NAŠ JE SELJAK PAMETAN, ON ZNA DA PROIZVEDE I PUNO I KVALITETNO! Srpsko žito moglo bi da košta kao suvo zlato?! A najjači adut Srbije u 2023. je... OVO NEMA ČAK NI NEMAČKA
Da li će Srbija u 2023. godini, kada je kriza pogodila gotovo celu Evropu, ali i druge kontinente, napraviti zaokret u strategiji što se tiče poljoprivrede? Za "Inforemer" otkriva stručnjak Dejan Radosavljević i odaje koji je glavni srpski adut
Akcenat Srbije u vremenima krize definitivno je poljoprivreda, te se investiranje u ovu granu pokazalo kao veoma dobro. Što se tiče potrebnog budžeta - dešava se nešto pozitivno!
- Budžet za poljoprivredu u 2023. godinu iznosi bezmalo 80 milijardi dinara što je rekordan budžet u odnosu na sve prethodne godine - počinje za "Informer" Dejan Radosavljević iz zemljoradničke zadruge "Maradik" i dodaje:
- Dinamika isplate subvencija je takva da svakodnevno mozete čuti od poljoprivrednika kako im ie nesto uplaćeno na račun, a jadni više ne znaju ni šta je uplaćeno jer se inače na razne subvencije čekalo i više od godinu dana. Sve ovo gore navedeno govori da se nesto dešava pozitivno i u tom maniru ocekujemo da u 2023. godini ministarstvo poveća direktna davanja poljoprivrednicima po hektaru kako bi poboljsali produktivnost na svojim poljima tj. obezbedili veći prinos sa zasejanih površina!
Visoke prirodne vrednosti u Srbiji
U Srbiji, poljoprivrednim sistemima u plodnim ravničarskim predelima na severu (Vojvodina) i centralnim delovima zemlje dominira intenzivna proizvodnja žitarica i industrijskog bilja, kao i farme muznih krava u intenzivnom uzgoju. U manje plodnim, i uglavnom planinskim, regionima južne Srbije, poljoprivredni sistemi su raznovrsniji (povrtarstvo, vinogradarstvo i proizvodnja krmnog bilja kao podrška stočarstvu). Proizvodne metode su uglavnom niskog intenziteta, radno intenzivne i izuzetno fokusirane na polu-prirodnu proizvodnju.
Srbija jeste poljoprivredna zemlja jer spram svoje površine ima izuzetno veliko učešće poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini. Godinama i decenijama gledamo razvoj Srbijei to da naša zemlja ima najveće komparativne prednosti u poljoprivredi, kao i da ova grana treba da bude nosilac izvozne ponude zemlje i glavni spoljnotrgovinski adut.
- U godini iza nas smo bili svedoci koliko je bitna sigurnost u proizvodnji i kolika je bila potražnja za hranom, toliko da je država bila prinuđena da se brani od izvoza kroz razne uredbe o zabrani izvoza, paradoksalno, zar ne?
Zbog rata u Ukrajini, ali i zbog zabrane izvoza žitarica iz Rusije, procena je da bi oko 30 odsto sveta moglo da ostane bez pšenice. Naročito ako se zna da ove dve države učestvuju sa oko 30 odsto u svetskom izvozu pšenice, a kod kukuruza oko 20 procenata. U robnim rezervama sada ima 800.000 tona pšenice i milion tona kukuruza. U svetu je zavladao strah da neće biti hleba, proizvoda za prehranu, ali u Srbiji nije takvo stanje, Srbija ima svoje zrno!
- Strah od gladi je preovladao čak i u bogatim evropskim državama, te su kupovali na berzama svako zrno koje je bilo operativno - uporedio je Dejan Radosavljević i dodao:
Foto: Pixabay
- Definitivno je da je srpski adut poljoprivreda, zato je potrebno strateški razvijati ovu granu privrede, a ne reagovati kampanjski. Bez jakih i direktnih subvencija, klasično ratarstvo je u problemu zbog skupe i neizvesne proizvodnje, pa bi država bez obzira na tešku situaciju u svetu, morala držati kurs ulaganja i razvoja poljoprivrede, a naročito ratarstva - izdvojio je Radosavljević ratarstvo kao granu koja ima prednost.
