Pod sloganom zelene tranzicije i pete industrijske revolucije, prošle nedelje završena je, treća po redu, konferencija LookUp 3 koja je okupila vodeće stručnjake i predstavnike poslovne zajednice iz Srbije i sveta.
Cilj događaja bio je da se razmotre aktuelni trendovi, izazovi i rešenja u oblastima energetike, održivog razvoja i zaštite životne sredine i čuju iskustva i primeri i drugih zemalja.
Učesnici panela saglasni su u oceni da Srbija ima izuzetan razvojni potencijal u oblasti kritičnih i strateških mineralnih sirovina. Profesor Čedomir Beljić sa Rudarsko-geološkog fakulteta objašnjava da je važno napraviti razliku između ovih kategorija.
- Na prvom mestu bih istakao bakar, čija eksploatacija traje od 1904. godine do danas u timočkom magmatskom kompleksu. Takođe, litijum koji je pronađen u dolini Jadra predstavlja izuzetno značajan resurs i razvojnu šansu za Srbiju - naglašava prof. Beljić.
Ovo nalazište omogućava proizvodnju do 58.000 tona natrijumkarbonata godišnje, što zadovoljava potrošnju milion električnih automobila.
Decenijama unazad, Srbija izvozi bakar i po tome smo drugi u svetu. Sa litijumom u dolini Jadra koji spada među najperspektivnije i najbolje istražena ležišta litijuma u Evropi, naša zemlja, prema mišljenju stručnjaka, ima mogućnost da u kratkom roku dostigne nivo najrazvijenih ekonomija i privuče najatraktivnije strane investicije u segmentu proizvodnje električnih vozila i drugih naprednih tehnologija.
Na konferenciji govorio je i Džon Stin, vanredni profesor Univerziteta Britanske Kolumbije. On je ukazao na izazove i mogućnosti u budućnosti rudarstva.
- Budućnost sa kojom smo suočeni je budućnost u kojoj će nam trebati više rudarstva da bismo ostvarili ciljeve održivog rasta. Zbog toga, Kanada, na primer, intenzivno ulaže u rudarstvo kroz državne investicije u razvoj strateških resursa kritičnih minerala na svojoj teritoriji - rekao je profesor Stin i dodao:
Foto: Informer
- Rudarstvo se trenutno nalazi pod velikim pritiskom, iako je ono ključno za ostvarivanje ambicioznih ciljeva zelene energetske tranzicije. Pri tome važno je naglasiti da rudarstvo danas i rudarstvo od pre dvadeset ili trideset godina nije ista industrija. Savremeno rudarstvo podrazumeva primenu inovacija koje prosto nisu mogle ni da se zamisle ranije. Inovacije su ključne za održivo rudarstvo i postoje brojni primeri širom sveta kako njihova primena omogućava drastično smanjenje negativog uticaja koje je rudarstvo u prošlosti imalo na životnu sredinu. I to je ono o čemu javnost mora biti detaljno upoznata na istinit način i bez senzacionalizma.
Prema rečima stručnjaka, u Srbiji, po kriterijumu Evropske unije još uvek nije definisana kategorija kritičnih mineralnih sirovina. Iako zakon ne prepoznaje ovaj termin, objašnjavaju oni, postoje mineralne sirovine koje su od interesa za državu i one su proglašene strateškim.
Inovacije u rudarstvu omogućavaju održivo upravljanje otpadom
Docent dr Jelena Carević sa Građevinskog fakulteta naglasila je da građevinska industrija ima potencijal da bude deo rešenja za problem otpada, posebno kada je reč o proizvodnji betona.
- Beton je drugi najkorišćeniji materijal na svetu. Savremene tehnologije omogućavaju da se industrijski otpad integriše u strukturu betona na održiv način, što značajno smanjuje količinu otpada koji nastaje rudarenjem. Na taj način se dobija nova vrednost i smanjuje ukupan ekološki otisak - objašnjava dr Carević.
Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stefan Srbljanović istakao je da je Srbija veoma značajna kao zemlja bogata kritičnim mineralima prema kriterijumima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Foto: Foto: Aleksandar Krstović
Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stefan Srbljanović
- Srbija je izuzetno bogata kritičnim mineralima. To našu zemlju svrstava među vodeće po svojim razvojnim potencijalima i to moramo da cenimo i iskoristimo na pravi način, uz odgovoran odnos prema životnoj sredini, rekao je Srbljanović. Srbija je posvećena zelenoj tranziciji i dekarbonizaciji, što je posebno značajno ako se ima u vidu da dve trećine energije trenutno dolazi iz termopogona, što je dugoročno neodrživo. Posmatrano i iz te perspektive, za Srbiju je izuzetno značajno da svoje resurse kada su pitanju kritični materijali, posebno litijum, iskoristi na najbolji mogući način uz poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine - naveo je Srbljanović.
Treću godinu zaredom stručna i poslovna javnost Srbije u Beogradu, okupila se na Međunarodnoj konferenciji "LOOK UP 2024", kako bi ukazali na nove trendove, probleme i potencijalna rešenja u oblasti energetike i zaštite životne sredine.
Kompanija Rio Tinto reagovala je povodom „Uticaj istraživačkih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji“ saopštenjem u kojem tvrdi da su autori javno priznali da su bili prinuđeni da izvrše izmene u tekstu svog članka.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović objasnila je da se kampanja dezinformacija i širenja panike među građanima, a od strane pojedinih opozicionih medija nastavlja.
Aleksandar Cvijetić, dekan Rudarsko-geološkog fakulteta gostujući na TV Prva odgovorio je na neke od suludih teorija zavere o iskopavanju litijuma kojima tajkunski mediji svakodnevno zaguđuju javni prostor u Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Treću godinu zaredom stručna i poslovna javnost Srbije u Beogradu, okupila se na Međunarodnoj konferenciji "LOOK UP 2024", kako bi ukazali na nove trendove, probleme i potencijalna rešenja u oblasti energetike i zaštite životne sredine.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oštro je odgovorio na pitanje tajkunske novinarke Žane Bulajić sa N1, tokom obraćanja javnosti, na kojem je predstavio nove pakete državnih mera usmerenih na unapređenje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje građana Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinarke Žane Bulajić sa tajkunske N1, o tome odakle će biti obezbeđena sredstva za najavljene mere i da li će novac biti izdvojen iz budžetske rezerve.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas tokom uživo obraćanja javnosti iz Palate Srbija da građani mogu očekivati parlamentarne izbore u veoma kratkom roku, odnosno u naredna tri do četiri meseca.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predstavio je nove ekonomske mere. On je obraćajući se iz Predsedništva kazao da je blokaderka na jučerašnjem skupu izgovorila nešto što ni premijer lažne države Aljbin Kurti nikada nije rekao.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Šest osoba poginulo je u pucnjavi u domu za brigu o mladima u centru grada Štadea u nemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji, preneli su danas nemački mediji.
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država odbio je zahtev predsednika te zemlje Donalda Trampa da preispita presudu kojom je obavezan da plati pet miliona dolara u građanskoj parnici zbog optužbi za seksualno zlostavljanje i klevetu, u slučaju koji je pokrenula spisateljica Elizabet Džin Kerol, prenosi Njujork tajms.
Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko trećina svetskog izvoza nafte, ponovo se našao na ivici ozbiljne krize, a formalni povod je tumačenje člana 5 američko-iranskog memoranduma, ali je suština spora u potpuno različitom razumevanju prava na kontrolu plovidbe.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Dok odbrojava dane do najvećeg koncerta u svojoj karijeri, koji će biti održan u petak, 3. jula, Milanče Radosavljević rešio je da obraduje svoju vernu publiku novom pesmom "I siromah dušu ima", čija će premijera biti u utorak, 30. juna u 18 časova na YouTube kanalu AS TON Records.
Javnost bruji o snimku poljubca pevača Jakova Jozinovića i misteriozne devojke za koju se priča da je Džejla Ramović, a ona je nedavno sama izjavila kako je spremna da se posvađa zbog mladog pevača.
Saša Lazarević Kudra obeležio je obe večeri spektakularnog koncerta Južnog vetra, a njegov nastup sa bezvremenskim hitovima legendarnog Luisa izazvao je snažne emocije i oduševljenje publike.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.