Neka ubistva ne ostanu upamćena samo po surovosti zločina, već i po pitanjima koja ostaju godinama nakon njih. Sudbine Ivane Podraščić, Tamare Ivanović i petogodišnjeg Luke Opačića i danas izazivaju jezu, a njihove priče ostale su među najpotresnijim slučajevima ubistava dece u Srbiji.
Tokom poslednjih decenija Srbija je zabeležila više zločina nad decom koji su zbog svoje brutalnosti, načina izvršenja i okolnosti pod kojima su počinjeni potresli čitavu javnost.
Pojedini slučajevi doveli su do višegodišnjih sudskih postupaka, drugi otvorili pitanja o radu institucija i zaštiti maloletnika, dok se o nekima govori i danas kao o primerima najtežih krivičnih dela nad decom.
Ivana Podraščić: Zločin otkriven zahvaljujući novoj žrtvi
Ivana Podraščić (14) nestala je 29. jula 2014. godine nakon što je otišla od kuće u Batajnici. Porodica je ubrzo prijavila njen nestanak, a usledila je višemesečna potraga koja, nažalost, nije dala rezultate.
Foto: Informer
Ivana Podraščić
Tek početkom oktobra iste godine istraga je dobila dramatičan preokret kada je njeno telo pronađeno u napuštenoj kući na Petlovom brdu u Rakovici.
Jedan od najzanimljivijih detalja istrage jeste način na koji je slučaj rasvetljen. Naime, policija nije pronašla telo tokom potrage za Ivanom, već nakon što je druga žena prijavila da ju je Darko Kostić u istoj napuštenoj kući napao i silovao.
Foto: Informer
Kuća u kojoj je pronađeno Ivanino telo
Prilikom uviđaja istražitelji su u objektu otkrili telo u poodmakloj fazi raspadanja, a DNK analizom potvrđeno je da je reč o nestaloj Ivani Podraščić.
Tokom istrage Kostić je u početku priznao zločin i istražiteljima pokazao kako ga je izvršio, ali je kasnije na suđenju promenio iskaz i negirao krivicu.
Međutim, brojni materijalni dokazi, DNK tragovi i veštačenja nedvosmisleno su ga povezali sa ubistvom.
Foto: Informer
Darko Kostić
Viši sud u Beogradu osudio je Darka Kostića na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i silovanja maloletne Ivane Podraščić, a Apelacioni sud je pravosnažno potvrdio presudu.
U obrazloženju odluke navedeno je da optuženi tokom postupka nije pokazao ni trunku kajanja niti saosećanja prema žrtvi, dok je kao otežavajuća okolnost cenjena njegova ranija osuđivanost. Kostić je, naime, i pre ubistva Ivane bio poznat pravosuđu zbog izvršenja teških krivičnih dela.
Tamara Ivanović: Ubijena jer je pokušala da pomogne nepoznatom čoveku
Na zemljanom putu pored železničke pruge naišla je na muškarca koji je, prema sopstvenom priznanju, bio u alkoholisanom stanju i pao na zemlju.
Kada mu je prišla da pomogne da ustane, izvadio je kuhinjski nož i bez ikakvog povoda nasrnuo na devojčicu. Sud je utvrdio da joj je zadao 19 uboda nožem u leđa i grudi, od kojih je više bilo smrtonosno.
Nakon napada uzeo je njen mobilni telefon i pobegao sa mesta zločina.
Porodica je počela da je traži kada se nije vratila kući. Deda je nekoliko sati kasnije pronašao njeno telo u žbunju pored pruge, nedaleko od mesta gde je pronađen i nož kojim je ubijena.
Policija je do počinioca došla upravo preko ukradenog mobilnog telefona, koji je pokušao da proda na buvljoj pijaci. Kupci su dali njegov opis, nakon čega je identifikovan i uhapšen Dragan Nikolić Čombe.
Foto: Privatna arhiva
Dragan Nikolć Čombe
Nikolić, višestruki povratnik koji je ranije bio osuđivan za ubistvo, tokom prvog saslušanja priznao je zločin i tvrdio da ne zna zašto je napao devojčicu.
Kasnije je promenio iskaz, ali je na osnovu brojnih materijalnih dokaza proglašen krivim. Osuđen je na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora zbog teškog ubistva Tamare Ivanović i drugog krivičnog dela nad maloletnom devojčicom.
Luka Opačić: Jedan od najjezivijih zločina nad detetom u Srbiji
Jedan od najpotresnijih slučajeva dogodio se u julu 2007. godine u Novim Banovcima, kada su ubijeni Luka Opačić (5) i njegov ujak Vasilije (26).
Istraga je pokazala da je za dvostruko ubistvo odgovoran Danijel Jakupek. Nakon zločina pokušao je da prikrije sve tragove tako što je tela raskomadao testerom, delove spakovao u plastične kese, a zatim ih bacio u Dunav.
Foto: Marko Đoković
Danijel Jakupek
Potraga za posmrtnim ostacima trajala je danima, a policija je uz pomoć rečne policije i ronilaca pronalazila delove tela na više lokacija nizvodno, što je dodatno potreslo javnost.
Tokom istrage utvrđeno je da je Jakupek posle ubistava pokušao da prikrije tragove zločina i dovede istražitelje u zabludu. Međutim, prikupljeni materijalni dokazi, veštačenja i drugi tragovi povezali su ga sa dvostrukim ubistvom.
Veštaci su tokom sudskog postupka zaključili da je u vreme izvršenja krivičnog dela bio neuračunljiv usled teškog duševnog oboljenja.
Zbog toga nije osuđen na zatvorsku kaznu, već mu je izrečena mera obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, u kojoj je i preminuo 2025. godine.
Od zazidanih zidova i kartonskih kutija do kanalizacionih cevi i betonskih buradi, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima su počinioci verovali da su pronašli savršeno mesto da sakriju telo svoje žrtve.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
U teoriji kriminalistike, prvih 48 sati nakon zločina nazivaju se "zlatnim prozorom", periodom u kojem forenzički tragovi govore najglasnije, a biološki materijal sa mesta zločina nepogrešivo ispisuje ime ubice.
Nema veće noćne more za istražitelje i porodice žrtava od trenutka kada forenzika do detalja rekonstruiše nezamisliv zločin, identifikuje ubicu, a dželat potom iskoristi svoje specifične veštine i prosto ispari sa lica zemlje. Bekstvo od pravde postaje psihološka igra u kojoj monstrumi koriste divljinu i savršeno planirane rute kako bi postali nevidljivi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Od zazidanih zidova i kartonskih kutija do kanalizacionih cevi i betonskih buradi, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima su počinioci verovali da su pronašli savršeno mesto da sakriju telo svoje žrtve.
Moldavija bi mogla da bude sledeća zemlja na meti ruskog predsednika Vladimira Putina, dok evropske države još nisu izvršile promene neophodne za novu eru ratovanja, upozorio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Gradonačelnik Niša, Dragoslav Pavlović, odlučio da napravi iznenađenje Milošu Vučeviću! On je upao u studio niške televizije gde se nalazio Vučević, i to sa jednim ciljem – da razreši dilemu i dokaže da je niški burek neprikosnoven!
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je danas da je podnela krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra Petera Sijarta i njegovog tima zbog toga što su tokom protekle četiri godine redovno koristili letove skupih privatnih kompanija, umesto redovnih avio linija, prenela je britanska agencija Rojters.
Ukrajina je ostala bez izlaza na Crno more iz pravca Hersona i Nikolajeva preko Dnjeparsko-buškog limana, jer je ruska vojska praktično blokirala prolaz brodova tim pravcem, izjavio je gubernator Hersonske oblasti Vladimir Saldo.
Zemlje NATO se sve aktivnije uključuju u ukrajinski sukob, izjavila je na brifingu portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova i upozorila da su mesta odakle dolazi vojna pretnja Rusiji legitimni ciljevi za rusku vojsku.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.