Iako je kreditiranje mimo banaka i pojedinih institucija zabranjeno, zalagaonice u Srbiji već godinama daju zajmove svojim klijentima tako što im u zamenu za prazan ček daju novac uz nemalu proviziju.
Praktično, za ček u vrednosti od 5.000 dinara oni su spremni da vam daju 4.500, a vi ste u obavezi da se nakon mesec dana pojavite i otkupite taj ček po originalnoj vrednosti.
Ove usluge su vrlo lako dostupne, dovoljno je da se na internet pretraživač ukuca "zalog novca"i izađu nazivi mnoštva zalagaonica. Takođe, oglasi se mogu videti i na ulicama ili izlozima lokala.
Foto: rtv mag printscreen
zalagaonice koje daju zajmove u Srbiji
Ove usluge koriste razni slojevi društva: od običnih ljudi do poslodavaca koji tako isplaćuju radnike. Najčešći razlog unovčavanja čekova je to što ljudima zafali novca pred kraj meseca da bi platili račune ili osnovne životne nemirnice dok ne legne plata.
Takođe, time pokrivaju ratu za letovanje ili dečju ekskurziju, ali i ratu kredita ukoliko je potrebno hitno odneti novac u banku.
Princip "keš-ček" kažnjiv zakonom
Zalagaonice funkcionišu po principu uzimanja provizije za ček ili predmet koji "čuvaju". Naime, za ček od 5. 000 dinara provizija je najčešće 10 odsto, odnosno 500 dinara. Za ček te vrednosti, u zalagaonici će vam dati 4.500 dinara, ali ćete vi posle mesec dana morati da vratite pun iznos od 5.000 dinara. Ukoliko ljudi u dogovorenom vremenu ne otkupe svoj ček, svaka zalagaonica ima svoju politiku regulisanja naplate, ali najčešće:
* Naplaćuju sredstava preko banke
* Klijent plaća 500 dinara za svaki mesec sledeći produživanja duga
Ovakav način dolaska do novca je mnogima najbrži i najlakši jer nema odlaska u banku, papirologije, proveravanja keditne sposobnosti i čekanja u redovima, a ipak možete biti odbijeni. Rizik jeste veći, ali su ljudi spremi da to podnesu zbog težine situacije u kojoj se nalaze.
Foto: rtv mag printscreen
Zvaničan stav NBS jeste da je takav postupak krivično delo
Zvaničan stav NBS jeste da je takav postupak krivično delo i predstavlja neovlašćeno kreditiranje. Kao takvo, svako unovčavanje čekova preko posrednika, zalagaonica, menjačnica ili trećeg lica, nije dozvoljeno.
Tužilaštvo ima nadležnost da utvrđuje odgovornost vlasnika firmi koje se bave time, dok NBS naglašava da ona ne daje zalagaonicama dozvolu za rad. U Srbiji se davanjem kredita mogu bavaiti samo banke i određenje institucije čiji je rad određen tačnim uslovima ili zakonom. Prekršaj neovlašćenog davanja kredita i izdavanje platnih kartica se, prema Zakonu o bankama, reguliše kaznom zatvora od tri do pet godina, navode u NBS.
Zvanična statistika pokazuje da je u Srbiji u 2022. godini realizovano oko 21, 4 odsto manje čekova nego u 2018. godini, ali to suštinski ne ugrožava opstanak ovog biznisa.
Primamljive internet ponude
Na brojnim stranicama koje se mogu naći na internetu, vidi se da pored unovčavanja čekova, pružaju različitu vrstu usluga: zalog dragocenoti, zlata, tehnike, nekretnina, vozila, pa čak i životinja. Što se tiče novčanih pozajmica, svi naglašavaju isplatu odmah.
Nekoliko zalagaonica koje smo kontaktirali nisu želeli da razgovaraju, dok su nam u jednoj beogradskoj ipak potvrdili da čekove unovčavaju po proviziji od 500 dinara mesečno. Potrebno je, naravno, upisati datum na čeku, kako bi on bio validan.
Prosečna vrednost po realizovanom čeku u 2022. godini, prema podacima NBS, iznosila je 4.600 dinara. Pretražujući oglasne stranice, mogu se uočiti ponude za unovčavanje čekova za 4.700 dinara, a u rođendanskom mesecu klijenta i do 4.800 dinara. Broj čekova koji se mogu uzeti je neograničen, a zajmodavci idu dotle, da nude uslugu kurira koji donosi novac na kućnu adresu. Takođe, ček može i da se pošalje lično, a neki imaju posebne ponude za pozajmice penzionerima.
