Ovogodišnji deo zime prolazi u znaku veoma blagog vremena. Povremenih snežnih padavina bilo je u danima nakon Božića, pri čemu se snežni pokrivač zbog nižih temperatura i jačih jutrnjih mrazeva zadržao i nedelju dana. Potom je usledilo dugotrajno suvo i vrlo stabilno vreme, a prva dekada februara donela je ekstremno toplo vreme, uz temperature i do 20°C, a dostitale su čak i 23°C. Te temperature bile su i za 15 stepeni više od proseka za ovo doba godine.
Poslednjih godina primetne su sve blaže zime, uz temperature iznad proseka, a sve manje je i snega.
Tako u sezoni 2019-2020. snega skoro i da nije bilo u Beogradu.
Ozbiljan nedostatak snega u Beogradu i u delovima Srbije veoma česta je pojava prethodnih godina.
Često se dešavaju i ekstremne situacije, odnosno da sneg padne van zimske sezone.
Ipak, prošlogodišnji april nam je već 3 godine zaredom doneo neobičan izuzetak, a april 2021. godine zabeležio je prvi sneg u Beogradu još od aprila 1996. i 1997. godine kada je poslednji put padao u prestonoci.
Foto: pixabay.com
Inače, prosečan datum padanja poslednjeg snega u Beogradu je 23. mart, što ne znači da ne može da pada ranije ili kasnije, pa je tako najkasnije padanje snega zabeleženo 11. maja 1953. godine.
Sneg u maju
Sneg u maju veoma je retka pojava u Srbiji, ali nije neuobičajena. Javlja se uglavnom pri jačem zahlađenju, uz prodor polarnog vazduha sa severa i istoka, uz dotok vlage sa Mediterana.
Sneg u maju u Srbiji pada uglavnom u planinskim predelima, naročito iznad 1000 metara nadmorske visine, pa tako i te kako zna da zabeli Kopaonik, Staru planine i druge više planine, ali i niže planine, poput Zlatibora. Tokom tih dana temperature odu i u minus, a sneg zna uz jak vetar da napravi i pravu mećavu.
Pored planinskih predela, sneg zna u maju da zabeleži i ništo niže predele, uglavnom južne, jugozapadne i zapadne Srbije i tada zabeli i predela na oko 400-500 metara nadmorske visine. Tada sneg zna da zabeli šire područje Ivanjice i Arilja, ali i Bajine Bašte i Ivanjice i da napravi katastrofalnu štetu na poljoprivrednim i ratarskim kulturama, naročito malinama. Takav slučaj zabeležen je maja 2012. godine. Tada je sneg zavejao i Sarajevo kao usred januara.
Foto: Rina.rs
Srećom, kada su gradovi u nizijama u pitanju snežni pokrivač u maju skoro da je nemoguć, iako je bilo u prošlosti da su provejavale pahulje.
Ne tako davno, u vreme ciklona koji je u maju 2014. godine doneo Srbiji katastrofalne kiše i poplave, bilo je i više negop hladno da na višim planinama budu u obliku snega, pa je tako na Kopaoniku palo za dva dana skoro 90 milimetara padavina i to u obliku snega, a visina snežnog pokrivača dostigla je čak 58 centimetara, da bi se u narednih pet daa ovaj snežni pokrivač u potpunosti otopio.
Sneg u maju najčešći je na visokim planinama Kosova i Metohije, poput Šar Planine, Prokletija i drugih, čiji vrhovi prelaze i 2500 metara nadmorske visisne, a sneg u proseku visine od jednog metra na tim visinama se zadržava i tokom većeg dela juna, a slično je i u višim predelima Alpa.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Ipak, ove sezone, snega na planinama ima u vrlo malim količinama, pa ga tako ovih dana ima samo iznad 1500 metara, a Kopaonik meri samo 10 cm. Dakle, čak i tamo gde ga ima, ima ga znatno ispod proseka i to ne samo na planimama Srbije, već i cele južne Evrope, gde snega na visinama od 1500 do 2000 metara ima znatno ispod proseka.
Kada se sneg javi tokom proleća, velika šteta može biti pričinjena i zbog veoma mokrog i vlažnog snega, koji kao takav i kao dosta težak može da ošteti vegaticiju, da polomi grane, obori drveća, pa čak da napravi štetu i na elektromrežama.
Pored snega, veća opasnost od njega je pojava kasnog prolećnog mraza, koji zna da se javi jačk i u nižim predelima Srbije i da napravi veliku štetu poljoprivrednim i ratarskim kulturama.
Prosečna jutarnja temperatura u maju je od 10 do 16°C, a prosečna maksimalna dnevna od 20 do 26°C.
Inače, maj u Srbiji odlikuju se veoma promenljivim i nestabilnim vremenom, uz česte grmljavinske nestabilnosti i lokalnu pojavu grada.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Pored juna, maj je mesec koji je u proseku najkišovitiji u Srbiji.
Kada počinju snežni dani?
Prosečno padanje prvog snega u Beogradu je 23. novembra, ali poslednjih godina taj datum zna čeato da bude probijen i to ne samo za mesec dana, već nekada i mnogo duže, kao što je bio slučaj 2020. godine kada je prvi sneg u Beogradu padao u vreme kad mu se više niko nije nadao.
Ipak, sneg u Beogradu znao je da pada ne samo u novembru i to na početku meseca, već i tokom oktobra.
Poslednjih 10 do 15 godina padalo je manje snega nego što je uobičajeno. U vreme naših baka i deka bilo je jačih zima i većih padavina, pa onaj sneg do kolena koji nam oni stalno spominju, za nas je kao legenda.
Ako posmatramo slike pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, zime su bile drugačije nego danas.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Posle sedamdesetih postalo toplije na globalnom nivou. Sada je dosta promenljivo,pa 2007. i poslednjih zima skoro da nije ni bilo snega u Beogradu, a na primer 2012. godine imali smo jako hladan februar, kada su Srbija i Beograd bili zavejani snegom i ledom, a proglašeno je i vanredno stanje. Taj februar bio je veoma hladan, a ako zimu posmatramo kao celinu (decembar, januar, februar) zbog znatno toplijeg decembra i januara bila prosečna.
Kako je snega sve manje, današnji mališani uskoro bi mogli da ga gledaju samo na televiziji. I da slušaju o čuvenoj 1962. godini kada je u Beogradu bilo čak 80 centimetara "beline", odnosno 1999. i 2011. kada smo imali čak po 44 dana pod snegom.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Ovo su neke činjenice:
Najraniji sneg otkad se vrše merenja u Beogradu pao je sad već dalekog 7. oktobra 1897. godine
Najraniji snežni pokrivač u Beogradu se formirao 20. oktobra 1908. godine, a najkasniji snežni pokrivač se formirao 22. aprila 1997. godine
Maksimalne visine snežnog pokrivača po mesecima:
oktobar – 16 cm (28.10.1905);
novembar – 39 cm (07.11.1995);
decembar – 65 cm (02. i 05.12.1921);
januar – 61 cm (16.01.1935);
februar – 80 cm (03.02.1962);
mart– 44 cm (17.03.1962);
april– 15 cm (4. april 2023, u višim delovima grada 30 cm);
Najveća visina snežnog pokrivača u Beogradu iznosila je 80 cm (03.02.1962).
Prema trenutnim prognozama, iako se u narednom periodu u Srbiji očekuje zahlađenje, ono neće biti u obliku da sneg pada u nižim predelima, bar u narednih desetak dana.
Posle pravog prolećnog dana i temperaturama iznad 20 stepeni stepeni usred februara, ponovo nam se vraća zima. Naime, kako navode iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), danas će biti pretežno oblačno i hladnije, ali i dalje sa temperaturama iznad proseka, mestimično s kišom, ponegde i kratkotrajnim pljuskom, a na visokim planinama sa snegom.
Srbiji će danas biti pretežno oblačno i hladnije, ali i dalje sa temperaturama iznad proseka, mestimično s kišom, ponegde i kratkotrajnim pljuskom, a na visokim planinama sa snegom.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije u svojoj vremenskoj prognozi za danas navodi da Srbiju očekuje natprosečno toplo vreme, a da će temperature ponegde ići i do čak 23 stepena.
Meteorolog Ivan Ristić je u svojoj vremenskoj prognozi najavio nastavak promenljivog vremena i temperarurne oscilacije, ali i novi hladni talas koji u Srbiju stiže oko 25. novembra.
Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije upozorili su da se tokom noći očekuju kiša i hladno vreme, dok će u planinskim predelima padati susnežica i sneg.
Ovog vikenda Srbiju očekuje sunčano vreme i nešto više dnevne temperature. Uprkos tome, jutra će biti hladna, a u pojedinim delovima moguća je slaba kiša.
U narednim danima Srbija ulazi u sve hladniji period sa povremenim padavinama, kišom, a na višim planinama sa snegom i susnežicom, rekao je meteorolog Ivan Ristić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vukša Dragović, lider Srpskih suverenista podelio je urnebesan snimak Ilije Srdanovića iz Skupštine Srbije, na kojem prvi na Studentskoj listi odgovara na pitanje novinara.
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Poslanica poslaničke grupe "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje" Ana Brnabić reagovala je danas na vest o dodatku za internet pregledač koji automatski isključuje zvuk tokom obraćanja Aleksandra Vučića.
Umesto da osude napad na narodnu poslanicu Lidiju Vukićević i upute izvinjenje zbog incidenta ispred Narodne skupštine, saborci Marije Radovanović stali su u odbranu nasilja!
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je zahtev potpredsedniku Visokog saveta tužilaštva (VST) za hitnu reakciju podovom neprimerenog uticaja javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva Branka Stamenkovića na VJT u Beogradu, disciplinskog tužioca VST i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.
Poslanica poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' Marina Raguš održala je oštar i emotivan govor na drugom zasedanju Skupštine Srbije u 15. sazivu, tokom kojeg se posebno obratila predsedavajućem Stojanu Radenoviću, ali i poslala jasnu poruku novoj parlamentarnoj većini.
U sudaru teretnog vozila i putničkog automobila jutros na deonici puta Nevesinje - Mostar u Bosni i Hercegovini povređeno je više osoba. Pričinjena je i veća materijalna šteta.
Policija u Novom Sadu rasvetlila je podmetanje požara u poznatom restoranu "Piccante" na Bulevaru patrijarha Pavla i uhapsila dvojicu Beograđana, A. I. (20) i Š. B. (23), koji se sumnjiče da su učestvovali u ovom napadu.
Roditelji Frančeska Đanela (14), koji je preminuo od tumora jer nije blagovremeno lečen, pošto su se pridržavali takozvane Hamerove metode, sistema alternativne medicine koji je osmislio Rik Gerd Hamer, osuđeni su na po dve godine zatvora zbog ubistva iz nehata.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži X komentar o takozvanoj "Tukididovoj zamci", nekoliko sati nakon dolaska američkog predsednika Donalda Trampa u kineski grad Šenžen.
Krimski most, ključna veza između Rusije i poluostrva Krim, pretrpeo je velika oštećenja tokom ukrajinskih napada, a najnoviji snimci izbliza otkrivaju razmere nastale štete.
Predsednik američke Komisije za likovne umetnosti i saveznik Donalda Trampa, Rodni Mims Kuk Mlađi, našao se na udaru kritika nakon što je u Atlanti istakao ogromnu rusku zastavu u čast nedavno preminulog ruskog ambasadora u SAD Aleksandra Darčijeva.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Pevačica Jelena Karleuša ponovo je uspela da izazove brojne reakcije, ovog puta svojim neobičnim modnim izdanjem i izjavama koje su privukle pažnju na društvenim mrežama.
Estradni par Biljana Jevtić i Aca Ilić imaju ogroman razlog za slavlje - njihov sin jedinac, Ivan Ilić, zvanično je postao član Advokatske komore Beograda.
Pevačica Ružica Čavić proživela je težak životni period jer se punih šest godina borila za potomstvo, a na tom putu veliku snagu pronalazila je u veri, obilazeći svetinje, a poseban preokret doneo joj je sudbinski susret sa monahinjom Femilijom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.