Grupa albanskih istoričara u strahu da bi Srbija u Briselu uskoro mogla da zatraži eksteritorijalnost nad srpskom kulturnom baštinom i SPC-om na Kosovu i Metohiji, tvrdi da su manastiri bili pod monopolom Srbije koja nije dozvoljavala da se obavi pravilna analiza, odnosno, da nisu dovoljno istraženi da bi se smatrali srpskim
Ovo je zaključak jednog iz grupe albanskih istoričara Muhameta Malje, iz albanskog tima koji se bave dokazivanjem da su svetinje SPC na prostorima Kosova i Metohije arberijske (albanske) i da su navodno ništa drugo do njihove, tj. uzurpirane.
SPC ima dokumentovano poreklo
Dr Igor Novaković iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove - ISAC fond, inače jedan od autora nedavno objavljene studije "Srpska kultura i verska baština na KiM" veruje da je ova priča posledica pitanje suvereniteta i statusa pre svega za Prištinu
- I ranije smo imali ovakve priče, i nije od juče da se iznose tvrdnje da manastiri ne pripadaju srpskoj kulturnoj baštini. Da bi se te pretenzije eliminisale, ovo pitanje mora da bude na pregovaračkom stolu."
Podatak koji Albanci sada povlače kao adut da im Beograd nikad nije dozvoljavao da do kraja istraže poreklo manstira na Kosovu, za Novakovića je već ulazak u domen spekulacija, kojima ne želi da se bavi, ali zato kaže:
- Za crkve na Kosovu znamo tačno kada su i kako izgrađene, i ko su im bili ktitori. O tome nedvosmisleno govore i freske u manastirima i istorijski dokumenti.
U SPC vide opasnost za nezavisno Kosovo
Po njegovom viđenju, neki u albanskim krugovima u pitanju o SPC vide pretnju za samostalnost Kosova.
- Moram reći da u oba društva postoje maksimalistički krugovi koji imaju različita tumačenja istorije. Međutim, ovde je nepobitno utvrđeno čiji su manastiri. Manastiri koji postoje na Kosovu i Metohiji su deo srpske kulturne baštine - decidan je dr Nedeljković.
On takođe podseća da su u svojoj studiji ponudili tri modela za eventualni sveobuhvatni sporazum što se tiče ovog pitanja.
- Jedan bi bio da najznačajniji manastiri tj. srpska kulturna baština budu enklave, odnosio, esklave (teritorija koja je sa svih strana okružena nekom drugom teritorijom ili državom). Drugi model je model eksteritorijalnosti, što podrazumeva specifičan pravni status, sličan modelu koji se primenjuje za diplomatska predstavništva, i treći model je dvojni suverenitet, ali smo se tu jasno ogradili da ne prejudiciramo rešenje jer smo videli da „dvojni suverenitet" može da postoji i na teritoriji jedne države, to jest, BiH kao što je distrikt Brčko - objašnjava naš sagovornik.
Ponudili smo rešenje za ovo pitanje
U studiji nisu ulazili u formu pregovora, već su ponudili javnosti modele kako bi se entitetska pitanja između Beograda i Prištine sklonila iz političke sfere.
- Mi smo u stvari, predlagali da mreža srpskih manastira i naše religijske baštine bude stavljena pod specijalni status, koji bi bio u formi jednog od ova tri modela, gde bi, što se tiče verskog života, odnosno kanonskog prava, bila nadležna SPC, odnosno Eparhije koje deluju na teritoriji Kosova. A što se tiče upravljanja baštinom, odnosno njene zaštite, da se tu formira jedno specifično telo - dodaje dr Novaković.
Foto: tanjug/beta
Problem je, kaže naš sagovornik, što ovo pitanje od donošenja Ahtisarjevog plana do sada, nije stavljeno na sto za pregovore, iako je srpska strana to tražila. Sada, dodaje, pitanje eksteritorijalnosti lako može da se potegne.
- Po meni, postoji velika mogućnost da se sada to nađe na stolu, jer je to ključno identitetsko pitanje za Srbe, ne samo na Kosovu, već i za Srbe u centralnoj Srbiji. Pogotovu što Ahtisarijev plan nije primenjen u punoj meri - dodaje on.
Plaše se pregovora o imovini
Naš sagovornik kaže da ne zna da li iza ovakih stavova dela albanskih istoričara stoji zvanična Priština ili je u pitanju samo grupa istomišljenika.
