Danas praznik rada podrazumeva planove o produženom vikendu i roštiljanju, dok u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji Prvi maj se obeležavao uz svečane parade.
Za generacije koje pamte posleratne decenije, Prvi maj je bio veliki praznik, i to državni koji se slavio u znaku crvenih karanfila.
Seosko stanovništvo je stimulisano da se masovno doseljava u gradove, gde ih je čekalo obilje radnih mesta u fabrikama, industrijalizacija zemlje je bila u ekspanziji. I sav taj radni narod imao je svoj zajednički praznik rada - Prvi maj.
U prvim posleratnim godinama organizovane su parade, gde su svi mogli da vide šta sve država ima i može. Centralne ulice i trgovi bile su preplavljene narodom koji je došao da pozdravi kolone vrednih trudbenika svih profesija koji su nosili transparente, makete fabrika, prikazivali mašine, vozila, svoje uspešne rezultate i prebačene norme.
Foto: printskrin/youtube
Vojni piloti su izvodili vratolomije na vedrom prvomajskom nebu, paradirali su i pripadnici svih rodova vojske, pa omladina i ponositi pioniri, pripadnici svih naroda i narodnosti obučeni u narodne nošnje.
Obično je postavljana bina na kojoj su se smenjivali sindikalni govori, prigodne recitacije i pesme. Potom bi nastupalo lokalno folklorno društvo, da se vredni narod razgali i opusti na zasluženom odmoru, a nakon svega bi sledilo sindikalno posluženje, pečeni prasići, jagnjići, negde i volovi. Oko tih logorskih vatri spontano bi se povelo kolo, ljudi su ostajali po celu noć uživajući u međusobnom druženju.
Foto: printskrin/youtube
Bilo je uobičajeno spajanje neradnih dana u celu nedelju. Ko je imao rodbinu na selu ili u drugim gradovima, išao je u goste. Ko je želeo, putovao je u inostranstvo, obično do Trsta ili Soluna u šoping ili na mini odmor na more ili na planinu i na taj način se razvila tradicija sindikalnih prvomajskih izleta i putovanja.
Danas, Prvi maj obeleža se tradicionalno uz roštiljanje i muziku u prirodi. Obično se provodi u krugu porodice i bliskih prijatelja.
Međunarodni praznik rada je ustanovljen u znak sećanja na na prve masovne radničke demonstracije održane 1.maja 1886. godine u Čikagu, kada su radnici zahtevali bolje uslove rada i osmočasovno radno vreme.
Na današnji dan, 1. maja 1999. godine, NATO projektili pogodili su autobus koji je prelazio most u Lužanima, 18 kilometara severno od Prištine. Petnaestoro dece i desetine odraslih, Srba i Albanaca, poginuli su na licu mesta
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan, 1. maja 1999. godine, NATO projektili pogodili su autobus koji je prelazio most u Lužanima, 18 kilometara severno od Prištine. Petnaestoro dece i desetine odraslih, Srba i Albanaca, poginuli su na licu mesta
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi su doživeli neviđenu sramotu u Kraljevu! Umesto masovnog okupljanja, dobili smo bežaniju u kafiće i debelu hladovinu, dok je na mrežama usledilo pljuvanje zbog neviđene sramote!
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević pozvao je danas međunarodnu zajednicu da pod hitno reaguje na kontinuirano ugnjetavanje srpskog naroda od strane režima u Prištini, nakon što je na Gazimestanu, po završetku parastosa kosovskim junacima, privedeno najmanje 10 Srba.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Jemenski pokret Huti započeo je mobilizaciju velikih razmera kako bi se suprotstavio bilo kakvom kretanju vojnih snaga koje podržava Saudijska Arabija.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Pevač Boban Zdravković napravio je pometnju tokom jednog nastupa, a snimak koji kruži internetom pokazuje scenu kakva se retko viđa - publika ga je bukvalno opkolila, pa je u jednom trenutku jedva uspevao da se probije kroz masu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.