Magi Stefanović bila je uspešna rok zvezda, a njen život završio se neslavno. Smrt je dočekala u siromaštvu i bedi kao beskućnica. Ove godine navršiće se tačno dve decenije od kako je umrla
Mergita Magi Stefanović bila je princeza rok talasa, a njenoj lepoti, harizmi i talentu divili su se svi oni koji su slušali rok, ali i oni drugi. Umrla je sama kao beskućnik i rastužila celu bivšu Jugoslaviju. Ove godine, 18. septambra, navršiće se tačno dve decenije od kako je umrla.
Magi je deo beogradskog boemsko-umetničkog kruga, kome su pripadali i ostali članovi EKV-a. Bila jeila umetnička duša, školovana pijanistkinja i kompozitorka.
- U mom normalnom, stabilnom životu najnestabilniji deo sam upravo ja. I to ne zbog kakve psihičke ili ne znam kakve nestabilnosti, već zbog stalnog traženja u svim mogućim oblastima umetnosti i života - tvrdila je jednom prilikom Magi.
U Srednjoj muzičkoj školi "Josip Slavenski", zajedno sa Ivom Pogorelićem, maturirala je kao najtalentovanija pijanistkinja, nakon čega je dobila poziv za nastavak obrazovanja na prestižnom konzervatorijumu u Moskvi. No, sjajnu priliku odbila je zbog majke, kojoj se nije svidela ideja da Magi u tim godinama ode od kuće.
Margita je nastavila da istražuje život, svirala je klavir i upisala je Arhitektonski fakultet u Beogradu. Diplomirala je 1982. godine i upravo se tada, zajedno sa svojim momkom Srđanom Vejvodom, sve više zagrejavala za beogradsku andergraund scenu pa je krenula u potpuno drugom smeru.
U proleće iste godine preko svog rođaka, gitariste Gagija Mihajlovića upoznala je Milana Mladenovića, a ubrzo nakon toga na jednoj od proba tadašnje grupe “Katarina II” pozvana je u bend u kojem je ostala sve do kraja 1994. godine, odnosno do Mladenovićeve smrti, koja je, ujedno, označila i kraj postojanja pravog EKV-a.
Margita Magi Stefanović je deo beogradskog boemsko-umetničkog kruga, kome su pripadali i ostali članovi EKV-a. Magi je bila umetnička duša, školovana pijanistkinja i kompozitorka.
Istovremeno je učestvovala u stvaranju albuma mnogih jugoslavenskih bendova, među kojima su i "Karlowy Vary", "Elvis J. Kurtović & His Meteors", "Van Gogh" i "Babe".
Komponovala je muziku za filmove "Prvi put s ocem na jutrenje", "Vera Hofmanova", "Povratak Vuka Alimpića", "Plavi plavi", a učestvovala je i u pozorišnim produkcijama "Klasni neprijatelj" i "Tri sestre".
Na poziv reditelja Gorana Markovića, oprobala se i kao glumica 1985. godine u ulozi Dragane u filmu "Tajvanska kanasta".
Nakon Mladenovićeve smrti, nastavila je da svira u bendu "Kurajberi" te gostovala na albumima "Glisersa", "Ziona" i "Direktora", a 1995. godine, zajedno s grupom mladih beogradskih muzičara, formirala je bend EQV i objavila album pod nazivom "Ti si sav moj bol", inspirisan poznatom pesmom "Ekatarine Velike".
Za klavijaturama je nastupila i na nekoliko unplugged koncerata "Električnog orgazma", a njen poslednji rad vezan je za pozorišnu predstavu "Kaput mrtvog čoveka" iz 2002. godine.
Sve njene uspehe godinama je pritiskala borba s teškim narkoticima, koja je postala još intenzivnija kada joj je 1996. preminuo otac. Pokušavajući da ih se oslobodi, prodala je porodični stan i u predgrađu Beograda kupila dva manja, a ostatak novca iskoristila za putovanje u Indiju. Želja da u dalekoj zemlji u potpunosti promeni način života, bila je još jedan neuspeli pokušaj pa je po povratku kući povukla nove teške poteze. Prodala je oba stana i ubrzo potrošila sav novac te postala beskućnica.
Potpuno nemoćna i osamljena, poslednje godine života provela je u napuštenoj garaži u Borči, a zatim u skloništu za beskućnike na Voždovcu. Bila je osuđena na milost prolaznika, humanitarnu pomoć i mrvice hrane koje su joj s vremena na vreme donosili njeni fanovi.
Margita Stefanović smeštena je u avgustu 2002. na Infektivnu kliniku u Beogradu, gde je preminula 18. septembra. Imala je 43 godine i bila je poslednja članica iz originalne postave grupe EKV-a. Pre nje, 25. septembra 1992. godine umro je bubnjar Ivica Vidović, koji je, prema Vikipediji, prva registrovana HIV pozitivna osoba u bivšoj Jugoslaviji.
Od raka pankreasa 5. novembra 1994. preminuo je frontmen Milan Mladenović, srčani udar 13. oktobra 1998. bio je koban za basistu Bojana Pečara, dok je bubnjar Dušan Dejanović 2000. godine izgubio bitku za život, takođe od posledica AIDS-a.
Šest godina posle njene smrti, u knjizi Aleksandra Ilića "Vrati unatrag" javnosti je prvi put potvrđen i podatak da je, zbog intravenoznog korišćenja narkotika, i Magi bila zaražena HIV-om, pisao je ranije "Avaz".
Na društvenim mrežama je osvanula fotografija iz mladosti poznatog domaćeg pevaća. On je vremenom promenio stil i lični opis, pa niko nije mogao da ga prepozna
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na društvenim mrežama je osvanula fotografija iz mladosti poznatog domaćeg pevaća. On je vremenom promenio stil i lični opis, pa niko nije mogao da ga prepozna
Evropsko naoružavanje ušlo je u fazu u kojoj više nije problem samo politička odluka da se kupuje više oružja, već pitanje da li države uopšte mogu da plate ono što im je potrebno.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Osvanuo je novi snimak koji pokazuje pravo lice blokadera. Naime, ovo je još jedan dokaz totalnog sunovrata blokadera u provaliju iz koje nemaju spasonosno uže.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije i ministarka saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović raskrinkala je omiljenu blokadersku mantru - da je novosadska nadstrešnica pala zbog korupcije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće danas u Bakuu na 13. Svetskom urbanom forumu (WUF13) koji će, prema očekivanjima organizatora, okupiti više od 41.000 učesnika iz oko 180 zemalja.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će ujutru iznad većeg dela zemlje biti pretežno vedro, samo na istoku i jugu očekuje se mestimično niska oblačnost, navodi se u današnjoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za 10 osoba osumnjičenih za učešće u brutalnom ubistvu i prikrivanju likvidacije Aleksandra Nešovića Baje(48).
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Donald Tramp ponovo je poslao poruku Teheranu u svom stilu - ako Iran ne prihvati dogovor koji Vašington traži, američki udari mogli bi da se vrate još većom snagom.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar