Trgovanje akcijama i drugim hartijama od vrednosti u poslednjih nekoliko godina postalo je izuzetno atraktivno
Bilo da su podstaknuti željom za basnoslovnom zaradom, korišćenjem slobodnog kapitala, spasavanjem ušteđevine ili pukom radoznalošću, veliki broj naših sugrađana se upušta u aktivnosti o kojima ne zna puno, te se snovi o dupliranju ili triplanju uloženog vrlo brzo ispostave kao samo to, puki snovi.
Tačna brojka ne postoji, ali upućeni tvrde da stranim akcijama trguju desetine hiljada Srba, i da su to ekonomisti, ali i lekari i mnoge druge profesije, kao i da prednjače mladi ljudi, piše Blic.
Odličan primer za jedan takav neočekivan razvoj događaja na berzi, je nedavan katastrofalan pad deonica Fejsbuka (tj. Mete). Dok je ostatak tehnološkog sektora nastavio da prijavljuje rekordne zarade i druge, pozitivne, poslovne rezultate, Fejsbuku se desio prvi realni pad broja korisnika, kao i znatno manji prihod od očekivanog. To je za sobom povuklo i negativnu reakciju učesnika na tržištima kapitala, te je rasprodaja koja je usledila oborila vrednost akcija za čak 26 odsto.
I pored svih realnih rizika, čini se da sve veći broj ljudi iz Srbije iz gore navedenih i drugih razloga se odlučuje da se oproba i preuzme na sebe rizik trgovanja na berzi, a kako kažu dugogodišnji brokeri i ljudi upućeni u tokove tržišta kapitala, grešaka i problema ima na svakom koraku.
Kako trgovati
Za nekog ko je zainteresovan da se upusti u trgovinu hartijama od vrednosti, obveznicama, deonicama kompanija, derivatima i sl. prva raskrsnica na putu ka osmišljenoj zaradi je izbor između samostalnog trgovanja putem servisa i aplikacija kojih ima bezbroj, ili prepuštanja sopstvenog kapitala u ruke brokera.
Samih servisa ima mali milion kako u svetu tako i kod nas. Ipak dobar deo svetskih aplikacija nije dostupan u Srbiji, te naši trgovci uglavnom odlučuju da se koriste aplikacijama i servisima domaćih kompanija i banaka. Oni nude kompletnu infrastrukturu, preko njih ide i uplata novca i trgovanje "robom" za koju se neko odluči.
Ove platforme imaju razrađenu kompletnu infrastrukturu, preko njih ide i uplata novca i trgovanje "robom" za koju se neko odluči. One u svojoj ponudi, uglavnom, nude trgovanje na većini svetskih berzi, a zauzvrat će vam uzimati proviziju na transakcijama, kao i niz drugih usluga kao što je savetovanje sa brokerom, izveštaje i analize itd.
Foto: Fotoilustracija/Clipart
Kako ističu stručnjaci, kod odabira platforme za trgovanje akcijama najbitnije je voditi računa o pouzdanosti.
- To kažem u smislu da se ne nasedne na trgovačke platforme koje se nude preko interneta, a koje su suštinski lažne - kaže za Blic ekonomista i prvi srpski broker, Branislav Jorgić, i dodaje da je to glavni razlog zašto se ne preporučuje da investiranje na inostrana tržišta radi na sopstvenu ruku, već da se radi uz saradnju ili preko nekih od regitrovanih brokerskih kuća ili banaka.
U šta se ulaže?
Naš sagovornik ističe da se u poslednjih nekoliko godina, kod domaćih investitora razvio novi trend.
- Građani koji žele da investiraju slobodan kapital to mogu da urade i preko Beogradske berze, ali tu nemaju mnogo izbora, prosto ponuda nije dovoljno kvalitetna. Aktivnost na njoj je mala. Ono što se javilo u poslednjih par godina je mogućnost da, saglasno sa zakonom o deviznom poslovanju, investiraju u inostranstvo - objašnjava Jorgić.
On ističe dve navike domaćih investitora, koje se ne razlikuju puno od investitora u svetu.
- Svaki investitor ima svoje neke posebne preference i politiku investiranja. U suštini, sve se svodi na vaganje da li žele da podnesu veći rizik ili idu na stabilne investicije. Ono što je popularno unazad dve godine su IT kompanije koje su brzo rastuće, i koje često imaju veliku varijaciju u pogledu cena. Imaju nagli rast i nagle padove - ističe broker.
U ovu grupu akcija ubrajaju se brojne svetske IT i tehnološke kompanije, kao što su Tesla, Meta, Epl, Netfliks, Intel... Potrebno je istaći, što samim tim i povećava rizik, da se u poslednjih par godina pojavilo i gro tehnoloških startapa koji svoje proizvode još uvek nemaju i izlazak na berzu koriste kako bi prikupili neophodna sredstva.
Druga navika naših investitora tiče se investiranja u stabilne industrijske kompanije (npr. akcije Filip Moris Internešnala, Berkšir Hataveja, 3M, Džej-Pi Morgan Čejsa, Diznija itd.).
- Te kompanije nemaju toliku promenljivost u rastu, imaju stabilne cene i veći broj njih isplaćuje dividende za razliku od novonastalih IT kompanija", pojašnjava Jorgić i dodaje da se isto tako trguje i sa berzanskom robom (čelik, zlato, bronza, kafa, kukuruz, soja itd).
Rizično trgovanje
U nemalom broju slučajeva, novopečeni investitori se zalete, i suočeni sa nedovoljnim, za sopstveni apetit, zaradama prostim ulaganjem novca u akcije nekih kompanija krenu da barataju sa izuzetno rizičnim trgovanjem. Ovde se misli na ulaganje u valutne parove, poznato i kao Foreks trgovanje, ili trgovanje finansijskim derivatima na kratak rok, kao što su fjučersi, šortovi, opcije i slično.
U suštini, kod obe varijante se radi o trgovanju na berzama, na izuzetno kratak rok, gde je potencijal za zaradu neverovatno visok. Potrebno je istaći, da za razliku od ustaljene podele na trgovanja na kratak (investicija na koju se čeka nekoliko dana), srednji (investicija na koju se čeka nekoliko meseci ili godina) i dugi rok (investicija iz koje se "izlazi" nakon nekoliko godina ili čak decenija), ovde je reč o trgovanju na minut, 5 minuta, 10 minuta ili u najboljem slučaju nekoliko sati.
- Ja to ne bih savetovao, sem one koji su spremni da podnesu izuzetan rizik. Tu postoji asimetrija u informacijama koje poseduju oni koji daju ponudu, naspram malih ulagača koji nemaju sistem informisanja - nastavlja Jorgić i pojašnjava da kompanije koje nude takvu vrstu trgovanja ili imaju same ili plaćaju uslugu drugim kompanijama koje imaju svoje izuzetno razvijene infrastrukture i sisteme za dobavljanje informacija, doslovno, svake sekunde.
Foto: Informer
Dotičući se asimetrije informacija vrlo čest slučaj je da investitor početnik pregledom potencijalno ostvarenog profita od ulaganja u berzansku robu se i sam odluči u nju da ulaže, a da nema predstavu o tome gde se recimo ta soja uzgaja, kakvi su klimatski uslovi, koliki je potencijalni rod. Kada se ispostavi da je derivat napravljen na osnovu polja koja je pogodila suša i da najavljene "soje" prosto nema i da je cena derivata u koji je uložio zbog tog manjaka propala, neinformisan investitor je suočen sa situacijiom u kojoj nema pojma zašto je uloženi kapital nestao.
- Ponavljam, prva stvar je da se ide preko brokera, da se konsultuje sa njim po pitanju rizika i tek onda da se odluči u šta se investira - zaključuje Jorgić.
Troškovi trgovanja
Porez na kapitalnu dobit (razlika između prodajne i kupovne cene) iznosi 15 odsto. Tako, na primer, ako se kupe akcije za 5.000 evra, a prodaju se za 6.000 evra, plaća se 15 odsto poreza na 1.000 evra što je 150 evra. To je i jedini trošak, pored brokerske provizije na transakciju koja iznosi od 0,5 do 1 odsto u zavisnosti od veličine transakcije.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Aktuelna vlast u Crnoj Gori na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem pokazala je da je gora od ustaškog režima u Zagrebu, proteravši čak 87 Srba sa aerodroma u Tivtu!
Svemirske snage SAD zatražile su blizu 5 milijardi dolara za razvoj i širenje satelitske arhitekture za praćenje raketa u fiskalnoj 2027. godini, pokazuju zvanični budžetski dokumenti.
Blokaderski profesor Tanasije Marinković, inače poznat po brojnim skandalima na Pravnom fakultetu, stao je u obranu svoje koleginice Marije Vasić, koja je najstrašnije vređala Pojas Presvete Bogorodice i vernike koji u miru čekaju u redu kako bi celivali pojas.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj izjavio je da na sve načine nastoji da suzbije apologiju studenata, čak i divinizaciju kao, "studenti su nešto izuzetno, studenti su naša budućnost...".
Vođa blokaderskog pokreta M.K. iz Rume je uhapšen jer je krao novac namenjen za humaniranu pomoć, javljaju Sremske vesti. Njemu je određeno policijsko zadržavanje do 48h nakon čega će biti priveden u Osnovno javno tužilaštvo u Rumi radi saslušanja.
Kragujevačka policija uhapsila je Luku B., iz ovog grada, zbog sumnje da je juče u naselju Beloševac nožem naneo teške telesne povrede opasne po život svojoj bivšoj partnerki M. i njenom dedi, dok je povredio i njenu baku, a sada su se oglasile komšije.
Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država usvojio je rezoluciju kojom se traži obustava ratnih dejstava protiv Irana bez prethodnog odobrenja Kongresa.
Sajt koji prati troškove sukoba u Iranu objavio je podatke prema kojima su troškovi Sjedinjenih Američkih Država već premašili cifru od 100 milijardi dolara.
Svemirske snage SAD zatražile su blizu 5 milijardi dolara za razvoj i širenje satelitske arhitekture za praćenje raketa u fiskalnoj 2027. godini, pokazuju zvanični budžetski dokumenti.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Mnogi ljudi veruju da im Inkognito režim u Hromu garantuje potpunu anonimnost, ali ovaj režim samo briše istoriju i kolačiće sa uređaja, a aktivnosti i dalje mogu da vide internetski provajderi, sajtovi, pa čak i Gugl.
Dženifer Lopez (56) još jednom je potvrdila status jedne od najvećih zvezda crvenog tepiha, privukavši svu pažnju na njujorškoj premijeri svog novog filma "Office Romance".
Mača čaj, zeleni prah koji se vekovima koristi u Japanu, poslednjih godina postao je omiljen među onima koji žele dugotrajan fokus bez naglih oscilacija energije.
Pevačica Tanja Savić govorila je o aktuelnim temama iz svog života, ali i o slučaju koleginice Mine Kostić, koji je poslednjih dana izazvao veliku pažnju javnosti.
Pevač Marko Gačić nije prisustvovao proslavi povodom rođenja sestričine, već je bio van Beograda sa ljubavnicom sa kojom čeka dete i sinom kog ima sa Gogom Babić.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar