Petar P. pronađen je mrtav pored puta u Staroj Pazovi u julu 2025. godine, a sve je, prema navodima iz istrage, trebalo da izgleda kao saobraćajna nesreća.
Međutim, krvavi tragovi, posteljina, promenjena odeća i poruka poslata sa njegovog telefona otvorili su potpuno drugačiju priču. Njegova supruga Marka P. i njen ljubavnik Predrag G. se sumnjiče da su ga ubili, a slučaj je odličan primer kako forenzičari mogu da utvrde da telo nije pronađeno tamo gde je osoba ubijena.
U obližnjem kukuruzištu pronađeni su crni rančevi, tragovi krvi i posteljina natopljena krvlju. Prema navodima izvora upoznatog sa istragom, upravo su ti tragovi bili deo materijalne slike koju je trebalo povezati sa događajima u kući i kasnijim premeštanjem tela.
Ta činjenica sama po sebi nije dokaz zločina, ali pokazuje koliko čak i naizgled beznačajna komunikacija može da dobije na značaju kada se uporedi sa drugim dokazima.
Digitalna forenzika danas istražiteljima omogućava da analiziraju mnogo više od samog sadržaja poruke. Vreme slanja, komunikacija sa drugim osobama, podaci sa uređaja i drugi digitalni tragovi mogu se upoređivati sa fizičkim dokazima i iskazima.
Kako se otkriva da telo nije pronađeno na mestu ubistva?
Kada policija pronađe telo, jedno od ključnih pitanja nije samo ko je žrtva i kako je umrla, već i gde je nastupila smrt.
Ako se sumnja da je telo premešteno, forenzičari pokušavaju da pronađu tragove koji povezuju različite lokacije. Krv, odeća, zemlja, biljni materijal, vlakna i drugi sitni tragovi mogu pokazati da je telo prethodno bilo na drugom mestu.
Zato se mesto na kojem je telo pronađeno nikada ne posmatra izolovano. Istražitelji analiziraju okolinu, put kojim je telo eventualno moglo biti prevezeno, predmete koji su pronađeni u blizini i sve tragove koji bi mogli da povežu različite lokacije.
Foto: Shutterstock
Premeštanje tela/Ilustracija
Mrtvačke mrlje mogu da otkriju da je telo pomerano
Jedan od tragova koji se kod sumnje na premeštanje tela može analizirati jesu mrtvačke mrlje, poznate kao "livor mortis".
Nakon smrti srce prestaje da pumpa krv, pa ona pod dejstvom gravitacije počinje da se nakuplja u nižim delovima tela. Na koži se pojavljuju karakteristične ljubičasto-crvenkaste promene, čiji raspored zavisi od položaja tela.
Ako je telo nakon smrti neko vreme bilo u jednom položaju, a potom premešteno u drugi, raspored mrtvačkih mrlja može biti važan pokazatelj da je došlo do promene položaja.
Krv može da pokaže gde je došlo do povređivanja
Krvni tragovi mogu biti jedan od ključnih elemenata u rekonstrukciji događaja.
Njihov raspored, količina i mesto pronalaska mogu pomoći stručnjacima da utvrde šta se događalo. Ako se telo pronađe na jednoj lokaciji, a značajni krvni tragovi na drugoj, istražitelji moraju da utvrde kako su se ti tragovi našli tamo.
To samo po sebi ne dokazuje gde je ubistvo počinjeno, ali može biti važan deo slagalice.
Foto: Informer
Tragovi krvi/Ilustracija
U slučaju iz Stare Pazove, u blizini kukuruzišta pronađena je posteljina natopljena krvlju, kao i drugi tragovi. Takvi nalazi mogu biti posebno značajni kada se uporede sa povredama na telu i drugim materijalnim dokazima.
Forenzičari zato ne traže samo krv. Oni pokušavaju da utvrde šta je krvni trag nastao kao posledica, gde je nastao i da li odgovara priči o događaju.
Odeća može da otkrije šta se dešavalo pre pronalaska tela
U ovom slučaju posebno se izdvaja navod da je Petar prvo svučen, a zatim ponovo obučen.
Odeća može da sadrži brojne tragove. Na njoj mogu ostati krv, vlakna, dlake, zemlja, polen i drugi materijali. Mogu se analizirati i oštećenja odeće i porediti sa povredama na telu.
Upravo zato forenzičari posmatraju telo i odeću kao celinu. Nije dovoljno samo utvrditi šta je osoba imala na sebi. Važno je i gde se određeni trag nalazi i da li se uklapa u pretpostavljeni tok događaja.
Foto: Shutterstock
Veštačenje odeće/Ilustracija
Zemlja, trava i sitni tragovi povezuju dve lokacije
Premeštanje tela može ostaviti tragove koji su toliko sitni da ih čovek golim okom jedva primećuje.
Čestice zemljišta mogu ostati na obući, odeći, ćebetu ili drugim predmetima. Biljni materijal može se preneti tokom kontakta sa travom, njivom ili šumom. Vlakna mogu preći sa jednog materijala na drugi.
Zbog toga forenzičari ponekad mogu da porede materijal pronađen na telu ili odeći sa materijalom sa određene lokacije.
Foto: Foto: Shutterstock
Telo u šumi/Ilustracija
Najteže je odglumiti celu priču
Kada neko pokuša da inscenira mesto zločina, problem nije samo u tome što može da zaboravi jedan dokaz - problem je u tome što mora da uskladi veliki broj različitih tragova.
Položaj tela mora da odgovara povredama. Odeća mora da odgovara događaju. Krv mora da bude tamo gde bi trebalo da bude. Tragovi na obući moraju da se uklapaju u kretanje osobe. Vreme događaja mora da se slaže sa digitalnim podacima i iskazima.
Ako samo jedan deo priče počne da odstupa, istražitelji mogu da počnu da proveravaju da li je čitava scena inscenirana.
Krv može povezati prostoriju i telo. Odeća može sačuvati tragove druge lokacije. Zemlja može pokazati gde je telo bilo. Mrtvačke mrlje mogu dati informacije o položaju nakon smrti. Povrede mogu pokazati da li se telo uklapa u priču o navodnoj nesreći. Telefon može ostaviti digitalni trag koji se može uporediti sa fizičkim dokazima.
Zbog toga u modernoj forenzici mesto pronalaska tela predstavlja tek početak pitanja.
Najvažnije je ono koje dolazi posle: Gde je telo bilo pre nego što je pronađeno?
Region su potresli stravični porodični zločini koji su komšije i javnost ostavili u potpunom šoku. U svim slučajevima, sukobi unutar četiri zida eskalirali su u brutalna ubistva, a brze reakcije policije i izvođenje osumnjičenih sa mesta zločina zabeleženi su kamerama.
Kada istraga zapne, odgovore često daje telo žrtve. Obdukcija nije samo utvrđivanje uzroka smrti, već složen forenzički postupak kojim sudski medicinari iz rana, modrica, preloma i tragova na organima mogu da rekonstruišu poslednje trenutke života, razotkriju lažne iskaze i pomognu istražiteljima da slože mozaik zločina.
Bez krvi, bez buke i bez očiglednih tragova. Upravo zbog toga su otrovi vekovima važili za omiljeno oružje ubica. Mnogi zločini godinama su izgledali kao prirodna smrt, sve dok razvoj sudske medicine nije omogućio toksikolozima da iz tela žrtve izvuku i ono što je ubica mislio da je zauvek sakrio.
Postoje ubistva kod kojih počinilac iza sebe ostavi samo tragove koje nije uspeo da sakrije, ali i ona u kojima se čini da ubica želi da bude „čut“. Poruka ispisana na mestu zločina, šifra poslata novinama ili predmet koji potvrđuje da se iza pisma zaista krije ubica mogu postati deo svojevrsne komunikacije počinioca sa policijom, javnošću ili čak samom žrtvom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Region su potresli stravični porodični zločini koji su komšije i javnost ostavili u potpunom šoku. U svim slučajevima, sukobi unutar četiri zida eskalirali su u brutalna ubistva, a brze reakcije policije i izvođenje osumnjičenih sa mesta zločina zabeleženi su kamerama.
Srpska opozicija, njihovi medijski trubači i lideri u pokušaju predstavili su obično ulično razbojništvo kao politički motivisan napad na dekana Filozofskog fakulteta Danijela Sinanija, i ovaj skandalozni spin jedva su dočekali da plasiraju u javnost. Sada se oglasilo VJT zbog čega su ove laži pukle kao mehur od sapunice.
Na meti sramne hajke blokaderske N1, našao se Darko Mladić, sin generala Ratka Mladića, kojem blokaderski medij sprema javni linč samo zato što njegova privatna firma pošteno posluje u IT sektoru.
Srpska opozicija i njeni lideri u pokušaju osudili su napad na dekana Filozofskog fakulteta Danijela Sinanija pokušavajući incident u Čika Ljubinoj ulici u Beogradu da iskoriste za prljavu politiku.
Na tajkunskoj televiziji N1 izbio je nezapamćen rat. Deo novinara ove kuće javno se podigao protiv svog direktora vesti Branislava Šovljanskog i njegovog zamenika Vojislava Stevanovića, optužujući ih za cenzuru, bahatost, ucenjivanje, pa čak i za proganjanje sopstvenih zaposlenih.
Dugogodišnji voditelj i dojučerašnja uzdanica tajkunskih medija, Ivan Ivanović, usred emisije na televiziji KTV brutalno je razbio sve mitove o navodnoj "nezavisnosti", "profesionalizmu" i "slobodi" na TV Nova i N1, priznavši da je jedina "sloboda" tamo bila slepa mržnja prema predsedniku Aleksandru Vučiću, dok se sve ostalo diktiralo preko crnih spiskova i zabrana.
Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, otkrio je kako ga je supruga ispratila u drugu sezonu Exatlona, koja počinje 14. septembra na Informer televiziji.
Učesnik druge sezone Exatlona Dragomir Radojević otkrio je kako je izgledao njegov život na Kosovu i Metohiji, ali se prisetio i trenutka kada je svoj život nastavio u Beogradu i postao radiolog.
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Posle promenljivog vremena, sutra nas očekuje više sunca, ali i osetno svežije vreme, dok će kiše i lokalnih pljuskova biti uglavnom na jugu i jugoistoku Srbije.
Na delu autoputa između petlji Batajnica i Novi Banovci sutra, od 7.00 do 18.00 časova, biće zatvorene preticajne trake u oba smera zbog radova na rehabilitaciji kolovoza.
Predsednik Vlade Poljske Donald Tusk je danas najavio da će njegova zemlja napraviti svoj satelitski sistem za internet veze, poput Starlinka Ilona Maska, jer je nedopustivo da bezbednost Evrope i Poljske zavisi od hirova jednog jedinog čoveka.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Keli Ozborn šokirala je javnost priznanjem da je kokain prvi put probala kao tinejdžerka, i to ni manje ni više nego uz pomoć bliskog prijatelja i kolege njenog oca, legendarnog rokera Ozija Ozborna.
Sedite za stolom. Ona ćuti, on gleda u telefon, a vama se po glavi vrti ista misao: "Ovo nije fer." Tu rečenicu gotovo svako je barem jednom izgovorio u vezi ili braku. Međutim, ono što deluje kao bezazlena primedba ponekad može da bude početak mnogo većeg problema.
Na Svetskoj konferenciji za programere kompanije Epl objavljeno je da će korisnici CarPlay-a, aplikacije za povezivanje Ajfona sa automobilima, moći da gledaju video sadržaj na ekranima u svojim vozilima.
Za čišćenje fleka na dušeku možete iskoristiti dva jednostavna sastojka koja verovatno već imate kod kuće. Potrebni su vam soda bikarbona i 3% hidrogen, koji možete pronaći u apoteci.
Bivša rijaliti učesnica Marija Kulić oglasila se o navodnoj lezbo aferi njene ćerke Miljane Kulić i prijateljice Jasenke Cindrić i demantovala da je ikada među njima bilo ičega sem prijateljstva.
Bivša rijaliti učesnica Tanja Stijelja Boginja otkrila je kako je u osnovnoj školi bila žrtva nasilja svojih školskih prijatelja i učiteljice koja je ceo plan osmislila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.