Zalaganje da kulturno nasleđe na KiM , kao „kosovska kulturna baština", nadpolitički pripada svima, u situaciji nerešenog političkog statusa teritorije otete od Srbije, poziv je da se sadašnje stanje prihvati kao definitivno. Zato to i jeste politički, a ne kulturni projekat, smatra nekadašnji ambasador Srbije u Unesku, Darko Tanasković
Zalaganje da kulturno nasleđe na KiM , kao „kosovska kulturna baština", nadpolitički pripada svima, u situaciji nerešenog političkog statusa teritorije otete od Srbije, poziv je da se sadašnje stanje prihvati kao definitivno. Zato to i jeste politički, a ne kulturni projekat, smatra nekadašnji ambasador Srbije u Unesku, Darko Tanasković.
- Na Kosovu postoji kolektivna svest svih naroda o očuvanju kulturne baštine i spomenika, a politika pokušava da podeli tu baštinu po nacionalnosti, na srpsko i albansko.
Perfidne poruke sa festivala Mirdita
Ova sasvim groteskna, ali nimalo naivna poruka, sa nedavno održanog festivala „Mirdita - Dobar dan" koji se u Beogradu održava od 2014. godine u nameri da predstavi aktuelnu kosovsku kulturnu scenu, očekivano, izazvala je reagovanje.
Takva ocena debate „Kosovo - Nasleđe sećanja", održane u okviru festivala, ne može čitaoca da ne zapita kroz kakvu optiku to prištinski poslenici kulture gledaju na stvarnost koja ih okružuje. Od Bogorodice Ljeviške i dalje u garežu od paljevine, omotane bodljikavom žicom, crkve koja je na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine, do skorašnjeg jedva zaustavljenog „poduhvata" tamošnjih vlasti da grade magistralni put kroz zaštićenu zonu manastira Visoki Dečani, takođe na Uneskovoj listi.
Kosovska kulturna baština kao politički koncept
Po oceni igumana manastira Visoki Dečani Save Janjića, otvaranjem teme „kosovske kulturne baštine", promoviše se novi politički koncept baštine koji upravo stvara nove podele. Pokušaji da se baština Srpske pravoslavne crkve (SPC) negira kao srpska i proglasi za kosovsku, direktna su posledica strategije albanizacije celokupne baštine na Kosovu i Metohiji, smatra on.
- Iako se na ovom skupu navodno kritikuje politizacija baštine, promocijom ideje 'kosovske baštine', stvara se još veća podela i promoviše novi politički koncept baštine, koji suštinski relativizuje njen identitet i istoriju, koja je obimno dokumentovana u istorijskom i arhivskom materijalu od srednjeg veka naovamo - ističe iguman manastira Visoki Dečani.
Ukazujući na to da može isključivo da se govori o „baštini na Kosovu", jer postoje srpska, albanska, osmanska (turska) i druge baštine koje treba da budu poštovane od svih, Janjić smatra da su nakon 20 posleratnih godina uništavanja svetinja SPC i njihove diskriminacije, neophodni i novi, specijalni modeli zaštite uz međunarodne garancije. On je mišljenja da bi to pitanje trebalo da bude zvanično otvoreno i u Brisleksom dijalogu.
Pametna nadogradnja opasne ideje
Nekadašnji ambasador Srbije u Unesku, Tanasković, za vreme čijeg mandata je Kosovo u više navrata neuspešno pokušavalo da postane njegov član, smatra da ozbiljne poruke Janjića koji uvek govori s velikim poznavanjem stvari i procesa na KiM, treba primati sa dužnom pažnjom.
Otac Sava je razložno ukazao na to da je na kontroverznom festivalu "Mirldita. Dobar dan!", bila reč o "promovisanju novog političkog koncepta baštine", kaže Tanasković za Sputnjik.
On podseća da tendencija da se ukupna kulturna baština na KiM proglasi kosovskom nije nova, ali i smatra da ovaj novi koncept "zajedničke baštine", međutim, ide dalje, i pametnije, od prethodnih. Ti raniji pokušaji da se univerzalno vredni spomenici srpske kulturne i duhovne baštine i središta živog verskog života na KiM falsifikatorski proglase albanskim u smislu nekakvog njihovog izmistifikovanog istorijskog prava iz prednemanjićkog perioda, za šta nije moguće izneti nikakve ozbiljne argumente, bili su neproduktivni, napominje naš sagovornika.
