KORONA MASOVNO POVEĆALA POJAVU OVE BOLESTI KOD MLADIH LJUDI! To nije sve, postoji još jedna zastrašujuća istina
Podeli vest
Pandemija koronavirusa ostavila je velike posledice po zdravlje ljudi među kojima su i neurološki problemi, psihičke smetnje, a ima i primera da je kod nekih ljudi došlo do smanjenja kognitivnih sposobnosti
Iz jednog prestoničkog doma za stare i negu bolesnih na Zvezdari kažu da se u ovoj ustanovi povećao broj korisnika nakon "kovida 19", i to onih koji pate od demencije.
I dok iz dana u dan beležimo sve manji broj novozaraženih korona virusom, sa druge strane ostao nam je postkovid. Naučnici širom sveta rade na otkrivanju detaljnih saznanja šta je ostalo posle korone, a ono što je do sada poznato jeste da se kod nekih ljudi posle preležanog virusa javljaju kardiovaskularni problemi, kao i neurološki, zatim problemi sa koagulacijom, psihičke smetnje, ali ima primera kod nekih ljudi da je došlo do smanjenja kognitivnih sposobnosti
05.06.2022
21:48
- Nažalost oko 80 odsto naših korisnika je sa nekim mentalnim problemima, što urođenim što stečenim sa godinama starosti. Nakon kovida broj korisnika koji pate od nekog oblika demencije se povećao, a ono što je zastrašujuće je da se starosna granica osoba koje oboljevaju od demencije pomerila ka mlađima. Najmlađa osoba kod nas koja pati od Alchajmerove demencije ima 57 godina - kazala je dr Marija Bogdanović iz ovog doma za stare i negu bolesnih.
Smatra da je pandemija koronavirusa verovatno ostavila određene posledice, naročito neizvesnost i zatvoreni prostor, te kako kaže, to je bio praktično okidač koji je doveo do ubrzane pojave demencije.
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Onsi su pokrenuli i info liniju podrške za koju kaže da se pokazala neophodnom budući da je vrlo teško doneti odluku o smeštanju u dom ili neku drugu ustanovu socijalne zaštite.
Dodaje da su susreti korisnika koji pate od nekog oblika demencije i njihovih srodnika veoma teški i bolni.
- Susretni su bolni za same srodnike, jer dementne osobe najčešće ne prepoznaju svoje najmilije i to je ono što je najbolnije. Stalno objašnjavamo srodnicima kakva je to bolest, da moraju da se izbore sa tim i da moraju da shvate da je to sada izmenjena ličnost usled bolesti, da oni nemaju osećanja i da se nalaze u nekom svom svetu gde ne osećaju bol i nemaju samokritičnost. Oni ne pate u svojoj demenciji - objašnjava dr Bogdanović.
Gubitak koncentracije
Epidemiolog i član Kriznog štaba za suzbijanje kovid infekcije, prof. dr Branislav Tiodorović objasnio je nedavno za "Blic" da neurološki problemi jesu sve izraženiji u postkovid periodu.
- To je ozbiljan problem, kliničari se time bave sve više. To se znalo i u prvoj godini i tokom prvih oboljenja, da jedan od težih oblika jesu neurološke promene, gubljenje koncentracije, pa i orijentacije. Vrlo je važan podatak još kod prvih oboljenja, kod najtežih, da se brzo ispoljavao neki oblik dekoncentrisanosti. U postkovidu, čini se, imamo situaciju da se značajan broj ljudi žali na to bez obzira na uzrast, a ja bih dodao, čini mi se da oni koji su stariji, kod kojih je već počela demencija, da se nakon kovida ubrzao proces bolesti - kaže profesor Tiodorović.
Foto: Tanjug
Dr Branislav Tiodorović
Kako objašnjava profesor, sada je poznato da nisu više u pitanju samo kardiovaskularni problemi, kao ni samo pluća, već su tu i neurološki problemi.
- Mene zabrinjava kada vidim one starije koji su imali predispoziciju za demenciju, da je tu bolest brzo uznapredovala. Naučnici se bave i tek će se baviti postkovid temom, naše je da osluškujemo šta nam organizam poručuje i da se na vreme javimo lekaru - kaže profesor Tiodorović.
Još ne postoje jasni pokazatelji
Međutim, akademik prof. dr Vladimir Kostić, neurolog i predsednik Srpske akademije nauke i umetnosti, kazao je za "Blic" da u ovom trenutku nemamo jasne pokazatelje da kovid ubrzava procese koji vode ka demenciji i klasičnim dijganozama demencije kao što je Alchajmerova demencija, niti kao što se verovalo u jednom trenutku da povećavaju učestalost Parkinsove bolesti.
