Ustaške časne sestre davale deci hleb sa staklom! Ispovest čoveka koji je preživeo pakao u logoru za srpsku decu u Hrvatskoj
Podeli vest
Istoriju čine ne samo veliki društveni procesi u jednom vremenskom intervalu, već i svedočanstva običnih ljudi o pojedinim događajima. U najpotresnija svedočanstva naše nacionalne istorije svakako se ubrajaju sećanja srpske dece kao retkih koji su preživeli hrvatske logore za srpsku decu.
Jedno ovakvo svedočanstvo podelio je 2018. godine sa svetskom javnošću i Božo Vidačković iz Gradiške u Republici Srpskoj o danima koje je kao dete preživeo u logoru za srpsku decu u Sisku.
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Na današnji dan 1237. godine u manastiru Mileševa sahranjene su mošti Rastka Nemanjića – Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa.
06.05.2024
07:05
Božo Vidačković je jedan od malobrojnih svedoka koji jasno pamte pet ustaških logora, a među njima se posebno izdvaja onaj najgnusniji—dečji logor u Sisku. Njegovu ispovest vam prenosimo u celosti:
- U nemaštini, ali u slozi i ljubavi, osam i po godina živeo sam u potkozarskom selu Cimirotima, sa ocem Stojanom, pomajkom Draginjom, sestrama Petrom i Brankom i braćom Savom i Jovom. U septembru 1941. godine, kao najbolji đak u generaciji, pošao sam u drugi razred osnovne škole u Drageljima. Dva meseca smo pohađali nastavu, a onda je škola zapaljena. Taj dan je, zapravo, označio prekid mog školovanja i početak najtežih i najbolnijih godina mog života
Ubrzo je stigla oštra zima, a s njom i žestoka hrvatsko-ustaška ofanziva na srpska sela. Pred njenim naletom smo izbegli u selo Kijevce, potom u Grbavce i barake u Podgradcima na Kozari gde smo prezimili. Tu smo preživeli bombardovanje, pogibiju mnogo civila.
Miroslav Lončar stradao je mučeničkom smrću 1992. godine, a mnogi i dan danas ne znaju njegovu priču. O tome koliki je bio heroj, koliko je voleo svoj narod i svoju veru svedoči i činjenica da je i kanonizovan i postao Prepodobni novomučenik Miroslav Imotski.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
01.05.2024
07:05
U junu 1942. na Kozari je započet stravičan pokolj srpskog, slobodarskog naroda. Zarobljeni smo i oterani u logor Stara Gradiška. Nismo znali da je to logor, jer su nam rekli da idemo na prijavljivanje, da ćemo dobiti potvrde i vratiti se kućama. Nije bilo tako. Među zidinama je već bilo mnogo naroda. Odmah su odvojili odrasle muškarce. Odveden je i moj otac. Čuli smo mitraljeze i pucnje drugog oružja. Mislili smo da su sve streljali. A nas su prve noći zatvorili u štale.
Po vrućini, gotovo bez hrane i vode, u neprekidnom strahu, preživeli smo petnaest dana. Tih dana doživeli smo neopisivo ustaško batinanje i gledali ubijanja. Najveće poniželje bilo je kada su se mladi žitelji Stare Gradiške penjali na zidine logora i gađali nas kamenicama i nekim nedozrelim jabukama, a mi smo ih sakupljali i jeli jer smo bili gladni.
Posle dve sedmice čuli su glasine da se kreće uz Savu prema Jasenovcu. Nismo znali šta je Jasenovac! Dok smo išli kroz selo Gornja Varoš hrvatski seljaci su nas gađali kamenjem, a neki su, čak, prilazili sa kosama da nam seku glave. Ustaše su ih odbile govoreći da je to njihov posao!
Terali su nas preko reka Mali i Veliki Strug i tako smo stigli u selo Jablanac. Onaj ko je usput pokušao da zagrabi vodu iz reke Save više se nije vratio. Pokraj Save videli smo masakrirane civile. Čak smo i mi, starija deca, shvatili da je na delu veliko zlo. Video sam usput i paljenje pravoslavne crkve pune civila u selu Mlaka. Nakon toga je usledio drugi, najteži dan porodične tragedije—nasilno odvajanje dece od majki.
Bio je to najstravičniji prizor. Deca su vrištala, dozivala majke. Sa maćehom Draginjom ostala je sestra Petra, jer je imala oko 12 godina. Šestogodišnja Branka, dve i godinu mlađa braća Savo i Jovo i ja ostali smo zajedno.
U Jasenovcu smo bili jedan dan i to u dečjem logoru, posebno ograđenim žicom od ostatka logora. Sutradan smo odvezeni vozom, u stočnim vagonima, prepunim drugih mališana.
Stigli smo na poljanu ograđenu žicom. U dečji logor. Saznali smo da se mesto zove Sisak. Časne sestre koje su upravljale logorom bile su užasne, tukle su nas i non-stop šutirale. Davale nam po krišku hleba iz kojih je SIJALO ISTUCANO SITNO STAKLO. Nisam to jeo, ali moji braća i sestra jesu. Davali su i po kutlaču ČORBE ZATROVANE KISELINOM.
Deca su masovno umirala u najgorim mukama. Ili su odvođena na usvajanje ili da budu sluge na imanjima.
Tu, u toj fabrici dečje smrti u Sisku, gde je ubijeno više od 2.000 srpske dece sa Kozare, poslednji put sam video moje Branku, Savu i Jovu. Bili su teško bolesni i znam da su tu zauvek ostali.
Mene je iz dečjeg logora u Sisku uzeo Đuro Altić i poveo bratu Ivanu i snaji Maci. Odveo me je u Novo Selo u kuću na broju 73. Tu sam, radeći, dočekao kraj rata.
Porodica Altić je brinula o meni. Ali, od strahota koje pamtim prošlo je više od 75 godina, a kao da nije. Tu su. Još žive, jasne, stravične. Zbog njih nikog ne mrzim, ali pamtim. I ne dam da se zaboravi. Ne sme! Greh je.
Iako mi je kršteno ime Bogdan Vidačković, u svim dokumentima piše Božo. Dok me iz logora vodio Altićima, Đuro mi je rekao da ne mogu biti Bogdan već Božo, jer kod katolika ne postoji to ime. A Božo može biti i kod katolika i kod pravoslavaca. Do kraja rata bio sam Božo Altić.
Po oslobođenju smešten sam najpre u Dom za ratnu siročad u Sisku, a potom u Lovran u Istri. Tu sam 1947. saznao da su mi živi otac, sestra Petra i maćeha. Kad sam se vraćao kući najpre sam ugledao brdo Glavicu i njegove cerove. Prišao sam, ugledao me otac. Nije znao ko sam. Kad je shvatio, od siline osećanja nismo mogli prići jedan drugom. Samo smo jaukali. Tek kasnije smo se zagrlili. Saznao sam da je bio interniran u Nemačku, a maćeha i sestra su mi preživele Jasenovac. Sreći nije bilo kraja, ali je porodica gotovo nestala. Pre rata u Cimirotima je bilo 10 kuća Vidačkovića, a sad je samo jedna”.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
Izmučen zatvorom i bolešću u kombinaciji sa batinama i konstantnim mučenjem, sada već istorijska ličnost epskih proporcija - Gavrilo Princip, čovek čiji su hici u austrougarskog nadvojvodu poslužili kao povod za početak Prvog svetskog rata, umro je na današnji dan 1918. godine
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Nevenka Dobrić (65) iz Sremske Kamenice prva je osoba koja je dobila spor pred Upravnim sudom u Zagrebu, a protiv Ministarstva branitelja koje joj je prethodno odbilo zahtev za dobijanje statusa civilne žrtve rata.
20.09.2024
19:55
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Izraelske vazduhoplovne snage uništile su strateški odbrambeni potencijal Irana tokom napada na vojne objekte Islamske Republike 26. oktobra, objavio je izraelski vojni radio „Galej IDF“, pozivajući se na bezbednosne izvore.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je u novoj emisiji "Bez garda" na Informer TV, koju vodi poznata voditeljka Ivana Vučićević. Takođe, emisiju možete pogledati i na televiziji Studio B.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Žablju da Srbija trenutno nema bližeg i većeg saveznika od Mađarske i poručio je da će se, dok god se bude bavio politikom, truditi da dobre odnose dva naroda ništa ne pokvari.
Dopisnica Informera iz Čačka Dragana Ćendić ponovo se našla na udaru hejtera koji očigledno ne mogu da joj oproste izveštavanje tokom propalog protesta opozicije i lažnih ekologa u Preljini.
Kforove Strateške rezervne snage (SRF), koju je isprva rasporedila Velika Britanija, napuštaju danas Kosovo i Metohiju nakon uspešne 45-dnevne misije, saopšteno je iz Kfora.
Na magistralnom putu Kruševac-Aleksandrovac, na Begovom brdu, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo više vozila. Putnica i troje dece, koji su se nalazile u kamionu koji se prevrnuo, prevezeni su radi opservacije u Opštu bolnicu u Kruševcu.
Dvojca za sada nepoznatih ribokradica sinoć sat vemena pre ponoći upali u privatni ribnjak u selu Sutjeska, nedaleko od Zrenjanina. Oni su pretukli šefa čuvarske službe Vladimira Popadića, koji je zadobio teške telesne povrede i nalazi se u zrenjaninskoj bolnici.
Mladić N. P. (22) na koga je danas pucao otac, a koji je primljen u Kliničko-bolnički centar "Bežanijska kosa", munjevitom reakcijom Hitne pomoći i lekara ove zdravstvene ustanove je spasen i više nije u životnoj opasnosti.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je danas podnelo Trećem osnovnom sudu u Beogradu optužni predlog protiv okrivljenih Novaka Buhe, njegovog sina Nemanje i D. B. (54) iz Surčina!
Barselona, koja se nalazi u seriji sjajnih rezultata, mogla bi uskoro da bude još jača, jer se njen standardni defanzivac Ronald Arauho vraća u tim posle duže pauze zbog povrede.
Informer televizija vas vodi pravo u srce američkih izbora uz našu voditeljku Andreu Veskov, koja uživo iz SAD-a donosi najsvežije informacije, ekskluzivne analize i dramatične preokrete u jednoj od najvažnijih političkih bitaka na globalnoj sceni.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručuje da zaposleni u Agenciji UN za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA) moraju biti pozvani na odgovornost za, kako je rekao, "terorističke aktivnosti" protiv države Izrael.
Snajperisti obučeni u Ukrajini stigli su u Tbilisi, verovatno da bi napravili incident koji bi opravdao državni udar opozicije koja protestuje zbog rezultata nedavnih izbornih rezultata i pobede vladajuće partije Gruzijski san koja je osvojila više od 54 odsto glasova!
Povodom 90 godina od rođenja velikana srpskog glumišta Danila Bate Stojkovića (1934-2002) Jugoslovenska kinoteka će, uz otvaranje legata i izložbe, prirediti retrospektivu njegovih filmova u obe svoje sale.
Damijano David, nekadašnji muzički šarm koji je osvajao publiku širom sveta, sada deluje kao da se potpuno promenio. Nakon uspeha sa bendom "Maneskin" i pobede na Evroviziji 2021. godine, njegov nedavni solo projekat donosi sasvim drugačiji imidž koji se ne sviđa njegovim vernim obožavaocima.
Melanija Tramp (54) pružila je podršku svom suprugu Donaldu Trampu na predizbornom skupu Republikanske partije u Njujorku i oduševila prisutne svojom odevnom kombinacijom.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.