- Zalaganje za afirmisanje svesti o tome da celokupno kulturno nasleđe na KiM nadpolitički pripada svima koji danas žive u paradržavi ''Kosovo', bez obzira na njegov civilizacijski identitet i istorijsku pripadnost, može delovati privlačno, ali ono je, u situaciji nerešenog političkog statusa teritorije objektivno otete od Srbije, afirimisanja velikoalbanskog nacionalističkog projekta i obespravljenosti srpskog življa, posebno južno od Ibra, poziv da se sadašnje neodrživo stanje politički prihvati kao definitivno. Zato to i jeste politički, a ne kulturni projekat - objašnjava Tanasković.
Slatkorečive floskule
Taj projekat se, kako napominje, oslanja o stav da kulturna dobra na teritoriji jedne države u administrativnom smislu pripadaju nadležnosti te države. Na tom principu je, podseća on, zasnovana i sistematizacija svetskog kulturnog nasleđa u Unesku, tako da bi, kad bi "Kosovo" postalo član ove organizacije, sveukupna kulturna baština na njegovoj teritoriji bila sistemski vođena kao da u državnom smislu pripada "Kosovu". Zato je, ističe on, Prištini toliko i stalo da "osvoji" Unesko i zato se tome mora pružati odlučan otpor.
Foto: tanjug/beta
- Slatkorečivost albanskih učesnika sa 'Kosova' na kulturnom festivalu 'Mirldita', o tome da tamo 'postoji kolektivna svest svih naroda o očuvanju kulturne baštine i spomenika' obične su prazne fraze i floskule koje nemaju veze sa dominantnom atmosferom i stanjem duha u albanskoj zajednici na 'Kosovu' - ocena je Tanaskovića.
Za lažnost tih floskula koje nekima u Beogradu, ali i mnogima u svetu, predstavljaju muziku za uši, svakodnevno ima potvrda u manifestovanju netrpeljivosti prema objektima srpske pravoslavne baštine, kao nepomerljivim belezima i simbolima viševekovnog srpskog prisustva na KiM, ističe nekadašnji ambasador u Unesku i univerzitetski profesor, dr Tanasković.
A Ljeviška i dalje u žicama
On podseća da je odličan poznavalac situacije na "Kosovu", italijanski autor Andrea Lorenco Kapusela, nedavno na portalu "Evropski Zapadni Balkan", povodom tvrdnji istoričara dr Bedrija Muhadrija, objavljenim u novinama "Koha Ditore", u ozbiljnom analitičkom članku zaključio da je osporavanje srpskog identiteta najvrednijeg dela kulturnog nasleđa na "Kosovu" anahronizam i da je besmisleno. Otuda i njegov zaključak da u sadašnjim opštim, a pre svega političkim okolnostima nije opravdano ni insistirati na nekakvom kulturnom zajedništvu višeg civilizacijskog reda.
A upravo na to smera "novi politički kocept" kosovske kulturne baštine, na šta je ukazao i otac Sava Janjić, kaže naš sagovornik.
- Mora se tačno znati šta je objektivno čije, a ono što je objektivno ugroženo mora se delotvorno čuvati ustanovljavanjem 'novih, specijalnih modela zaštite, uz međunarodne garancije', o čemu bi se moralo razgovarati i u Briselu, ukoliko je tamo uopšte moguće o bilo čemu konkretnom i ozbiljnom razgovarati. Poslednje izjave gospodina Lajčaka i brutalna otvorenost nekih nemačkih diplomata ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam - zaključuje Tanasković.
I ne bez ironije dodaje:
Bogorodica Ljeviška ostaje u žicama. Možda bi se naredni kulturni festival "Mirldita. Dobar dan!", kao pokazna vežba dobre volje, mogao održati baš u Prizrenu?
Nekom čudnom istorijskom ironijom, baš u danu kad se obeležavala godišnjica streljanja đaka u Kragujevcu tokom Drugog svetskog rata, Srbija je ovog 21. oktobra dobila novi ultimatum od zvaničnog Berlina
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nekom čudnom istorijskom ironijom, baš u danu kad se obeležavala godišnjica streljanja đaka u Kragujevcu tokom Drugog svetskog rata, Srbija je ovog 21. oktobra dobila novi ultimatum od zvaničnog Berlina
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Palati Srbija sa predstavnicima kineske kompanije Jiangsu Reliance Energy Tech, jednom od vodećih svetskih kompanija za proizvodnju baterija za visoko-tehnološke uređaje.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević i članovi Kolegijuma pozvali su direktno u program šefa tajkunskog BIRODI-ja (Biro za društvena istraživanja) kako bi pred celom Srbijom objasnio odakle mu naučnofantastični i nebulozni podaci koje je plasirao preko tajkunskog portala N1, a prema kojima blokaderska lista navodno ima 48,5 odsto glasova!
Hrvati se nadaju da srpski general Ratko Mladić neće biti sahranjen u svojoj domovini, ali i da bi našoj zemlji mogle da budu uvedene sankcije zbog najave da će on biti sahranjen uz državne počasti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić održava u Palati ''Srbija'' niz bilateralnih sastanaka sa šefovima delegacija zemalja učesnica ovogodišnjeg Komemorativnog sastanka posvećenog obeležavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon oštro je reagovao na objavu nevladine organizacije Evropske demokrate u kojoj su istaknute procene rezultata predstojećih izbora u Srbiji, potpuno raskrinkavši ovu NVO koju plaća Zapad.
Sveopšti napad blokadera na preminulog generala Ratka Mladića, krenuo je i pre same sahrane legendarnog vojskovođe. Ne mogavši da sakriju mržnju koju osećaju, oni su srpskog junaka "zamenili" Milom Pajić, optuženom za rušenje ustavnog poretka Srbije.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, donosi neverovatne učesnike, a publika je imala priliku da upozna i novu takmičarku - diplomiranu i master glumicu Nevenu Nedeljković.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović uključila se iz Dominikane i otkrila da gledaoci ni sami ne mogu da naslute kakva sezona sa sjajnim takmičarima je pred nama.
Nemačka policija objavila je novu fotografiju Srbina Saše (35) koji je u nedelju oko 3 sata ujutro na filmski način pobegao iz zatvora Duizburg-Hamborn, kroz prerezane rešetke prozora u svojoj ćeliji.
Više javno tužilaštvo u Subotici vodi istragu protiv sedam osoba zbog sumnje da su neovlašćeno proizvodile, držale, nosile i prometovale oružje i eksplozivne materije.
Policija u Prokuplju, u saradnji sa Upravom carina, uhapsila je bugarske državljane H. G. (59) i S. I. P. (53), zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljena trgovina.
Ukrajinske snage ubijaju strane borce kako ne bi pali u rusko zarobljeništvo i tako postali dokaz o korišćenju stranih plaćenika, tvrdi ambasador za posebne zadatke Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
Evropa mora da prihvati veći bezbednosni rizik danas kako bi izbegla mnogo ozbiljniju opasnost u budućnosti, poručio je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je tokom prošle nedelje značajno pojačao mere lične bezbednosti jer strahuje za svoj život, tvrdi ruski vojni ekspert Andrej Maročko, pozivajući se na sopstvene izvore.
Supertanker je naleteo na dve pomorske mine u južnom delu Ormuskog moreuza, nakon čega se zapalio i potpuno zaustavio, saopštila je Mornarica Iranske revolucionarne garde (IRGC), koja tvrdi da je brod pokušavao da prođe rutom koju Teheran smatra nedozvoljenom.
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Predfestivalski program Nacionalnog festivala filma i televizije - NAFFIT 2026 u nedelju je obeležio koncert ansambla "Virtuozi" pod upravom maestra Bojana Suđića na Kraljevom trgu na Zlatiboru.
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Nema ničeg goreg nego kada otvorite teglu i primetite da su se kiseli krastavčići, peglana paprika, ajvar ili pekmez pokvarili ili više ne izgledaju ukusno i privlačno. Da biste sačuvali zimnicu i sprečili da se pokvari, isprobajte ovaj jednostavan i praktičan način.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.