Foto: Beta
Dr Vladimir Kostić
- S obzirom na starenje populacije veći je i broj osoba obolelih od nekog oblika demencije. Ono se povećava zbog toga što, verovali ili ne, osobe koje imaju preko 65 godina, između 6 i 8 procenata, se smatra da podležu demenciji, a preko 80 godina čak 40 odsto njih podleže demenciji, i to najviše Alchajmerovoj demenciji. Sa druge strane čitav niz danas dementnih stanja pokazuje da pored Alchajmerove demencije postoje i druge vrste demencije koje imaju potpuno drugu patofiziološku osnovu i u tom smislu nema podataka da se one povećavaju, već da se češće viđaju zbog toga što je sada populacija ta koja je stara. Mi ćemo kao staro društvo morati da se suočimo možda i sa rekonstrukcijom zdravstvene zaštite, jer će taj broj biti sve veći s obzirom na to da smo mi sve stariji - objašnjava prof. dr Kostić.
Zbog starenja društva demencija će postati ozbiljan populacioni problem
On smatra da će zbog starenja društva bolesti demencije postati ozbiljan populacioni problem, a kao podatak iznosi to da se već sada pretpostavlja da čak oko 50 miliona ljudi u ovom trenutku pati od demencije.
Foto: Shutterstock
- U ovom trenutku nema mesta panici, ali da sam kovid može da izazove niz psihičkih oboljenja to je pokazano i to posebno u kontekstu onoga što se zove postkovid sindrom - zaključuje.
Dodaje i da će SANU uskoro izdati knigu sa radovima koji će prikazati na koje sve sisteme utiče kovid, od kojih je najistaknutiji centralni nervni sistem.
Podsetimo, ministar zdravlja, Zlatibor Lončar i predstavnici zdravstvenih ustanova, koje se bave mentalnim zdravljem, prvog juna su zvanično proglasili jun za Nacionalni mesec mentalnog zdravlja u Srbiji, tokom kojeg će se promovisati značaj očuvanja mentalnog zdravlja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
I dok iz dana u dan beležimo sve manji broj novozaraženih korona virusom, sa druge strane ostao nam je postkovid. Naučnici širom sveta rade na otkrivanju detaljnih saznanja šta je ostalo posle korone, a ono što je do sada poznato jeste da se kod nekih ljudi posle preležanog virusa javljaju kardiovaskularni problemi, kao i neurološki, zatim problemi sa koagulacijom, psihičke smetnje, ali ima primera kod nekih ljudi da je došlo do smanjenja kognitivnih sposobnosti
Rusija dostavlja Iranu informacije o ciljevima napada na američke snage na Bliskom istoku, što je prvi pokazatelj da još jedan veliki američki protivnik učestvuje, indirektno, u ratu, ocenjuje Vašington post.
Blokaderska glumica Svetlana Ceca Bojkovića je do pre samo četiri, pet godina, dok joj je muž bio ambasador, sa oduševljenjem dočekivala predsednika Srbije Aleksandra Vučića, hvalila je vlast i sve joj je bilo bajno i krasno, da bi sada kada on više nije na toj funkciji počela najstrašnije da napada svoju zemlju, ali i narod.
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Milenko Jovanov odgovorio je lideru Stranke slobode i pravde Draganu Đilasu koji ga je optužio da "se šlihta predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću".
Lider Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević posetio je danas Kulu i Sivac i razgovarao sa aktivistima i simpatizerima Srpske napredne stranke.
Više tužilaštvo u Beogradu, posebno odeljenje za Visokotehnološki kriminal (VTK), dalo je nalog policiji za identifikaciju i hapšenje lica koje je pretilo Vučiću i njegovoj porodici.
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Profesorka doktorka Radmila Tonković, akademik, Sreten Egerić, pukovnik u penziji i Žarko Rakić, spoljnopolitički komentator gostujući u Info jutru komentarisali su napad Amerike i Izraela na Iran.
Aleksandar Šešelj, zamenik predsednika SRS i Borko Kašanski, glavni urednik Srpskog telegrafa gostujući u Info jutru komentarisali su situaciju na političkoj sceni Srbije.
Majka ubijenog Milana Kneževića ogorčena je nakon što je Apelacioni sud potvrdio kaznu Đorđu Prpiću, koji je februara 2024. nožem ubio njenog sina, i ističe da ostaje nada u žalbu tužilaštva Vrhovnom sudu.
Biznismen Aco Đukanović rekao je sudu da raspolaže milionskim kapitalom, a ocena Osnovnog suda u Nikšiću je da upravo zbog toga mora da mu se odredi pritvor.
Mađarska će odlučiti šta će učiniti sa novcem koji je zaplenjen od ukrajinskih državljana tek kada bude utvrđeno kome ta sredstva pripadaju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Dva uticajna iranska sveštenika pozvala su na brz izbor novog vrhovnog vođe kako bi se pomoglo zemlji da se nosi sa novim talasom američkih i izraelskih napada.
Fridrih II Veliki koji se često pominje u seriji "Katarina Velika" bio je treći kralj Pruske. Otac ga je u detinjstvu terao da gleda pogubljenje svog prijatelja.
Nothing Phone 4a stiže sa impresivnim 1,5K OLED ekranom, moćnim kamerama i prepoznatljivim transparentnim dizajnom. Osnovni model sa 8 GB RAM-a i 128 GB memorije koštaće oko 380 €, dok će 4a Pro startovati od 475 €.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar