Oko 65 odsto vrednosti ukupnih domaćih kredita, koji su prema podacima iz jula iznosili 2.590,2 milijarde dinara (oko 20 milijardi evra), bilo je indeksirano ili odobreno u evrima, a 43 odsto njih je vezano za evropsku kamatu Euribor čiji će pad sniziti i rate u njihovoj otplati, rečeno je danas Tanjugu u Narodnoj banci Srbije.
Smanjenje Euribora trebalo bi da se odrazi i na nižu cenu novog zaduživanja u evrima.
Euribor u većoj meri utiče na kredite privredi, s obzirom na to da je kod privrede veće učešće evroindeksiranih i kredita u evrima - 83 odsto, u poređenju sa kreditima stanovništvu - 44 odsto.
- Prema podacima za jul, za Euribor je bilo vezano oko 43 odsto vrednosti ukupnih domaćih kredita, tako da se smanjenje Euribora direktno odražava na njihov niži nivo rata - kažu u NBS.
Inače, kamata na tromesečne međubankarske pozajmice u evrozoni, Euribor pala je ove sedmice na istorijski minimum od minus 0,49 procenata.
U centralnoj banci Srbije navode da bi pored nižih rata za kredite koji su u otplati, smanjenje Euribora trebalo bi da se odrazi i na nižu cenu novog zaduživanja u evrima, s obzirom na to da doprinosi nižoj ceni izvora za kredite u evrima.
Od kredita u evrima neki su bili odobreni po fiksnoj kamatnoj stopi, a drugi po varijabilnoj kamatnoj stopi - najviše tromesečnom ili šestomesečnom Euriboru uvećanom za odgovarajuću maržu.
Kada je reč o kreditima stanovništvu, za Euribor su najviše vezani stambeni krediti.
Foto: Insajder/Zoran Sinko
Ti krediti su gotovo u potpunosti evroindeksirani, za razliku od gotovinskih koji su gotovo u potpunosti u dinarima i na čiji nivo anuiteta i cenu novog zaduživanja utiče promena referentne kamatne stope NBS.
I to najčešće indirektno kroz promene kamatnih stopa na tržištu novca Belibor za koje su uglavnom vezani kreditni proizvodi, objašnjavaju u NBS.
Kod privrede, investicioni krediti su uglavnom vezani za Euribor, dok je kod kredita za obrtna sredstva učešće kredita u dinarima veće i iznosi oko 26 odsto.
U NBS kažu da pad Euribora svakako utiče na cenu kredita u Srbiji, ali i da se primećuje da je pad kamatnih stopa na kredite u evrima bio izraženiji od pada Euribora.
Takvo smanjenje kamatnih stopa, navode, rezultat je nekoliko faktora:
Smanjenja premije rizika, koja je u junu bila za oko 180 baznih poena niža nego u maju 2013, kao i povećanja kreditnog rejtinga zemlje i rasta konkurencije među bankama u Srbiji.
Tako je od maja 2013, kada je započet ciklus ublažavanja monetarne politike NBS, do juna 2020. šestomesečni Euribor smanjen za 0,5 procentna poena, dok je prosečna ponderisana kamatna stopa na nove evroindeksirane i kredite u evrima privredi snižena za 4,6 procentnih poena, a stanovništvu za 4,4 procentna poena.
Ona je u junu za privredu iznosila 2,7 odsto, a za stanovništvo 3,7 odsto.
U istom periodu je trošak otplate postojećih kredita, to jest prosečna ponderisana kamatna stopa na postojeće evroindeksirane kredite i kredite u evrima privredi snižena za 4,0 procentnih poena, a stanovništvu za 3,3 procentna poena.
Ona je u junu za privredu iznosila 2,8 odsto, a za stanovništvo 3,6 odsto.
U NBS napominju da je kretanje Euribora od početka godine imalo veću volatilnost od uobičajene.
Pandemija korona virusa i značajno smanjenje ekonomske aktivnosti uticali su na manjak likvidnosti na tržištu i rast Euribora, koji je bio najizraženiji u drugoj polovini aprila kada je tromesečni Euribor iznosio -0,16 odsto.
U tom periodu preduzete su brojne mere vodećih centralnih banaka u pravcu veoma ekspanzivnih monetarnih politika.
To je uticalo na rast likvidnosti u bankarskom sistemu i pad Euribora na rekordno niske nivoe i blizu kamatne stope Evropske centralne banke na depozitne olakšice (-0,5 odsto) koja se smatra praktično donjom granicom, jer banke višak likvidnosti mogu da drže kod ECB po toj stopi.
U centralnoj banci Srbije kažu da je buduće kretanje Euribora teško predvideti, s obzirom da je u pitanju tržišna kategorija koju određuje ponuda i tražnja.
Ali, kretanje ove stope najvećim delom zavisiće od politike Evropske centralne banke u narednom periodu odnosno od toga da li će ECB i dalje i u kojoj meri voditi ekspanzivnu monetarnu politiku, navode u NBS.