Budući da u Srbiji stočarstvo ide silaznom putanjom i da se mnoge farme gase, a stočni fond smanjuje upitali stručnjaka da li se možda treba okrenuti ka poljoprivredi i tu ulagati... Zaključak je da to kompleksna tema.
- Stičarstvo je mnogo kompleksniji problem i kada bi se ozbiljan popis krupne stoke obavio mislim da bi rezultati bili poražavajuć - priča Radosavljević, ali se dotiče proizvodnje sojinog zrna, u čemu je Srbija daleko napredovala.
- U poređenju sa nekim drugim evropskim zemljama, npr Nemačko, po izvozu soje smo daleko ispred. Srbija je izuzetna po proizvodnji sojinog zrna, jer u Srbiji nije dozvoljena proizvodnja gmo soje. Sve je popularnija u ljudskoj ishrani, soja i proizvodi od soje bi takodje mogli biti izvozni adut Srbije. To ni Nemačka nema - ističe Radosavljević.
Niko nema zrno soje kao naše
– Zrno soje, visokoproteinska namirnica koja sadrži sedam esencijalnih aminokiselina, bogata uljem. Zrno soje se može koristiti kuvano i pečeno. Potapanjem zrna soje mogu se dobiti sojine klice. Predstavlja pravu riznicu zdravlja, dok mlevenjem zrna dobija se sojino brašno.
IDEMO U SUSRET BOLJIM GODINAMA - SRPSKI SELJAK ZNA KAKO
Prognoze sa silose, zbog krize, početkom 2022. bile su neizvesne, ali se ispostavilo da razloga za brigu Srbija nema. Osim toga, prognoze su se sada "preokrenule" u daleko više obećavajuće.
- Imajući u vidu tešku godinu za ratarsku proizvodnju, koja je sad već iza nas, kao i da je to druga godina uzastopno sa dugim sušnim periodima, naročito je ugrožena bila proizvodnja kukuruza, tačnije rod 2021 i ove 2022 godine - počinje Radosavljević, ali dodaje da su pred nama bolja vremena što se tiče stanja u silosima.
Foto: Tanjug
- Stanje u silosima nije loše kako se u prvi mah početkom 2022. godine pretpostavljalo, srpski seljak zna da proizvede i puno i kvalitetno, ali opet ponavljam, potrebne su kvalitetnije subvencije koje podrazumevaju više direktnog novca datog proizvodjaču i brzu isplatu subvencija za nabavku poljoprivredne mehnizacije - zaključuje Dejan.
PŠENICA ZA NAS I PŠENICA ZA IZVOZ
Pšenica berzanska roba i njena se cena menja svakodnevno, kako na produktnoj berzi tako i na ostalim berzama i da se kretanja cena prelivaju sa globalnog tržišta i kod nas. U ovom trenutku, u svetu je aktuelan priliv većih količina pšenice koja se nudi, a reč je o staroj pšenici iz prethodne godine. Sve to utiče na ponudu i potražnju, koja je jedini referent u formiranju cena. Takođe, podaci sa terena pokazuju da je ovogodišnji rod pšenice na nivou višegodišnjeg proseka za ovo područje i iznosi od pet i po do šest tona po hektaru.
- Srbija ima kvalitetno pšenično hlebno zrno i to je opšte poznato, narocito u okruženju. Samim ti potražnja za nasom pšenicom je uvek aktuelna i izvoznog je kvaliteta - ističe Radosavljević i dodaje da Srbija neće gladovati.
Srpsko žito, u jeku rata u Ukrajini, bezmalo bi moglo da košta kao suvo zlato.
- Srbija godisnje proizvede oko 4 mil tona pšenice, za svoje potrebe iskoristi oko 1.5 miliona tona, tako da koliko god da nas zadesi loša godina u proizvodnji pšenice, Srbija će za svoje potrebe imati vise nego dovoljno svega, i to ne samo pšenice - završava Dejan Radosavljević iz zemljoradničke zadruge "Maradik".
EU ŽELI SRPSKU PŠENICU, ALI...
I dok je žetva ukrajinske pšenice dovedena u pitanje, pritisci na našu zemlju rastu, jer mnoge zemlje EU žele da se dokopaju upravo srpskog zrna. U jesenjoj setvi zasejana je pšenica na 630.000 hektara, što je znatno više nego što je nama potrebno.
Proizvodnja pšenice, u ovim uslovima, postala je pavo blago, pa ne čudi što je jedna država EU antidatirala postojeće ugovore, kako bi se dokopala naše pšenice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je novu vlast da bi revolucionarni teror koji sprovode od vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra mogao da im se vrati kao bumerang.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Ana Brnabić posetila je Opštinski odbor SNS Voždovac, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da ne očekuje da će nova vlada biti formirana u novembru ili decembru već krajem januara ili početkom februara, pošto Studentskoj listi, kako je rekao, odgovara ovo vreme bez institucija.
Šef poslaničke grupe ''Srbija pobeđuje'' Aleksandar Vučić izjavio je danas da sve više stranih medija i novinara pokazuje zainteresovanost za stanje u medijima u Srbiji i za sudbinu Informera.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić rekao je danas da očekuje da će u ponedeljak biti konsulatacije u Skupštini Srbije i da im Studentska lista ponudi mesta u odborima, ali da će, u zavisnosti od ponude, videti da li će učestvovati u konsultacijama.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Američki vojni avion E-4B Najtvoč, poznat kao „avion sudnjeg dana“, pratio je predsednika Donalda Trampa tokom povratka iz Kine, gde se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom.
Bivši predsednik Brazila Žair Bolsonaro hospitalizovan je nakon što je iznenada osetio jake bolove u stomaku, a lekarski pregledi pokazali su da ima gotovo potpunu crevnu opstrukciju, izjavio je danas njegov sin Karlos Bolsonaro.
Ruske snage izvele su razoran napad na centar ukrajinskog grada Krivi Rog, pogodivši područje popularnog restorana sa dve balističke rakete, a zatim su, dok su spasioci i lekari pokušavali da pomognu povređenima, usledili novi udari bespilotnim letelicama.
Alternativa za Nemačku (AfD) ostvarila je veliki politički uspeh u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, gde su njena dva poslanika izabrana u četvoročlano parlamentarno telo koje nadzire rad nemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Stotine kamenih kuća bez krovova, prozora i vrata, napuštene crkve, zarasle uličice i tišina na svakom koraku. Tako danas izgleda Kajakoj, jedno od najneobičnijih sela u Turskoj.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Venera, planeta ljubavi, nije više retrogradna, tako da emotivna situacija postaje stabilnija. Prošlost prestaje da kuca na naša vrata, tako da je pred nama nedelja u kojoj su moguća nova poznanstva.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Pevačica Nada Topčagić pre nekoliko godina pretrpela je veliki stres kada je tokom jednog nastupa pomislila da neko pokušava da izvrši atentat na nju, a sada je progovorila o svemu!
Pevačica Goga Gačić prvi put je otvoreno govorila o svom bivšem suprugu i pevaču Marku Gačiću koji je nedavno dobio sina sa ženom koja mu je bila ljubavnica dok je bio u bračnoj zajednici sa Gogom.
Tokom uspešne karijere pevač Halid Bešlić ulagao je novac u nekretnine, pa su se među njegovom imovinom našli stanovi, imanje u okolini Sarajeva, motel, benzinska pumpa, kao i luksuzna vila na Pelješcu.
Starleta Maja Marinković ponovo je privukla pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta svojim pratiocima pokazala je izdanje koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Dok se na estradi često govori o raskidima, prevarama i ljubavnim skandalima, postoje poznati parovi koji su uprkos brojnim izazovima uspeli da sačuvaju svoje zajednice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.