslov će biti da obavljaju proizvodnu, uslužnu, trgovinsku i poljoprivrednu delatnost.
Krediti za održavanje tekuće likvidnosti i nabavku obrtnih sredstava odobravaće se na rok otplate do 36 meseci, na grejs period do 12 meseci, po kamatnoj stopi od 1 odsto godišnje.
Foto: Pixabay
Minimalni iznos kredita koji mogu podići privredna društva je 1.000.000 dinara, a preduzetnici i zadruge 200.000 dinara.
Maksimalan iznos kredita za preduzetnike i mikro pravna lica je do 10.000.000 dinara, za mala pravna lica do 40.000.000 dinara, a za srednja pravna lica do 120.000.000 dinara.
Osnovni uslov za realizaciju ovih kredita je zadržavanje istog broja zaposlenih, s tim da se, kako do podnošenja zahteva, tako i u toku korišćenja kredita, prihvata odstupanje od 10 odsto od broja zaposlenih.
Kada je reč o trećoj uredbi, koja se odnosi na izdavanje dužničkih hartija od vrednosti, njome se pojednostavljuje postupak za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti na teritoriji Republike Srbije za vreme vanrednog stanja.
Osnovna novina je pojednostavljivanje postupka za odobravanje Prospekta preduzeća za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti.
Objavljivanje Prospekta umesto 77, trajaće 17 dana, a trošak gde se računaju provizije Komisije za hartije od vrednosti, Centralnog registra za HOV i Beogradske berze, biće smanjen.
Maksimalni trošak izdavanja korporativnih obveznica se smanjuje sa oko 80.000 evra na ne više od 18.500 hiljada evra.
Sva uputstva za privrednike koji žele da se prijave za Program ekonomskih mera mogu se naći na sajtu Vlade Srbije, Ministarstva finansija, Privredne komore Srbije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U cilju potpunije i efikasnije dostupnosti građanima, Sekretarijat za socijalnu zaštitu i Gradski centar za socijalni rad u Beogradu otvorili su i nove e-mail adrese za pomoć građanima u toku vanrednog stanja.
Ambsador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je danas da se traži rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS) koje će, kako je rekao i ruski predsednik Vladimir Putin, biti pre svega u duhu i okviru prijateljskih odnosa dve zemlje.
Indijska kompanija Reliance Industries, vlasnik najvećeg rafinerijskog kompleksa na planeti, obnovila je kupovinu ruske sirove nafte nakon kratkog zastoja.
Kurtijevi kandidati, odnosno Srbi-izdajnici su kockari, propaliteti i raspikuće, takve ljude nude kao kanddate za poslanike našem narodu na Kosovu i Metohiji.
Član Predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) i poslanik Nebojša Bakarec objavio je novu kolumnu s naslovom "Zlokobni antisemitizam blokaderskih plenuma, ZLF i SDA!" koju prenosimo u celosti.
Predsednik Visokog saveta tužilaštva (VST) Branko Stmenković ponovo je danas prekršio zakon o VST tako što je bez održavanja sednice Saveta na kojoj bi članovi imali mogućnost diskusije i rasprave, odlučio da sam odbije prigovore izjavljene povodom tužilačkih izbora i sam donese odbijajuća rešenja, saznaje Informer.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Slobodana M. (28) zbog postojanja opravdane sumnje da je 20. juna 2025. godine u okolini Lazarevca na podmukao način lišio života oštećenog Z.L, a potom njegovo telo isekao na više delova u nameri da prikrije izvršenje krivičnog dela.
Viši sud u Podgorici oslobodio je danas prvostepeno biznismena Duška Kneževića u predmetu "Global karbon krediti" zbog nedostatka dokaza, javljaju podgoričke Vijesti.
U zajedničkoj akciji Sektora poreske policije - Operativnog odeljenja Beograd i Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprava kriminalističke policije, Odeljenje za borbu protiv korupcije, postupajući po zahtevu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, lišeno je slobode 29 lica
Republikanci u američkom Kongresu su tokom 2025. godine poništili rekordan broj saveznih propisa usvojenih za vreme mandata bivšeg predsednika SAD Džoa Bajdena, koristeći Zakon o kongresnoj reviziji (CRA).
Bugarska se i dalje nalazi među zemljama sa najvišim nivoom konzumiranja alkohola u Evropi i svetu, pokazuju najnoviji podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO), prenose lokalni mediji.
Ruski državni program naoružanja za period 2027-2036. godine predviđa modernizaciju nuklearne trijade i razvoj univerzalnog sistema protivvazdušne odbrane, navedeno je u materijalima Kremlja za predsednički sastanak o novom državnom programu.
Proizvodnja oružja koje je veoma traženo u sklopu Specijalne vojne operacije eksponencijalno je porasla zahvaljujući timovima odbrambene industrije, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku o državnom programu naoružanja.
Diskusija o seriji "Tvrđava" održana je juče, a u razgovoru su učestvovali autori i saradnici jednog od najzapaženijih domaćih televizijskih ostvarenja.
Brazilka influenserka Ravena Hanijeli planira da postane "ponovo devojka", trošeći više od 19.000 dolara na operaciju vaginalnog pomlađivanja, ali jedan doktor upozorava na moguće rizike.
Pevač Boban Rajović biće deo nove sezone serije "Ubice mog oca" a, kako kaže, profesionalno će odraditi svoj deo posla i neće mu biti problem ni da se obnaži pred kamerama.
Rijaliti učesnica Milena Kačavenda tražila je savet od Maje Marinković u vezi njene silikonske zadnjice, te ispričala kako će nakon izlaska iz rijalitija i ona otići na istu operaciju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar