Brojni klijenti koji su iskoristili pogodnost plaćanja karticama na rate bez kamate bili su šokirani kada su shvatili da im banka uz svaku ratu naplati i naknadu koja se kreće od 50 pa do 200 dinara
Plaćanje karticama na rate bez kamate, koje u ponudi ima većina banaka, obradovalo je mnoge potrošače, sve dok nisu shvatili da ih ova pogodnost košta.
Brojni klijenti bili su šokirani kada su shvatili da im banka uz svaku ratu naplati i naknadu koja se kreće od 50 pa do 200 dinara. Prema rečima stručnjaka, na ovaj način banke krše Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o oglašavanju, jer reklamiraju kreditne kartice kojima plaćate beskamatno, ali vam ipak naplaćuje dodatne troškove, za koje nemaju opravdanje!
Naš čitalac Gojko Petronijević iz Novog Sada jedan je od brojnih koji su nam se javili zbog pomenute naknade koju im je banka naplatila.
Više nego kamata
Ja sam na 8.000, koliko košta kosilica, dao još 1.200 dinara, što je 15 odsto, što je više nego bilo koja kamata na kredit
Gojko Petronijević
- Kupio sam kosilicu za travu kreditnom karticom i razdelio plaćanje na šest mesečnih rata, jer su mi rekli da je to beskamatno. Do sada nisam koristio kreditne kartice upravo zbog velikih kamatnih stopa i mislio sam da je "čist račun duga ljubav". Da nije trebalo ni sad da verujem bankama i njihovim uslugama, pokazalo se kada sam shvatio da meni uz svaku ratu skidaju još po 200 dinara - priča ovaj ogorčeni kupac, kome su u banci rekli da je reč o naknadi za aktivno zaduženje, koje mu nije bilo predočeno.
- Dakle, ja sam na 8.000, koliko košta kosilica, dao još 1.200 dinara, što je 15 odsto, što je više nego bilo koja kamata na kredit.
Nije šija nego vrat
Ekonomista Ljubodrag Savić kaže za Zaštitnik potrošača da su banke dužne da obaveste svoje klijente kakve naknade im naplaćuju, a ne da im kamatu naplaćuju po principu "nije šija, nego vrat".
- Ovo je skandalozno ponašanje banaka i tome mora da se stane na put. Građanima bi trebalo da bude jasno da banke žele da zarade i da ne postoji nijedna besplatna usluga, ali bi one, s druge strane, morale da jasno naglase šta ljudima naplaćuju. To da li će kamatu da nazovu naknadom, dodatnim troškom ili kamatnom masom, to potrošače ne treba da zanima. Ono što je svim klijentima važno jeste koliko novca će da potroše. Zbog toga svaka ponuda banke treba da bude transparentna, jer se u suprotnom radi o klasičnoj obmani potrošača - kaže Savić.
Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača kaže da je upoznat sa ovim problemom i da je i sam upao u bankarsku zamku kada mu je banka naplaćivala dodatni trošak kada je koristio beskamatno plaćanje na rate.
- Banke očigledno hrane gnev ljudi! Konkretno, građani moraju da shvate da za ovo postoje elementi obmanjujuće poslovne prakse, a pošto se i reklamiraju da je beskamatno, onda i prevarnog oglašavanja. Zbog toga bi trebalo da reaguje Narodna banka Srbije i da uvede sankcije bankama koje ovako posluju. Znači banke krše Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o oglašavanju. Tu bi Tržišna inspekcija morala odmah da reaguje i kazni banke koje ovako posluju - smatra Nikolić.
On dodaje da bi pod hitno trebalo da se pooštre propisi koji se tiču oglašavanja i da, ukoliko banke već naplaćuju neke naknade za plaćanje karticom na rate, trebalo bi to jasno da naglase na svom sajtu ili da pošalju obaveštenje klijentima.
- Da stvar bude gora, banke koriste i potrošačke navike kako bi od svojih klijenata uzeli što više novca. Ukoliko već uvode neke troškove, moraju da nađu način da obaveste svoje klijente, jer to nije mali trošak. Vi ćete proizvod platiti i 20 odsto skuplje - dodaje on.
NBS: Najviše pritužbi na banke zbog kredita
U prvih šest meseci ove godine u Srbiji rešene su 1.393 pritužbe korisnika finansijskih usluga, od čega se najviše njih, 62,3 odsto, odnosilo na postupanje banaka, a 37,3 odsto na društva za osiguranje, navodi se u izveštaju Narodne banke Srbije (NBS).
Ostale pritužbe ticale su se davalaca finansijskog lizinga, njih 0,2 odsto, a po 0,1 odsto se odnosilo na postupanje platnih institucija i društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima.
Kada je reč o pritužbama na banke, rešeno je njih 868, a korisnici su se, prema izveštaju NBS, na banke najviše žalili zbog njihovog postupanja oko kredita, 58,8 odsto, zatim platnih računa i usluga, 24 odsto, te platnih kartica, 13,2 odsto pritužbi.
U istom periodu rešeno je 519 pritužbi korisnika na postupanje društava za osiguranje, a najveći broj ovih pritužbi se odnosio na autoodgovornost - 35,6 odsto i osiguranje od posledica nesrećnog slučaja - 19,7 odsto.
Iz Narodne banke podsećaju da je postupak zaštite prava pred NBS potpuno besplatan, pošto ni finansijska institucija na koju se klijent žali ni Narodna banka ne naplaćuju naknade niti bilo kakve druge troškove za postupanje po prigovorima, pritužbama ili predlozima za posredovanje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Dežurni mržitelj, samozvani akademik i ideolog blokadera Dušan Teodorović, ponovo je doživeo potpuni pomračaj svesti i osuo najstrašniju paljbu po generalu Ratku Mladiću i svima koji mu odaju počast!
Predsednica Skupštine Grada Novog Sada Dina Vučinić izjavila je gostujući na Pink televiziji da je predsednik Aleksandar Vučić odlaganjem skupa u Novom Sadzu doneo ozbiljnu i odgovornu odluku.
Na blokaderskoj listi pod rednim brojem 141 našla se Milica Vasiljević Blagojević, profesorka Akademije strukovnih studija u Beogradu, koja na opozicionim portalima glumi veliku zaštitnicu blokadera i kritikuje sve redom.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Državljaninu Severne Makedonije određeno je zadržavanje do 48 sati, zbog krivičnog dela prevare, nakon što je uputio poziv ženi iz Vranja i naveo da je potreban novac za hitnu operaciju njene ćerke, koja je pala i polomila nogu.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Stravična saobraćajna nesreća dogodila se 1. septembra na putu između Vršca i Plandišta, kada su život tragično izgubili supružnici Stevan (68) i Vojislava (59) G. iz sela Margita.
Argentinski predsednik Havijer Milej ponovio je pretenzije svoje zemlje na Foklandska ostrva i rekao da će uvesti sankcije svim naftnim kompanijama koje posluju u tom području.
U katastrofalnim poplavama u Nepalu prošle nedelje oštećeni su imovina, stambeni objekti i infrastruktura vredni najmanje 387 milijardi nepalskih rupija, što odgovara iznosu od 2,56 milijardi dolara, rekao je danas šef državne službe za katastrofe.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Viktor Živojinović sinoć je na krštenje sestričine Arije došao u društvu devojke Aleksandre Gašić koja je svojim izgledom privukla poglede svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.