Takođe, ukazuju na činjenicu da je inflacija u EU već duže vreme ispod ciljane, te da EU ekonomija ne ostvaruje očekivani rast, već se govori o recesiji u pojedinim EU članicama.
U NBS napominju da trenutno tržišni učesnici ne očekuju smanjenje stope ECB na depozitne olakšice, pa se ne očekuje ni dalji značajniji pad Euribor stope, koji je u avgustu dostigao rekordno nizak nivo (-0,49% za tromesečni EURIBOR).
Ipak, stimulativna monetarna politika ECB (programi otkupa hartija od vrednosti) biće na snazi u dužem periodu, uz očekivani dalji rast viškova likvidnosti banaka, pa se ne očekuje ni veći rast ovih stopa u narednih godinu ili dve.
Tako da bi do rasta kamatnih stopa moglo da dođe u slučaju većih finansijskih rizika nakon popuštanja fiskalnih mera kojima vlade zemalja trenutno obezbeđuju pomoć privredi za otklanjanje posledica pandemije korona virusa odnosno promene ekonomskog ciklusa.
Nova rata za kredit u evrima od septembra mogla bi da bude manja za koji evro, imajući u vidu novi pad euribora, evropske kamate koja utiče na cenu kredita i u Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nova rata za kredit u evrima od septembra mogla bi da bude manja za koji evro, imajući u vidu novi pad euribora, evropske kamate koja utiče na cenu kredita i u Srbiji.
Glumac Milan Marić ispljuvao je dolazak holivudske zvezde Žana Kloda Van Dama na Međunarodni filmski festival u Nišu koji se održava od 25. do 30. avgusta u tom gradu.
Zagrebački mediji i dežurni srbomrzci ponovo su poleteli da se direktno umešaju u unutrašnje stvari Srbije i pruže otvorenu podršku opozicionim blokaderima!
Tokom obilaska radova predsednik Aleksandar Vučić razgovorao je sa okupljenim narodom u Novom Pazaru, gde ga je dočekao ogromne broj građana, mladih i dece, a dogodio se momenat koji je obeležio ceo dan i raznežio sve prisutne!
Ustaški mediji udružili su se u jezivom napadu na predsednika Aleksandra Vučića, koji svojim primerom pokazuje kako se bori za narod i državu, dok njih ubija neverovatan napredak naše zemlje.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je danas da Marinika Tepić sve druge krivi za požare, a zaboravlja da su 2023. godine njeni saborci tražili da se ukinu sredstva koja su bila predviđena za nabavku vozila Sektora za vanredne situacije.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Poseta Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, izaslanika američkog predsednika Donalda Trampa, Moskvi odložena je zbog nedostatka konkretnih predloga, izjavio je danas predsednik Ruskog saveta za međunarodne poslove (RSMD) Ivan Timofejev.
Američki predsednik Donald Tramp je u objavi na društvenoj mreži poručio da će od 1. januara 2027. godine carine na automobile, kamione, auto-delove i čelik iz Kanade biti povećane na čak 50 odsto.
Najnovija ruska nuklearna podmornica "Habarovsk", projektovana za nošenje strateškog podvodnog drona "Posejdon", prvi put je isplovila radi testiranja u Belom moru.
Američka vojska je saopštila danas da je izvela napad na plovilo u Tihom okeanu za koje se sumnja da je služilo za šverc droge, pri čemu su poginule dve osobe.
Ruski pisci dali su neka od najznačajnijih dela svetske književnosti, a romani Lava Tolstoja, Fjodora Dostojevskog, Mihaila Bulgakova i Ivana Turgenjeva i danas se nalaze na listama obavezne lektire širom sveta.
Napadima, sujeti i sramotnom ponašanju glumačke zvezde Milana Marića izgleda nema kraja pa je objavio još jedan status na Iksu u kojem pljuje holivudsku zvezdu Žana Kloda Van Dama.
Film "Extinction" iz 2015. godine doživeo je potpuno neočekivani povratak jer je više od decenije nakon premijere ponovo privukao ogromnu pažnju gledalaca i trenutno se nalazi među najgledanijim naslovima na Netfliksu.
Pas se s pravom smatra čovekovim najboljim prijateljem, ali neke rase posebno se izdvajaju po neverovatnoj odanosti i snažnoj povezanosti sa svojim vlasnikom.
Microsoft u okviru Windowsa 11 testira novu funkciju pod nazivom IntelligentCarveout, koja korisnicima omogućava da ručno odrede koliko objedinjene memorije će biti namenjeno zahtevnim zadacima poput gejminga i rada sa AI modelima.
Letnja lenja pita je idealan izbor ukusne poslastice koja se napravi za svega desetak minuta, a zatim se pita stavi u frižider da se dobro ohladi i stegne.
Kajli Džener ponovo je zapalila Instagram serijom letnjih fotki, a najveću pažnju privukao je minijaturni crni kupaći kostim u kom je istakla svoju figuru.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.