Zalaganje da kulturno nasleđe na KiM , kao „kosovska kulturna baština", nadpolitički pripada svima, u situaciji nerešenog političkog statusa teritorije otete od Srbije, poziv je da se sadašnje stanje prihvati kao definitivno. Zato to i jeste politički, a ne kulturni projekat, smatra nekadašnji ambasador Srbije u Unesku, Darko Tanasković
Zalaganje da kulturno nasleđe na KiM , kao „kosovska kulturna baština", nadpolitički pripada svima, u situaciji nerešenog političkog statusa teritorije otete od Srbije, poziv je da se sadašnje stanje prihvati kao definitivno. Zato to i jeste politički, a ne kulturni projekat, smatra nekadašnji ambasador Srbije u Unesku, Darko Tanasković.
- Na Kosovu postoji kolektivna svest svih naroda o očuvanju kulturne baštine i spomenika, a politika pokušava da podeli tu baštinu po nacionalnosti, na srpsko i albansko.
Perfidne poruke sa festivala Mirdita
Ova sasvim groteskna, ali nimalo naivna poruka, sa nedavno održanog festivala „Mirdita - Dobar dan" koji se u Beogradu održava od 2014. godine u nameri da predstavi aktuelnu kosovsku kulturnu scenu, očekivano, izazvala je reagovanje.
Takva ocena debate „Kosovo - Nasleđe sećanja", održane u okviru festivala, ne može čitaoca da ne zapita kroz kakvu optiku to prištinski poslenici kulture gledaju na stvarnost koja ih okružuje. Od Bogorodice Ljeviške i dalje u garežu od paljevine, omotane bodljikavom žicom, crkve koja je na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine, do skorašnjeg jedva zaustavljenog „poduhvata" tamošnjih vlasti da grade magistralni put kroz zaštićenu zonu manastira Visoki Dečani, takođe na Uneskovoj listi.
Kosovska kulturna baština kao politički koncept
Po oceni igumana manastira Visoki Dečani Save Janjića, otvaranjem teme „kosovske kulturne baštine", promoviše se novi politički koncept baštine koji upravo stvara nove podele. Pokušaji da se baština Srpske pravoslavne crkve (SPC) negira kao srpska i proglasi za kosovsku, direktna su posledica strategije albanizacije celokupne baštine na Kosovu i Metohiji, smatra on.
- Iako se na ovom skupu navodno kritikuje politizacija baštine, promocijom ideje 'kosovske baštine', stvara se još veća podela i promoviše novi politički koncept baštine, koji suštinski relativizuje njen identitet i istoriju, koja je obimno dokumentovana u istorijskom i arhivskom materijalu od srednjeg veka naovamo - ističe iguman manastira Visoki Dečani.
Ukazujući na to da može isključivo da se govori o „baštini na Kosovu", jer postoje srpska, albanska, osmanska (turska) i druge baštine koje treba da budu poštovane od svih, Janjić smatra da su nakon 20 posleratnih godina uništavanja svetinja SPC i njihove diskriminacije, neophodni i novi, specijalni modeli zaštite uz međunarodne garancije. On je mišljenja da bi to pitanje trebalo da bude zvanično otvoreno i u Brisleksom dijalogu.
Pametna nadogradnja opasne ideje
Nekadašnji ambasador Srbije u Unesku, Tanasković, za vreme čijeg mandata je Kosovo u više navrata neuspešno pokušavalo da postane njegov član, smatra da ozbiljne poruke Janjića koji uvek govori s velikim poznavanjem stvari i procesa na KiM, treba primati sa dužnom pažnjom.
Otac Sava je razložno ukazao na to da je na kontroverznom festivalu "Mirldita. Dobar dan!", bila reč o "promovisanju novog političkog koncepta baštine", kaže Tanasković za Sputnjik.
On podseća da tendencija da se ukupna kulturna baština na KiM proglasi kosovskom nije nova, ali i smatra da ovaj novi koncept "zajedničke baštine", međutim, ide dalje, i pametnije, od prethodnih. Ti raniji pokušaji da se univerzalno vredni spomenici srpske kulturne i duhovne baštine i središta živog verskog života na KiM falsifikatorski proglase albanskim u smislu nekakvog njihovog izmistifikovanog istorijskog prava iz prednemanjićkog perioda, za šta nije moguće izneti nikakve ozbiljne argumente, bili su neproduktivni, napominje naš sagovornika.
- Zalaganje za afirmisanje svesti o tome da celokupno kulturno nasleđe na KiM nadpolitički pripada svima koji danas žive u paradržavi ''Kosovo', bez obzira na njegov civilizacijski identitet i istorijsku pripadnost, može delovati privlačno, ali ono je, u situaciji nerešenog političkog statusa teritorije objektivno otete od Srbije, afirimisanja velikoalbanskog nacionalističkog projekta i obespravljenosti srpskog življa, posebno južno od Ibra, poziv da se sadašnje neodrživo stanje politički prihvati kao definitivno. Zato to i jeste politički, a ne kulturni projekat - objašnjava Tanasković.
Slatkorečive floskule
Taj projekat se, kako napominje, oslanja o stav da kulturna dobra na teritoriji jedne države u administrativnom smislu pripadaju nadležnosti te države. Na tom principu je, podseća on, zasnovana i sistematizacija svetskog kulturnog nasleđa u Unesku, tako da bi, kad bi "Kosovo" postalo član ove organizacije, sveukupna kulturna baština na njegovoj teritoriji bila sistemski vođena kao da u državnom smislu pripada "Kosovu". Zato je, ističe on, Prištini toliko i stalo da "osvoji" Unesko i zato se tome mora pružati odlučan otpor.
Foto: tanjug/beta
- Slatkorečivost albanskih učesnika sa 'Kosova' na kulturnom festivalu 'Mirldita', o tome da tamo 'postoji kolektivna svest svih naroda o očuvanju kulturne baštine i spomenika' obične su prazne fraze i floskule koje nemaju veze sa dominantnom atmosferom i stanjem duha u albanskoj zajednici na 'Kosovu' - ocena je Tanaskovića.
Za lažnost tih floskula koje nekima u Beogradu, ali i mnogima u svetu, predstavljaju muziku za uši, svakodnevno ima potvrda u manifestovanju netrpeljivosti prema objektima srpske pravoslavne baštine, kao nepomerljivim belezima i simbolima viševekovnog srpskog prisustva na KiM, ističe nekadašnji ambasador u Unesku i univerzitetski profesor, dr Tanasković.
A Ljeviška i dalje u žicama
On podseća da je odličan poznavalac situacije na "Kosovu", italijanski autor Andrea Lorenco Kapusela, nedavno na portalu "Evropski Zapadni Balkan", povodom tvrdnji istoričara dr Bedrija Muhadrija, objavljenim u novinama "Koha Ditore", u ozbiljnom analitičkom članku zaključio da je osporavanje srpskog identiteta najvrednijeg dela kulturnog nasleđa na "Kosovu" anahronizam i da je besmisleno. Otuda i njegov zaključak da u sadašnjim opštim, a pre svega političkim okolnostima nije opravdano ni insistirati na nekakvom kulturnom zajedništvu višeg civilizacijskog reda.
A upravo na to smera "novi politički kocept" kosovske kulturne baštine, na šta je ukazao i otac Sava Janjić, kaže naš sagovornik.
- Mora se tačno znati šta je objektivno čije, a ono što je objektivno ugroženo mora se delotvorno čuvati ustanovljavanjem 'novih, specijalnih modela zaštite, uz međunarodne garancije', o čemu bi se moralo razgovarati i u Briselu, ukoliko je tamo uopšte moguće o bilo čemu konkretnom i ozbiljnom razgovarati. Poslednje izjave gospodina Lajčaka i brutalna otvorenost nekih nemačkih diplomata ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam - zaključuje Tanasković.
I ne bez ironije dodaje:
Bogorodica Ljeviška ostaje u žicama. Možda bi se naredni kulturni festival "Mirldita. Dobar dan!", kao pokazna vežba dobre volje, mogao održati baš u Prizrenu?
Nekom čudnom istorijskom ironijom, baš u danu kad se obeležavala godišnjica streljanja đaka u Kragujevcu tokom Drugog svetskog rata, Srbija je ovog 21. oktobra dobila novi ultimatum od zvaničnog Berlina
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nekom čudnom istorijskom ironijom, baš u danu kad se obeležavala godišnjica streljanja đaka u Kragujevcu tokom Drugog svetskog rata, Srbija je ovog 21. oktobra dobila novi ultimatum od zvaničnog Berlina
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je za Informer TV, gde je poslao snažnu poruku javnosti i otkrio svoju veliku odluku vezanu za predstojeću parlamentarnu kampanju.
Ministar bez portfelja Usame Zukorlić i ministarstvo na čijem je čelu (za pomirenje, saradnju i društvenu stabilnost) isplatio je više od 11 miliona blokaderskom udruženju "Urban-in" iz Novog Pazara, saznaje Informer.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i potpuno raskrinkala lidera Novog DSS-a Miloša Jovanovića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u ekskluzivnoj izjavi za Informer ogolio je do srži jezivo lice blokadera i prokomentarisao zastrašujući snimak iz Subotice koji je šokirao celu Srbiju.
Jezivo nasilje, divljaštvo i totalno pomračenje uma uličnih siledžija na delu. Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva "kultura" i "borci za prava", bolesna mržnja blokadera danas je kulminirala jezivim incidentom u Subotici.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila kod Sente na licu mesta je stradao muškarac L.Đ. (84), dok je sedmoro ljudi povređeno, a prema prvim informacijama jedna žena ima teške povrede kostiju lica.
L. Đ., muškarac star 84 godine, poginuo je kada je automobilom "skala 55" udario u kombi pun ljudi koji je bio zaustavljen jer je žena vozač promašila skretanje.
Policija iz Zagreba objavila je da je u petak u popodnevnim satima u istočnom delu županije tog grada, u neograđenom dvorištu kuće, najvjerojatnije za vreme igre, dete palo u veliku rupu.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Blerim G. (43) iz Peći zbog postojanja osnovane sumnje da je 16. jula 2026. godine na teritoriji GO Palilula, pokušao da ubije B. A. i pri tome je doveo u opasnost i život D. I.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razmatra mogućnost smene vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine, Oleksandra Sirskog, usled sve većeg nezadovoljstva i protesta u zemlji.
Rusija je Ukrajini predala više od 18.500 tela za koja tvrdi da pripadaju poginulim ukrajinskim vojnicima, dok je Kijev u suprotnom smeru vratio svega 569 tela ruskih pripadnika, pokazuju zbirni podaci Ministarstva odbrane Rusije.
Rusija je u državni plan razvoja zdravstva do 2030. godine unela razvoj tehnologija za uređivanje gena u medicinske svrhe, čime želi da otvori put ka lečenju naslednih bolesti neposrednim ispravljanjem grešaka u ljudskoj dezoksiribonukleinskoj kiselini (DNK).
Rumunska planinarka i stomatološkinja Antonija Mihailesku (36) poginula je u teškoj planinarskoj nesreći u planinama Bučedž, nakon što je tokom spuštanja popustilo sidrište za koje je bila vezana sa još troje penjača.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
U popularnoj srpskoj seriji "Selo gori, a baba se češlja", koja je osvojila srca gledalaca širom Balkana, mnogi nisu ni primetili da su originalne uloge bile napisane za potpuno drugačije glumce.
Dženifer Lopez još jednom je privukla sve poglede. Atraktivnim stajlingom i energičnim nastupom na modnom događaju izazvala je lavinu reakcija na društvenim mrežama.
Pakovanje za avion često prati strah od prosute kozmetike u koferu. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete sprečiti neprijatna iznenađenja bez dodatnih troškova.
Ako ste primetili da se pas okreće u krug pre nego što obavi nuždu, niste jedini. Stručnjaci objašnjavaju da ovo ponašanje ima sasvim prirodno objašnjenje.
Grčka i Turska tradicionalno su među omiljenim izborima Srba, ali i javnih ličnosti koje za odmor traže savršen spoj luksuza, privatnosti i dobrog provoda.
Crnogorska policija sprovela je akciju u klubu u Sutomoru, tokom koje je priveden Dragomir Despić Desingerica, zajedno sa još dvojicom državljana Srbije, a onda su i kažnjeni.
Starleta i pevačica Atina Ferari iznela je niz dokaza protiv pevača Hasana Dudića, koji je rekao da je na sahranu Andrije Bajića došla samo kako bi bila viđena.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.