Podsećanja radi, u planu Martija Ahtisarija iz 2008. godine čitav jedan Aneks sporazuma posvećen je zaštiti srpskih pravoslavnih crkava i manastira na Kosovu, koji su priznati i od strane međunarodne zajednice kao baština Srpske Pravoslavne Crkve.
Reagujući na albansko svojatanje srpskih svetinja na KiM, iguman Sava istakao je da se vekovima srpsko monaštvo i verni narod mole u tim svetinjama.
- Vekovima se naše monaštvo, verni narod moli u svetinjama na Kosovu i Metohiji zato što su to naša mesta susreta sa Bogom i jednih sa drugima. Niti smo uzimali, niti ćemo uzeti nešto tuđe, ali nećemo dati da nas neko u svojoj kući smatra otmičarima -poručio je iguman Sava na Tviteru.
Blaga "histerija" dela albanskih istoričara koje oni iznose bez činjenica i dokaza, dodatno je uzela maha upravo sada kada se posle sedam godina pitanje imovine na KiM, uključujući i imovinu SPC, stavlja na pregovarački sto u Briselu.
Treba dodati i da je sporazumom iz Vašingtona dogovoreno da sudske odluke koje se odnose na vraćanje imovine SPC moraju biti poštovane, što znači da se mora poštovati sve presude koje dokazuju da imovina pripada srpskoj crkvi.
Politički analitičar iz organizacije "Demokratija za razvoj" Visar Džambazi ne veruje da će predsednik SAD Donald Tramp prisustvovati sastanku u Vašingtonu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Politički analitičar iz organizacije "Demokratija za razvoj" Visar Džambazi ne veruje da će predsednik SAD Donald Tramp prisustvovati sastanku u Vašingtonu
U Specijalnom sudu za zločine na Kosovu i Metohiji u Hagu danas su izrečene prvostepene presude komandantima terorističke OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nije isključio mogućnost da Srbija bude jedna od platformi za pregovore o okončanju rata između Rusije i Ukrajine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokazao je fotografije jezivih zločina nad Srbima i nealbanskim stanovništvom za koje, kako je naveo, čelnici OVK ovom presudom nisu kažnjeni.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u obraćanju izdvojio delove presude koje smatra posebno važnim za Srbiju, naglašavajući da se o njima mora govoriti bez obzira na to da li se pojedine odluke nekome dopadaju.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali podelio je danas utiske nakon susreta sa Markom Stojićem, poznatim domaćinom iz Popučaka, koji se mesarskim zanatom bavi još od 1973. godine.
Crveni tim u Exatlonu Srbija u ovoj sezoni dobio je pomoć od učesnika prve sezone Radojice Lazića, a oni su sada oživeli i njegov pobednički pozdravi iz prethodne sezone.
U duelu i poligonu koji se zvao "Mulj" snage su odmerile glumica Maja i profesorka srpskog jezika Nevena, a njihov okršaj imao je veliki značaj za konačan rezultat između Crvenog i Plavog tima.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Dušan K. (41) ranjen je ispred svog stana u Beogradu nakon što je maskirani napadač izveo filmsku zamku - namamio je žrtvinog druga ispred zgrade lažnom dojavom o devojci, a potom ga pod pretnjom pištoljem naterao da ga odvede pravo do ulaznih vrata.
Po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija je uhapsila i zadržala D.T. i M.G. zbog sumnje da su povezani sa prevarom oko prodaje stana na Novom Beogradu.
Nikola Štimac osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na dve godine zatvora zbog toga što je 25. aprila na Zvezdari, u Ulici Milana Rakića pretukao Zorana Nedeljkovića (62), koji je preminuo mesec dana kasnije.
Osnovni sud u Aleksincu je 3. septembra 2026. godine prihvatio sporazum o priznanju krivičnog dela između Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu i B. Ž. (48) sa područja opštine Ražanj.
Litvanske snage oborile su rusku bespilotnu letelicu koja je, umesto planiranih ciljeva u Ukrajini, zalutala duboko na teritoriju ove članice NATO. Reagujući na vanredne događaje na granici, šef države Gitanas Naušeda izneo je prve zvanične procene incidenta.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Pevačice Dara Bubamara i Jelena Karleuša godinama su imale buran odnos, od bliskog prijateljstva do javnih svađa i sudskog epiloga, a sada se pojavio tračak nade da bi mogle da budu dobro!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.