Paprene ekskurzije mogla bi da zameni ova opcija: Đačka putovanja bila bi mnogo jeftinija, ali postoji jedan problem
Podeli vest
Višednevno đačko putovanje u Srbiji košta čak i do 50.000 dinara zbog čega raste nezadovoljstvo roditelja, a kako će u budućnosti ekskurzije biti još skuplje, mnogi se pitaju da li postoji rešenje ili alternativa za ovaj problem.
Da li uopšte neko od nadležnih razmišlja da nešto promeni ili ćemo iz godine u godinu kukati nad istim problemom?
Neimenovani muškarac je podelio neprijatno iskustvo koje je doživeo prilikom promene novca u jednoj menjačnici, prilikom čega je jedna novčanica ispala, prema navodima, falsifikat.
Ja ne živim u zgradi, ja živim u ludnici", poručila je jedna Tamara u video snimku koji je objavila na Tik Toku i nasmejala mnoge.
07.10.2024
10:41
Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (Juta), kaže da je jedan od uslova da đačko putovanje bude jeftinije da se umesto u hotele ide u dečja odmarališta kao nekada, ali za visoke cene postoje i drugi razlozi.
- Postoji mnogo razloga koji utiču na cenu i zašto su ekskurzije jako skupe, a jedan od glavnih je što roditelji kroz Savet roditelja sa direktorom škole odlučuju gde će deca da putuju, kakav će program biti u skladu sa nastavnim programom i to pravi ozbiljne probleme, jer roditelji u današnje vreme nemaju ideju da deca treba da budu socijalizovana, da nije strašno da borave u dečjim objektima u kojima spava po desetoro u jednoj sobi, što nama nije bio problem kada smo bili mladi – kaže Aleksandar Seničić.
Vraćajući se kući iz Nemačke za Srbiju, nije ni slutila da će doživeti herojsko iskustvo i spasiti čoveku život. Kada je putniku tokom leta pozlilo, medicinska sestra iz Sombora, odazvala se na poziv stjuardesa za pomoć.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i malo toplije vreme sa maksimalnom temperaturom do 23 stepena.
07.10.2024
06:49
Pojedini roditelji čak insistiraju da se deca smeštaju u dvokrevetne hotelske sobe, a često agencije imaju zahteve da đaci budu u jednokrevetnim sobama. To značajno poskupljuje cenu nego što bi bila za odmarališta.
- Postoji Centar dečjih letovališta koja je imala oko 5-6 objekata po Srbiji. Treba napraviti dobar plan da se i na nekim drugim mestima, kao što je urađeno na zapadu, napušteni objekti privedu nameni za boravak dece do četvrtog razreda za rekreativnu nastavu i da u tim objektima imamo lekara, animatora i ljude koji su trajno zaposleni i koji će se baviti decom. Nažalost, ne radi se tako već uzimamo turističke objekte što je skuplja opcija– kaže Seničić.
"Turističke agencije nisu socijalne ustanove"
- Istovremeno, roditelji, škole i javnost ne razumeju da agencije nisu socijalne ustanove. Radimo komercijalno i logično je da kada radite neki posao zaradite. Tvrdim da agencije ne mogu da zarade više od 5 do 10 odsto što je vrlo pristojno, nije velika zarada. Kada to poredimo sa ostalim troškovima to su smešne pare. Profesori ne samo da dobijaju dnevnice, oni ne plaćaju smeštaj, put, ulaznice. Sve to moramo da uračunamo u cenu aranžmana – kaže Seničić.
Roditelji traže hotele sa minimum 3 zvezdice
-Skupo je jer biramo hotele i roditelji često traže da hoteli budu minimum tri zvezdice za čim po mom mišljenju nema potrebe. To nije na nama i roditelji treba to da reše, dok bi država mogla da ukine poreze i doprinose za dnevnice i lekare. Pravilnik je stari i mora da se preradi. Dnevnice profesora da se odrede i da ih pokriva Ministarstvo prosvete, da roditelje ne opterećujemo tim troškom, jer su u Beogradu i okolini oko 1.000 dinara po detetu na dan, a na jugu Srbije se kreću od 300 do 400 dinara po danu po detetu. To su velike razlike. Moramo voditi računa da svaki profesor ima vrlo slične ili iste uslove – naglašava Aleksandar Seničić.
"Nekada smo se cenkali sa agencijama"
Ilija Mirović, direktor OŠ "Gornja Varoš" u Zemunu kaže da za sada ne postoji druga opcija koja bi mogla da zameni ekskurzije kakve poznajemo. Škola mora da raspiše tender za ekskurziju, onda se prijavljuju agencije i ko ima najbolju ponudu dobija tender.
-Problem je što uglavnom razlike u cenama nisu velike, razlika bude oko 100-200 dinara, a prijave se, na primer, dve agencije, tako da je izbor sužen. Agencije imaju i neke svoje interne dogovore, koja konkuriše u kom delu Srbije i tako se raspoređuju. Ovako funkcionišu ekskurzije od 2006. godine kada je promenjen zakon. Ranije je bilo jednostavnije. Mogli smo da se cenkamo sa agencijama i dobijemo bolju ponudu, sada je to protivzakonito. Jedini način da se ekskurzija organizuje van tendera je da škole zvanično ne organizuje ekskurziju, a da se đaci odvedu na neko putovanje van škole, ali to nije po zakonu i to nema veze sa klasičnim ekskurzijama – kaže Mirović.
Napominje da je njihova škola raspisala tender i do sada imaju četiri agencije koje su se prijavile. Koliko je ekskurzija skupa zavisi od destinacije, a konkretno za osmake cena je ove godine oko 20.000 sa dnevnicama.
Upali u zamku od kada deca spavaju u hotelima, a ne u odmaralištima
Mirjana Stevanović, direktorka OŠ “Matko Vuković” u Subotici kaže da je prilikom organizacije đačkih putovanja neophodno sve pripremiti, predvideti i preduprediti. Podseća da su nekada samo učitelji ili nastavnici išli sa decom na ekskurzije, a sada idu lekari, vodiči i drugi.
-Upali smo u zamku kada su deca počela da idu po hotelima, a ne po dečjim odmaralištima i planinarskim domovima. Postojao bi način da bude jeftinije da se deca vode u dečje centre, jer kada imate jedno veliko kupatilo na 30 dece to smanjuje troškove. Veliki nam je problem i što više deca neće sve da jedu, sve više ih alergično. Nekada su deca dobijala loptu i igrala su se na livadi pored odmarališta, sada moraju da idu na razna mesta i adrenalin park, a to su dodatni troškovi – kaže Stevanović.
Dečja odmarališta u Srbiji postoje i rade
Zanimljivo je da dok mnogi veruju da dečjih odmarališta više nema u Srbiji i da su hoteli jedina opcija za smeštaj dece, a iz Centra dečjih letovališta i oporavilišta (CDL) poručuju da imaju aktivnih šest objekata od avgusta 2021. godine i sedmo u Brusu, koje je dobijeno na korišćenje od grada Beograda, a to su:
“Mitrovac” na Tari – kapaciteta 640 ležaja
“Stevan Filipović” na Divčibarama- kapacitet 240 ležaja
“Bukulja” u Aranđelovcu – kapacitet 180 ležaja
“Stanišinci” na Goču – kapaciteta 150 ležaja
“Rudnik” na Rudniku – kapacitet 130 ležaja
“ Šuplja stena” na Avali - kapacitet 70 ležaja
Ukupan kapacitet u svim objektima (bez Brusa) je 1.410 ležaja i u ovim objektima boravilo je u toku protekle godine oko 35.000 mališana uzrasta od 3 do 15 godina.
Ministarstvo nema nadležnost
Na pitanje šta bi moglo da bude rešenje za jeftinije ekskurzije i da li su im upućivani predlozi škola, školskih uprava, agencija, roditelja, iz Ministarstva prosvete su odgovorili za “Blic” da “Organi škole i Savet roditelja donose odluku o ceni ekskurzija, a specifikaciju troškova pravi turistička agencija za koju se organi škole i roditelji opredelili”.
-Ministarstvo prosvete nema nadležnost, niti može da utiče na visinu dnevnica koju dobijaju nastavnici koji vode decu na ekskurziju, kao što ne može da utiče i na visinu cene ekskurzija – navodi se u odgovoru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neimenovani muškarac je podelio neprijatno iskustvo koje je doživeo prilikom promene novca u jednoj menjačnici, prilikom čega je jedna novčanica ispala, prema navodima, falsifikat.
Vođa blokaderske liste u Boru, Marko Andrejević zvani Muta, daje izjavu u policiji, jer kako saznajemo, pobegao je sa mesta tragedije na Filozofskom fakultetu gde je devojka tragično stradala 26. marta 2026. godine.
Nemanja R. (30) poginuo je u Surčinu noćas oko 2 sata posle ponoći kada je, kako se sumnja, izleteo sa puta i udario u betonski krst, a policija upravo njega sumnjiči za ubistvo meštanina Uglješe T. (58).
U četvrtak, 9. aprila, dekan Danijel Sinani, koji je sve više aktivan u političkim redovima, zakazao je redovnu sednicu Nastavno-naučnog veća (NNV) Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Katarina Jovanović, blokaderka sa dna kace i kvazioperska pevačica, koja je tokom nedavnog skupa zgubidana ispred Rektorata na samo nekoliko metara od mesta stradanja studentkinje Milice Živković na sav glas urlala pokliče protiv vlasti, pojavila se sinoć na protestu ispred zgrade tajkunske N1.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost najoštrije osuđuje beskrupulozno i ogoljeno pozivanje na brutalno nasilje od strane Miodraga Majića, lažnog sudije i političkog komesara nasilnih odreda koji su pucali na ljude, dolazili na kućne pragove, koji su gađali ljude kamenicama i topovskim udarima i koji su rušili zgrade državnih institucija.
Odbijanje da se uvrsti predlog o uvođenju srpske trobojke kao narodne i državne zastave u dnevni red Skupštine Crne Gore vodi premijera Crne Gore Milojka Spajića u političku propast.
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Danas je u Novom Pazaru došlo do teške saobraćajne nesreće kada je došlo do sudara motocikliste i automobila, a informer je došao u posed snimka na kojem se vidi teško povređeni čovek.
Danas oko 14 sati u novopazarskom naselju Selaković, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali putničko vozilo marke "audi" i motocikl marke "jamaha".
Viši sud u Novom Sadu odredio je pritvor do 30 dana M. T. iz tog grada, osumnjičenom da je 6. aprila izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je jedna osoba poginula, a druga povređena.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je dana 8.4.2026. godine Višem sudu u Pančevu podiglo optužnicu protiv okrivljenog M.V. (42) iz Pančeva, zbog sumnje da je zloupotrebio maloletnicu za prostituciju.
Divljanje cena sirovina posle zatvaranja Ormuskog moreuza donosi Rusiji milijarde dolara više nego što je sama planirala, dok Moskva koristi skok cena nafte, gasa i đubriva da dodatno ojača prihode od izvoza.
Američki predsednik Donald Tramp razmatra model „zajedničkog projekta" sa Iranom za kontrolu nad Ormuskim moreuzom i obezbeđivanje bezbednosti plovidbe, objavio je ABC njuz.
Iran priprema odgovor na izraelske udare na Liban, javile su iranske agencije Mehr i Fars, uz tvrdnju da Teheran završava pripreme za reakciju zbog, kako navode, kršenja režima prekida vatre od strane Izraela.
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je uvođenje sekundarnih carina od 50 odsto za sve zemlje koje snabdevaju Iran vojnim naoružanjem, uz poruku da mera stupa na snagu odmah i da će se odnositi na svu robu koju te države izvoze u Sjedinjene Američke Države.
Gledaoci serije "Katarina Velika" na Informer TV imaju priliku da prate intrigantne poteze Stepana Ivanoviča Šeškovskog, čoveka koji iz senke čuva tron moćne carice.
Glumac Nikola Pejaković kaže da mu ne pada na pamet da vozi 20 sati do Grčke da bi išao na odmor i smatra da su letovanja i zimovanja nakaradno postavljena.
U jednoj veterinarskoj ambulanti u američkom Kentakiju zatvaranje ordinacije godinama prati neobična rutina potraga za mačkom koja uvek nestane baš kad je vreme za kraj smene.
Samsung je najavio da će aplikacija Samsung Messages prestati da funkcioniše u julu 2026. godine, pa korisnicima preporučuje prelazak na Google Messages.
Luna i Nina, ćerke densera Gagija Đoganija, priznale su da imaju problem u komunikaciji sa ocem, te da se sa njim dopisuju putem veštačke inteligencije, sa kojom se on svađa, jer ne kapira da priča sa robotom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar