Izgradnja beogradskog "Skadra na Bojani" konačno pri kraju, Prokop dobija izgled moderne železničke stanice.
Radovi na zgradi glavne beogradske železničke stanice Prokop su intenzivirani i već se vide obrisi konačnog izgleda. Dok se na čeličnu konstrukciju postavlja staklena fasada, unutrašnjost zgrade sređuje se za komercijalne sadržaje i vezu sa peronima. Otvaranje za putnike najavljeno je za 20. oktobar.
Gradnja "Skadra na Bojani" kako su svojevremeno opisivali izgradnju nove železničke stanice "Beograd centar" bliži se kraju. Projekat je završen davne 1974. godine. Gradnja je počela 1977. i rečeno je da će izgradnja biti završena 1979. godine. Posle skoro 45 godina govori se o izvesnom završetku radova na novoj glavnoj železničkoj stanici u Beogradu.
Foto: Informer
Nenad Stanisavljević iz Infrastruktura železnice Srbije kaže da je na gradilištu svakog dana do kasno u noć između 200 i 250 radnika. "Praktično svakodnevno se vidi pomak kako bi do 20. oktobra nova železnička stanca u Beogradu u potpunosti bila završena", ističe Stanisavljević i dodaje:
- Prokop je već pet godina centralna železnička stanica za sve pravce iz Beograda i ka jugu. I do sada je u saobraćajnom smislu Beograd centar ispunjavao sve funkcionalne uslove da može biti glavna železnička stanica, a ovaj objekat zaokružuje tu celinu - objašnjava Stanisavljević.
Reč je o 5.600 kvadratnih metara stanične zgrade, prepoznatljive fasade sa talasastim krovom, sa svim komercijalnim sadržajima koji zadovoljavaju potrebe putnika. Liftovima i pokretnim stepenicama biće povezana sa postojećih 50.000 kvadratnih metara, gde su sada peroni.
Predstoji izgradnja pristupa sa auto-puta
Resorni ministar Goran Vesić kaže da će se time omogućiti komfor svim putnicima. "Deo železničkog osoblja i službi preći će u novu staničnu zgradu. Na kraju, konačno ćemo dobiti pravu, centralnu železničku stanicu onako kako je planirano pre pola veka".
Pored postojećih, u planu je izgradnja i novih prisupnih saobraćajnica železničkoj stanici "Beograd centar". Vesić ukazuje da je to posao gradske uprave što se i radilo dok je bio zamenik gradonačelnika Beograda.
- Radila se eksproprijacija. To je Maleško brdo, a novi ulaz će biti sa auto-puta da ne morate da ulazite u Bulevar kneza Aleksandra Karađorđevića. Sadašnji, gornji ulaz će ostati, ali će glavni ulaz biti sa donje strane. Neće sve to biti gotovo do 20. oktobra. Biće stanična zgrada, a onda će grad Beograd zajedno sa nama raditi taj pristup sa auto-puta - navodi Vesić.
Parkinzi i višespratna garaža
Osim stanične zgrade, u okviru kompleksa "Beograd centar" biće izgrađena četiri funkcionalno odvojena objekta. Na obodima ploče sa svih strana biće uređeni parkinzi, kao i nova višeetažna garaža.
- Kada do 2024. bude završena brza pruga od Beograda do Subotice i kada ovde dobijemo novi savremeni moderan železnički objekat poput evropskih železničkih stanica, zaista će, barem na ovom delu, srpske železnice pokazati i potvrditi da mogu lepo da izgledaju i da budu brze i efikasne kao što je to u drugim državama Evrope i sveta - napominje Nenad Stanisavljević.
Železnička stanica "Beograd centar" je glavna železnička stanica od 1. jula 2018. godine kada je postala polazna i dolazna stanica za sve vozove u unutrašnjem i međunarodnom putničkom saobraćaju. Svi građevinski radovi na staničnoj zgradi, prema najavama, biće završeni do kraja 2024. godine.
Radovi na zgradi glavne beogradske železničke stanice Prokop su intenzivirani i već se vide obrisi konačnog izgleda. Dok se na čeličnu konstrukciju postavlja staklena fasada, unutrašnjost zgrade sređuje se za komercijalne sadržaje i vezu sa peronima. Otvaranje za putnike najavljeno je za 20. oktobar.
Kako će izgledati nova železnička stanica u Prokopu, kako će izgledati put odatle do Aerodroma za najkraće vreme, predsednik Vučić je sve pojasnio u svom obraćanju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Radovi na zgradi glavne beogradske železničke stanice Prokop su intenzivirani i već se vide obrisi konačnog izgleda. Dok se na čeličnu konstrukciju postavlja staklena fasada, unutrašnjost zgrade sređuje se za komercijalne sadržaje i vezu sa peronima. Otvaranje za putnike najavljeno je za 20. oktobar.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.