Danas praznik rada podrazumeva planove o produženom vikendu i roštiljanju, dok u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji Prvi maj se obeležavao uz svečane parade.
Za generacije koje pamte posleratne decenije, Prvi maj je bio veliki praznik, i to državni koji se slavio u znaku crvenih karanfila.
Seosko stanovništvo je stimulisano da se masovno doseljava u gradove, gde ih je čekalo obilje radnih mesta u fabrikama, industrijalizacija zemlje je bila u ekspanziji. I sav taj radni narod imao je svoj zajednički praznik rada - Prvi maj.
U prvim posleratnim godinama organizovane su parade, gde su svi mogli da vide šta sve država ima i može. Centralne ulice i trgovi bile su preplavljene narodom koji je došao da pozdravi kolone vrednih trudbenika svih profesija koji su nosili transparente, makete fabrika, prikazivali mašine, vozila, svoje uspešne rezultate i prebačene norme.
Foto: printskrin/youtube
Vojni piloti su izvodili vratolomije na vedrom prvomajskom nebu, paradirali su i pripadnici svih rodova vojske, pa omladina i ponositi pioniri, pripadnici svih naroda i narodnosti obučeni u narodne nošnje.
Obično je postavljana bina na kojoj su se smenjivali sindikalni govori, prigodne recitacije i pesme. Potom bi nastupalo lokalno folklorno društvo, da se vredni narod razgali i opusti na zasluženom odmoru, a nakon svega bi sledilo sindikalno posluženje, pečeni prasići, jagnjići, negde i volovi. Oko tih logorskih vatri spontano bi se povelo kolo, ljudi su ostajali po celu noć uživajući u međusobnom druženju.
Foto: printskrin/youtube
Bilo je uobičajeno spajanje neradnih dana u celu nedelju. Ko je imao rodbinu na selu ili u drugim gradovima, išao je u goste. Ko je želeo, putovao je u inostranstvo, obično do Trsta ili Soluna u šoping ili na mini odmor na more ili na planinu i na taj način se razvila tradicija sindikalnih prvomajskih izleta i putovanja.
Danas, Prvi maj obeleža se tradicionalno uz roštiljanje i muziku u prirodi. Obično se provodi u krugu porodice i bliskih prijatelja.
Međunarodni praznik rada je ustanovljen u znak sećanja na na prve masovne radničke demonstracije održane 1.maja 1886. godine u Čikagu, kada su radnici zahtevali bolje uslove rada i osmočasovno radno vreme.
Na današnji dan, 1. maja 1999. godine, NATO projektili pogodili su autobus koji je prelazio most u Lužanima, 18 kilometara severno od Prištine. Petnaestoro dece i desetine odraslih, Srba i Albanaca, poginuli su na licu mesta
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan, 1. maja 1999. godine, NATO projektili pogodili su autobus koji je prelazio most u Lužanima, 18 kilometara severno od Prištine. Petnaestoro dece i desetine odraslih, Srba i Albanaca, poginuli su na licu mesta
Monstruozno iživljavanje blokadera nad jednom starijom gospođom iz Mladenovca samo je još jedan dokaz ko su zgubidani u stvari, na koji način oni razmišljaju, kakvim se rečnikom služe, šta priželjkuju svima onima koji ne misle kao oni, a pogotovo građanima Srbije koji se usude da im protivreče.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je na TV Informer, gde se oštro osvrnuo na aktuelna politička dešavanja u zemlji, ponašanje opozicije, situaciju na fakultetima, kao i na pritiske sa kojima se Srbija suočava.
Predsednik SNS-a i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izneo je za Kurir televiziju ozbiljne optužbe na račun rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, tvrdeći da mu je otvoreno pretio otporom i nemirima na univerzitetu.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Crnogorska policija na graničnom prelazu Šćepan Polje, prilikom ulaska u Crnu Goru, uhapsila je D.C. (35), državljanina Republike Srbije, koji se nalazio kao saputnik u vozilu.
Zaječarski Viši sud 15. maja izrekao presudu okrivljenima za jedno od najmonstruoznijih ubistava, ubistvo rudara, Dejana Paunovića. Njegova žena Slađana Paunović koja stoji iz planiranja zločina osuđena je na 20 godina robije. "Crna udovica" nije jedina koja leži kaznu za najkrvavija krivična dela.
Komercijalne zalihe nafte u svetu troše se frapantnom brzinom i preostalo je goriva za svega nekoliko nedelja, upozorio je u ponedeljak Fatih Birol, šef Međunarodne agencije za energiju (IEA).
MIinistarstvo odbrane Belorusije saopštilo je danas da su oružane snage te zemlje započele vojne vežbe, a da će u saradnji sa ruskom stranom biti uvežbavana isporuka nuklearne municije i njena priprema za upotrebu.
Čak i nakon završetka rata, nema pozitivnih scenarija za Ukrajinu i Ukrajince, kaže kijevski politikolog Konstantin Bondarenko koji sada ne živi u domovini.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar