Epidemiolog i član Kriznog štaba prof. dr Branislav Tiodorović otkriva šta mu je bilo najteže tokom prothodne dve godine, šta je ono što nikada neće zaboraviti, koliko ćemo puta ići po vakcinu, i da li ćemo imati vakcinu protiv svih sojeva
- Ovo je pandemija koja je ostavila najveće posledice u celom svetu, ali i kod nas. Može se čak po nečemu i uporediti i sa španskom groznicom, recimo, po tome šta su njeni efekti osetili po tragičnim posledicama, ali svakako da ima i socijalnih i psiholoških karakteristika. Sigurno je i ekonomski, pa i politički problem. Različita tumačenja se javljaju, ne samo u medicini nego i u drugim oblastima i govore o tome koliko je bilo teško - kaže dr Tiodorović za Blic.
- Normalno da smo zapamtili one najtragičnije situacije, i ja se uvek sećam i ponavljam situaciju sa Gerontološkim centrom u Nišu iz aprila 2020. godine. To je bilo strašno, strašan udar, sa velikim posledicama. Svaki život je neprocenjiv, tako je i kada smo gubili starije, ali i kada su stradali od korone i oni mlađi. U ovoj epidemiji, napustili su nas i umetnici, kulturni radnici, lekari, naučnici, akademici… Mnogo mi je bilo teško svaki put kada bi umrla neka trudnica. Umesto da se raduje jer se rađa novi život, desi se da se zarazi i umre... To mi je bilo teško. Što se tiče epidemije, to je i veliki udar na ekonomiju, normalan ljudski život, na psihu, na socijalni život… Pamtiću i zbog toga što nam se desilo i to, da je bilo mnogo politikanstva, umesto da imamo nacionalno zajedništvo, da savladamo posledice, mi smo se bavili nečim što predstavlja još veći rizik i udaljavanje od osnovnog cilja.
Da li smo izvukli neku pouku, da li ima nečeg dobrog u ovom „zlu“
- Pored ovih teških i tragičnih događaja, moram da kažem i istaknem nešto, što predstavlja pozitivnu stranu, a to je društvo i javnost. Narod, građani, koji su pokazali veliku spremnost da se bore. To nije bilo samo naviknuti se da pandemija postoji, nego i ono što predstavlja pozitivnu karakteristiku borbe za opstajanje. Takođe, moramo da kažemo i istaknem da je i naš zdravstveni sistem pokazao veliku izdržljivost i elastičnost na jedan način, uprkos primedbama. Savladani su problemi na najbolji mogući način. Bili smo među prvima u svetu i sa vakcinama i sa lekovima… Jednostavno, pokazana je snaga i izdžljivost jedne male zemlje.
Na pitanje hoćemo li dobiti vakcinu protiv svih sojeva doktor Tiodorović kaže:
- Teško je predvideti ali se nadam da izlazimo polako. Ima puno radova ne temu vakcina, svih sojeva, i to su više razmatranja u ovom trenutku i planovi… Kinezi su, recimo, krenuli prvi, sada kreće i Fajzer i Američki vojni Institut za imunobiologiju, i oni kažu, na osnovu podataka koje imamo, smatramo da je moguće napraviti vakcinu koja će štiti od svih sojeva.
Stopa smrtnosti od omikron varijante virusa korona znatno je niža u poređenju s ranijim brojkama i iznosi 25 odsto u odnosu na brojke umrlih tokom prethodnih talasa virusa, pokazuju podaci velikog istraživanja o smrtnosti iz Južnoafričke Republike
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stopa smrtnosti od omikron varijante virusa korona znatno je niža u poređenju s ranijim brojkama i iznosi 25 odsto u odnosu na brojke umrlih tokom prethodnih talasa virusa, pokazuju podaci velikog istraživanja o smrtnosti iz Južnoafričke Republike
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj oštro je kritikovao odnos pojedinih institucija prema blokaderima, poručivši da građani više ne mogu nemo da posmatraju haos i nasilje na ulicama.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Ruski gas se u Nemačku još nije vratio, ali se priča o njemu vratila na velika vrata — i to baš u zemlji kroz koju „Severni tok“ ulazi u nemačku politiku, ekonomiju i sve stare podele koje Berlin godinama pokušava da gurne pod tepih.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Vašington još nije doneo odluku da pređe na otvorenu akciju protiv Havane, ali se u američkoj administraciji već razmatra scenario koji na Kubi budi najgore moguće asocijacije — ponavljanje venecuelanskog modela, ovog puta sa Raulom Kastrom u glavnoj ulozi.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar