Plaćanje na rate bez kamate, al' zamalo?! Uvedena još jedna bankarska naknada kojom je prekršen zakon
Podeli vest
Brojni klijenti koji su iskoristili pogodnost plaćanja karticama na rate bez kamate bili su šokirani kada su shvatili da im banka uz svaku ratu naplati i naknadu koja se kreće od 50 pa do 200 dinara
Plaćanje karticama na rate bez kamate, koje u ponudi ima većina banaka, obradovalo je mnoge potrošače, sve dok nisu shvatili da ih ova pogodnost košta.
Iako su usluge banaka sve skuplje, one maksimalno smanjuju obim posla i broj ekspozitura. Na taj način debelo umanjuju troškove, a sve više zarađuju
20.08.2021
18:24
Brojni klijenti bili su šokirani kada su shvatili da im banka uz svaku ratu naplati i naknadu koja se kreće od 50 pa do 200 dinara. Prema rečima stručnjaka, na ovaj način banke krše Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o oglašavanju, jer reklamiraju kreditne kartice kojima plaćate beskamatno, ali vam ipak naplaćuje dodatne troškove, za koje nemaju opravdanje!
Naš čitalac Gojko Petronijević iz Novog Sada jedan je od brojnih koji su nam se javili zbog pomenute naknade koju im je banka naplatila.
Više nego kamata
Ja sam na 8.000, koliko košta kosilica, dao još 1.200 dinara, što je 15 odsto, što je više nego bilo koja kamata na kredit
Gojko Petronijević
- Kupio sam kosilicu za travu kreditnom karticom i razdelio plaćanje na šest mesečnih rata, jer su mi rekli da je to beskamatno. Do sada nisam koristio kreditne kartice upravo zbog velikih kamatnih stopa i mislio sam da je "čist račun duga ljubav". Da nije trebalo ni sad da verujem bankama i njihovim uslugama, pokazalo se kada sam shvatio da meni uz svaku ratu skidaju još po 200 dinara - priča ovaj ogorčeni kupac, kome su u banci rekli da je reč o naknadi za aktivno zaduženje, koje mu nije bilo predočeno.
- Dakle, ja sam na 8.000, koliko košta kosilica, dao još 1.200 dinara, što je 15 odsto, što je više nego bilo koja kamata na kredit.
Nije šija nego vrat
Ekonomista Ljubodrag Savić kaže za Zaštitnik potrošača da su banke dužne da obaveste svoje klijente kakve naknade im naplaćuju, a ne da im kamatu naplaćuju po principu "nije šija, nego vrat".
- Ovo je skandalozno ponašanje banaka i tome mora da se stane na put. Građanima bi trebalo da bude jasno da banke žele da zarade i da ne postoji nijedna besplatna usluga, ali bi one, s druge strane, morale da jasno naglase šta ljudima naplaćuju. To da li će kamatu da nazovu naknadom, dodatnim troškom ili kamatnom masom, to potrošače ne treba da zanima. Ono što je svim klijentima važno jeste koliko novca će da potroše. Zbog toga svaka ponuda banke treba da bude transparentna, jer se u suprotnom radi o klasičnoj obmani potrošača - kaže Savić.
Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača kaže da je upoznat sa ovim problemom i da je i sam upao u bankarsku zamku kada mu je banka naplaćivala dodatni trošak kada je koristio beskamatno plaćanje na rate.
- Banke očigledno hrane gnev ljudi! Konkretno, građani moraju da shvate da za ovo postoje elementi obmanjujuće poslovne prakse, a pošto se i reklamiraju da je beskamatno, onda i prevarnog oglašavanja. Zbog toga bi trebalo da reaguje Narodna banka Srbije i da uvede sankcije bankama koje ovako posluju. Znači banke krše Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o oglašavanju. Tu bi Tržišna inspekcija morala odmah da reaguje i kazni banke koje ovako posluju - smatra Nikolić.
On dodaje da bi pod hitno trebalo da se pooštre propisi koji se tiču oglašavanja i da, ukoliko banke već naplaćuju neke naknade za plaćanje karticom na rate, trebalo bi to jasno da naglase na svom sajtu ili da pošalju obaveštenje klijentima.
- Da stvar bude gora, banke koriste i potrošačke navike kako bi od svojih klijenata uzeli što više novca. Ukoliko već uvode neke troškove, moraju da nađu način da obaveste svoje klijente, jer to nije mali trošak. Vi ćete proizvod platiti i 20 odsto skuplje - dodaje on.
NBS: Najviše pritužbi na banke zbog kredita
U prvih šest meseci ove godine u Srbiji rešene su 1.393 pritužbe korisnika finansijskih usluga, od čega se najviše njih, 62,3 odsto, odnosilo na postupanje banaka, a 37,3 odsto na društva za osiguranje, navodi se u izveštaju Narodne banke Srbije (NBS).
Ostale pritužbe ticale su se davalaca finansijskog lizinga, njih 0,2 odsto, a po 0,1 odsto se odnosilo na postupanje platnih institucija i društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima.
Kada je reč o pritužbama na banke, rešeno je njih 868, a korisnici su se, prema izveštaju NBS, na banke najviše žalili zbog njihovog postupanja oko kredita, 58,8 odsto, zatim platnih računa i usluga, 24 odsto, te platnih kartica, 13,2 odsto pritužbi.
U istom periodu rešeno je 519 pritužbi korisnika na postupanje društava za osiguranje, a najveći broj ovih pritužbi se odnosio na autoodgovornost - 35,6 odsto i osiguranje od posledica nesrećnog slučaja - 19,7 odsto.
Iz Narodne banke podsećaju da je postupak zaštite prava pred NBS potpuno besplatan, pošto ni finansijska institucija na koju se klijent žali ni Narodna banka ne naplaćuju naknade niti bilo kakve druge troškove za postupanje po prigovorima, pritužbama ili predlozima za posredovanje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
DD
pre 4 godine
Uzela sam mašinu za veš koja košta 25.000 dinara. Na to mi prodavac zaračunao 5.ooo dinara kao osiguranje kredita kod Rajfajzen banke,pošto sam penzioner.Eto kako mi penzineri budemo oštećeni kao imamo povoljnosti ali nas oderu debelo-
Informer je došao u posed dokumenta s tajnog sastanka na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kom je prisustvovala i grupa profesora, a na kom su se oni, verovali ili ne, otvoreno bavili politikom, dogovarali izbornu kampanju i naredne blokaderske poteze.
Arapske zemlje Persijskog zaliva uputile su Iranu poslednje upozorenje zbog napada na njihovu teritoriju i zapretile odgovorom ukoliko se udari nastave, izjavio je ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan.
Nakon skupa na kojem je bilo 70.000 građana u beogradskoj Areni, a koji je organizovala Srpska napredna stranka (SNS), tajkunski i opozicioni mediji počeli su da pišu da je na skup došla ucenjena grupa građana.
Dragan Đilas, tajkun i lider opozicione Stranke slobode i pravde, gostovao je u Utisku nedelje gde je pokazao da ni među opozicijom i blokaderima odavno ne cvetaju ruže.
Više od 70.000 građana okupilo se juče u Areni kako bi pružilo podršku predsedniku Vučiću. Ipak, ovaj skup zasmetao je protivnicima države i pojedinim tabloidnim medijima, koji su na različite načine pokušavali da isprovociraju okupljene
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić zahvalio se građanima Srbije što su sačuvali Srbiju, deleći na društvenoj mreži Instagram video sa jučerašnjeg velelepnog skupa u Beogradu.
Srbija je danas imala samo jedan izbor i napravila ga je jasno: Informer televizija je apsolutno najgledanija u trenutku prenosa velikog narodnog skupa SNS-a!
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo vam kako “dokoniše” poslanik blokader Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve “male signale” razmenjuju muzička zvezda Nataša Bekvalac i političar Draško Stanivuković, gde provodi vreme nekadašnji premijer Zoran Živković, kakav je bio provod na slavlju kod pevača Ere Ojdanića, šta je na meniju funkcionera SPS-a Dušana Bajatovića, kuda su posle lekarskog pregleda otišli pevačica Ana Nikolić i njen emotivni partner, kompozitor Goran Ratković Rale…
Elvis B. iz Sjenice poginuo je sa još trojicom muškaraca na gradilištu u Beču, kada su se tokom izvođenja radova iznenada urušile građevinska skela, a radnici ostali zatrpani ispod betona.
Dečak ubica, Kosta K. (15) koji je 3. maja pre dve godine ubio devet učenika i radnika obezbeđenja OŠ " Vladislav Ribnikar" , po drugi put će svedočiti na suđenju svojim roditeljima u sredu 25. marta.
Ogroman spisak zločina vezuje se za Vojislava Raičevića, poznatijeg kao Voju Amerikanca, zbog čega ga smatraju i najvećim ubicom beogradskog asfalta. Kažu da tako bogat dosije nemaju ni Sretko Kalinić, ni Željko Maksimović - Maka.
Nakon tri nedelje sukoba, administracija Donalda Trampa započela je razgovore o sledećoj fazi rata i mogućim mirovnim pregovorima sa Iranom, navode američki izvori.
Zamenik kubanskog ministra spoljnih poslova Karlos Fernandes izjavio je da se kubanska vojska sprema za mogućnost vojne agresije SAD i da bi bilo naivno od strane kubanskih lidera da ignorišu mogućnost sukoba.
Iran je zapretio potpunim zatvaranjem Ormuskog moreuza ukoliko američki predsednik Donald Tramp sprovede pretnje o napadima na iranska energetska postrojenja.
Iranska revoluciona garda (IRCG) saopštila je da je u okviru najnovijeg talasa operacije lansirano ukupno 54 rakete, i prvi put četiri jedinice strategijske rakete "Sadžil".
Pevač Savo Perović osvrnuo se na situaciju kada su se Luna Đogani i Marko Miljković našli zaglavljeni na Maldivima usled eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar