Neka ubistva ne ostanu upamćena samo po surovosti zločina, već i po pitanjima koja ostaju godinama nakon njih. Sudbine Ivane Podraščić, Tamare Ivanović i petogodišnjeg Luke Opačića i danas izazivaju jezu, a njihove priče ostale su među najpotresnijim slučajevima ubistava dece u Srbiji.
Tokom poslednjih decenija Srbija je zabeležila više zločina nad decom koji su zbog svoje brutalnosti, načina izvršenja i okolnosti pod kojima su počinjeni potresli čitavu javnost.
Pojedini slučajevi doveli su do višegodišnjih sudskih postupaka, drugi otvorili pitanja o radu institucija i zaštiti maloletnika, dok se o nekima govori i danas kao o primerima najtežih krivičnih dela nad decom.
Ivana Podraščić: Zločin otkriven zahvaljujući novoj žrtvi
Ivana Podraščić (14) nestala je 29. jula 2014. godine nakon što je otišla od kuće u Batajnici. Porodica je ubrzo prijavila njen nestanak, a usledila je višemesečna potraga koja, nažalost, nije dala rezultate.
Foto: Informer
Ivana Podraščić
Tek početkom oktobra iste godine istraga je dobila dramatičan preokret kada je njeno telo pronađeno u napuštenoj kući na Petlovom brdu u Rakovici.
Jedan od najzanimljivijih detalja istrage jeste način na koji je slučaj rasvetljen. Naime, policija nije pronašla telo tokom potrage za Ivanom, već nakon što je druga žena prijavila da ju je Darko Kostić u istoj napuštenoj kući napao i silovao.
Foto: Informer
Kuća u kojoj je pronađeno Ivanino telo
Prilikom uviđaja istražitelji su u objektu otkrili telo u poodmakloj fazi raspadanja, a DNK analizom potvrđeno je da je reč o nestaloj Ivani Podraščić.
Tokom istrage Kostić je u početku priznao zločin i istražiteljima pokazao kako ga je izvršio, ali je kasnije na suđenju promenio iskaz i negirao krivicu.
Međutim, brojni materijalni dokazi, DNK tragovi i veštačenja nedvosmisleno su ga povezali sa ubistvom.
Foto: Informer
Darko Kostić
Viši sud u Beogradu osudio je Darka Kostića na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i silovanja maloletne Ivane Podraščić, a Apelacioni sud je pravosnažno potvrdio presudu.
U obrazloženju odluke navedeno je da optuženi tokom postupka nije pokazao ni trunku kajanja niti saosećanja prema žrtvi, dok je kao otežavajuća okolnost cenjena njegova ranija osuđivanost. Kostić je, naime, i pre ubistva Ivane bio poznat pravosuđu zbog izvršenja teških krivičnih dela.
Tamara Ivanović: Ubijena jer je pokušala da pomogne nepoznatom čoveku
Na zemljanom putu pored železničke pruge naišla je na muškarca koji je, prema sopstvenom priznanju, bio u alkoholisanom stanju i pao na zemlju.
Kada mu je prišla da pomogne da ustane, izvadio je kuhinjski nož i bez ikakvog povoda nasrnuo na devojčicu. Sud je utvrdio da joj je zadao 19 uboda nožem u leđa i grudi, od kojih je više bilo smrtonosno.
Nakon napada uzeo je njen mobilni telefon i pobegao sa mesta zločina.
Porodica je počela da je traži kada se nije vratila kući. Deda je nekoliko sati kasnije pronašao njeno telo u žbunju pored pruge, nedaleko od mesta gde je pronađen i nož kojim je ubijena.
Policija je do počinioca došla upravo preko ukradenog mobilnog telefona, koji je pokušao da proda na buvljoj pijaci. Kupci su dali njegov opis, nakon čega je identifikovan i uhapšen Dragan Nikolić Čombe.
Foto: Privatna arhiva
Dragan Nikolć Čombe
Nikolić, višestruki povratnik koji je ranije bio osuđivan za ubistvo, tokom prvog saslušanja priznao je zločin i tvrdio da ne zna zašto je napao devojčicu.
Kasnije je promenio iskaz, ali je na osnovu brojnih materijalnih dokaza proglašen krivim. Osuđen je na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora zbog teškog ubistva Tamare Ivanović i drugog krivičnog dela nad maloletnom devojčicom.
Luka Opačić: Jedan od najjezivijih zločina nad detetom u Srbiji
Jedan od najpotresnijih slučajeva dogodio se u julu 2007. godine u Novim Banovcima, kada su ubijeni Luka Opačić (5) i njegov ujak Vasilije (26).
Istraga je pokazala da je za dvostruko ubistvo odgovoran Danijel Jakupek. Nakon zločina pokušao je da prikrije sve tragove tako što je tela raskomadao testerom, delove spakovao u plastične kese, a zatim ih bacio u Dunav.
Foto: Marko Đoković
Danijel Jakupek
Potraga za posmrtnim ostacima trajala je danima, a policija je uz pomoć rečne policije i ronilaca pronalazila delove tela na više lokacija nizvodno, što je dodatno potreslo javnost.
Tokom istrage utvrđeno je da je Jakupek posle ubistava pokušao da prikrije tragove zločina i dovede istražitelje u zabludu. Međutim, prikupljeni materijalni dokazi, veštačenja i drugi tragovi povezali su ga sa dvostrukim ubistvom.
Veštaci su tokom sudskog postupka zaključili da je u vreme izvršenja krivičnog dela bio neuračunljiv usled teškog duševnog oboljenja.
Zbog toga nije osuđen na zatvorsku kaznu, već mu je izrečena mera obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, u kojoj je i preminuo 2025. godine.
Od zazidanih zidova i kartonskih kutija do kanalizacionih cevi i betonskih buradi, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima su počinioci verovali da su pronašli savršeno mesto da sakriju telo svoje žrtve.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
U teoriji kriminalistike, prvih 48 sati nakon zločina nazivaju se "zlatnim prozorom", periodom u kojem forenzički tragovi govore najglasnije, a biološki materijal sa mesta zločina nepogrešivo ispisuje ime ubice.
Nema veće noćne more za istražitelje i porodice žrtava od trenutka kada forenzika do detalja rekonstruiše nezamisliv zločin, identifikuje ubicu, a dželat potom iskoristi svoje specifične veštine i prosto ispari sa lica zemlje. Bekstvo od pravde postaje psihološka igra u kojoj monstrumi koriste divljinu i savršeno planirane rute kako bi postali nevidljivi.
Prošlo je 12 godina otkako je policija pronašla telo Ivane Podraščić (14) iz Batajnice, devojčice čiji je nestanak dva meseca potresao Srbiju. Njeno telo pronađeno je 2. oktobra 2014. godine u dvorištu napuštene kuće na Petlovom brdu, a istraga je do jezivog otkrića stigla zahvaljujući prijavi druge mlade žene.
Od zazidanih zidova i kartonskih kutija do kanalizacionih cevi i betonskih buradi, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima su počinioci verovali da su pronašli savršeno mesto da sakriju telo svoje žrtve.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Sonja Biserko, osvedočena antisrpkinja i ideolog blokadera, jedna od najglasnijih promoterki takozvane Studentske liste, već je otkrila u kom smeru će se kretati blokaderska politika sada kada su se dokopali fotelja.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Arheološki tim Narodnog muzeja u Pančevu treću godinu zaredom istražuje Bostanište u Banatskom Novom Selu, a najnovija otkrića daju sliku o životnom stilu ljudi koji su ovde živeli još u 7. veku.
Što je automobil moderniji i ima više bezbednosnih sistema, to vozač lakše upada u zamku lažnog osećaja sigurnosti koji ga može stajati života. Ovaj paradoks ima ime: Pelcmanov efekat.
Srpska pravoslavna crkva sutra proslavlja Prepodobnu mati Paraskevu, u narodu Svetu Petku, veliku zaštitnicu žena. Na taj dan devojke su uzimale mrvice slavskog kolača i čuvale ih, kako bi tokom noći saznale za koga će se udati.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, a posebnu simboliku ima veče uoči same svetkovine.
Istraga lista Fajnenšel tajms otkrila je detalje tajnih komunikacija koje su 2022. godine vodili jedan američki advokat i bankar, uz pomoć bivšeg nemačkog obaveštajca, kako bi se sprečila opasnost od ruske nuklearne eskalacije u Ukrajini.
U stanu u Sankt Peterburga u Rusiji pronađena su tela starije žene i deteta - telo deteta bilo je u frižideru. Policija traga za muškarcem, partnerom ćerke stradale žene, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo i pokušaj ubistva.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Komentari