Davanja novca i predmeta pod kamatu datira od najranijih vremena. Kako se oduvek vezivao za aktivnosti "ispod radara", transakcije su se obavljale na skrivenim mestima i u najvećoj tajnosti. Danas je sve transparentnije, zalagaonice se nalaze u centru grada, ali se diskrecijom i dalje hvale prilikom reklamiranja svojih usluga.
Jedan takav preduzetnik iz Nemačke, čija privatna zalagaonica postoji preko 25 godina, rekao je da se svojim mušterijama ne javlja na ulici, kako bi im zaštitio identitet. Rekao je da mu dolazi mnogo novih klijenata, srednje klase i studenata, što je snažan pokazatelj krize.
Zanimljiv je podatak da je prva zalagaonica u Nemačkoj osnovana je pre skoro pola milenijuma, tačnije 1560. godine u Hamburgu. Trenutno ih tamo ima preko 250, dok NBS nema podatak o broju ovih ustanova u Srbiji jer nije nadležna za njihovu kontrolu.
Majka heroja sa Košara Srđana Stančetića, Dragoslava, čiju su bronzanu bistu ukrali vandali sa groblja u mestu Banovo Polje, dočekala je ekipu Informera u svojoj kući sa suzama u očima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Majka heroja sa Košara Srđana Stančetića, Dragoslava, čiju su bronzanu bistu ukrali vandali sa groblja u mestu Banovo Polje, dočekala je ekipu Informera u svojoj kući sa suzama u očima.
Društvenim mrežama se proširila vest o hapšenju Srđana Seleša zbog droge zaplenjene u Liberiji, a iz blokaderske trovačnice na društvenim mrežama odmah su krenule spekulacije da je uhapšeni član Srpske napredne stranke.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas s predsednikom Vlade Češke Republike Andrejem Babišem, koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj poseti. Nakon sastanka usledile su izjave za medije.
Biznismen Branko Babić gostovao je kod istoričara Čedomira Antića na televiziji K1 i odgovorio na pitanje o čuvenom gostovanju kod blokaderskog voditelja Aleksandra Dikića na KTV Zrenjanin.
Nekadašnji direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) Branko Čečen besramno je uvredio većinski srpski narod tvrdeći da građani Srbije prodaju glas predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću za par desetina hiljada dinara.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji se nalazi u radnoj poseti Vašingtonu, rekao je o današnjoj skupštinskoj raspravi o rekonstrukciji Vlade Crne Gore da je reč o još jednoj političkoj trgovini unutar parlamentarne većine.
Dok građanima svakodnevno govore o krizi, nemaštini i teškom životu u Srbiji, vodeći ljudi blokaderske scene leto provode na atraktivnim luks evropskim destinacijama.
Saobraćajna policija u Danilovgradu je uhapsila M.Š.(18) iz Podgorice, bliskog jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, zbog prekoračenja brzine, objavila je na mreži X Uprava policije.
Tri osobe su povređene u teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se tokom večernjih sati dogodila na Ibarskoj magistrali u blizini Preljine kod Čačka. Oni su vozilom Hitne pomoći preveženi u Opštu bolnicu u Čačku.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala u koordinaciji sa Policijskom upravom u Požarevcu, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Požarevcu, uhapsili su M.T. (20) iz Velike Plane, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica u saizvršilaštvu.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Ruski predsednik Vladimir Putin tri puta je povukao poteze koji su Kini pomogli da izbegne ozbiljne energetske, vojne i političke probleme, ocenjuje kineski portal Sohu, navodeći da je upravo zbog toga ruski lider stekao veliku popularnost među kineskim stanovništvom.
Rizik od izbijanja globalnog sukoba dostigao je najviši nivo još od sredine šezdesetih godina prošlog veka, pokazuje najnovija analiza vodeće svetske investicione banke "Goldman Saks".
Glumica Eva Ras ponovo je zatalasala javnost i pokrenula lavinu reakcija na Fejsbuku, u kom je oštro napisala šta misli o nekadašnjoj državi Jugoslaviji.
Novo istraživanje pokazalo je da svakodnevno konzumiranje jednog avokada može doprineti očuvanju zdravlja srca. Ova namirnica pomaže u snižavanju nivoa lošeg holesterola, čime se smanjuje rizik od razvoja srčanih oboljenja.
Zaboravite na kupovni čips i grickalice punih aditiva, ovi domaći, hrskavi štapići spajaju najbolji ukus krompira i nutritivnu moć ovsa u zalogaj kome je nemoguće odupreti se.
Starleta Slađa Lazić Poršelina gostovala je u novoj epizodi emisije "Demanti", gde je bez zadrške govorila o sukobu sa Majom Marinković, ali i odnosu sa njenim ocem Takijem.
Bivša rijaliti učesnica Teodora Radojičić, poznatija kao Teodora Balzak, privukla je pažnju objavom provokativnih fotografija u kupaćem kostimu na društvenim mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.