Petar P. pronađen je mrtav pored puta u Staroj Pazovi u julu 2025. godine, a sve je, prema navodima iz istrage, trebalo da izgleda kao saobraćajna nesreća. Međutim, krvavi tragovi, posteljina, promenjena odeća i poruka poslata sa njegovog telefona otvorili su potpuno drugačiju priču. Njegova supruga Marka P. i njen ljubavnik Predrag G. se sumnjiče da su ga ubili, a slučaj je odličan primer kako forenzičari mogu da utvrde da telo nije pronađeno tamo gde je osoba ubijena.
U obližnjem kukuruzištu pronađeni su crni rančevi, tragovi krvi i posteljina natopljena krvlju. Prema navodima izvora upoznatog sa istragom, upravo su ti tragovi bili deo materijalne slike koju je trebalo povezati sa događajima u kući i kasnijim premeštanjem tela.
Ta činjenica sama po sebi nije dokaz zločina, ali pokazuje koliko čak i naizgled beznačajna komunikacija može da dobije na značaju kada se uporedi sa drugim dokazima.
Digitalna forenzika danas istražiteljima omogućava da analiziraju mnogo više od samog sadržaja poruke. Vreme slanja, komunikacija sa drugim osobama, podaci sa uređaja i drugi digitalni tragovi mogu se upoređivati sa fizičkim dokazima i iskazima.
Kako se otkriva da telo nije pronađeno na mestu ubistva?
Kada policija pronađe telo, jedno od ključnih pitanja nije samo ko je žrtva i kako je umrla, već i gde je nastupila smrt.
Ako se sumnja da je telo premešteno, forenzičari pokušavaju da pronađu tragove koji povezuju različite lokacije. Krv, odeća, zemlja, biljni materijal, vlakna i drugi sitni tragovi mogu pokazati da je telo prethodno bilo na drugom mestu.
Zato se mesto na kojem je telo pronađeno nikada ne posmatra izolovano. Istražitelji analiziraju okolinu, put kojim je telo eventualno moglo biti prevezeno, predmete koji su pronađeni u blizini i sve tragove koji bi mogli da povežu različite lokacije.
Foto: Shutterstock
Premeštanje tela/Ilustracija
Mrtvačke mrlje mogu da otkriju da je telo pomerano
Jedan od tragova koji se kod sumnje na premeštanje tela može analizirati jesu mrtvačke mrlje, poznate kao "livor mortis".
Nakon smrti srce prestaje da pumpa krv, pa ona pod dejstvom gravitacije počinje da se nakuplja u nižim delovima tela. Na koži se pojavljuju karakteristične ljubičasto-crvenkaste promene, čiji raspored zavisi od položaja tela.
Ako je telo nakon smrti neko vreme bilo u jednom položaju, a potom premešteno u drugi, raspored mrtvačkih mrlja može biti važan pokazatelj da je došlo do promene položaja.
Krv može da pokaže gde je došlo do povređivanja
Krvni tragovi mogu biti jedan od ključnih elemenata u rekonstrukciji događaja.
Njihov raspored, količina i mesto pronalaska mogu pomoći stručnjacima da utvrde šta se događalo. Ako se telo pronađe na jednoj lokaciji, a značajni krvni tragovi na drugoj, istražitelji moraju da utvrde kako su se ti tragovi našli tamo.
To samo po sebi ne dokazuje gde je ubistvo počinjeno, ali može biti važan deo slagalice.
Foto: Informer
Tragovi krvi/Ilustracija
U slučaju iz Stare Pazove, u blizini kukuruzišta pronađena je posteljina natopljena krvlju, kao i drugi tragovi. Takvi nalazi mogu biti posebno značajni kada se uporede sa povredama na telu i drugim materijalnim dokazima.
Forenzičari zato ne traže samo krv. Oni pokušavaju da utvrde šta je krvni trag nastao kao posledica, gde je nastao i da li odgovara priči o događaju.
Odeća može da otkrije šta se dešavalo pre pronalaska tela
U ovom slučaju posebno se izdvaja navod da je Petar prvo svučen, a zatim ponovo obučen.
Odeća može da sadrži brojne tragove. Na njoj mogu ostati krv, vlakna, dlake, zemlja, polen i drugi materijali. Mogu se analizirati i oštećenja odeće i porediti sa povredama na telu.
Upravo zato forenzičari posmatraju telo i odeću kao celinu. Nije dovoljno samo utvrditi šta je osoba imala na sebi. Važno je i gde se određeni trag nalazi i da li se uklapa u pretpostavljeni tok događaja.
Foto: Shutterstock
Veštačenje odeće/Ilustracija
Zemlja, trava i sitni tragovi povezuju dve lokacije
Premeštanje tela može ostaviti tragove koji su toliko sitni da ih čovek golim okom jedva primećuje.
Čestice zemljišta mogu ostati na obući, odeći, ćebetu ili drugim predmetima. Biljni materijal može se preneti tokom kontakta sa travom, njivom ili šumom. Vlakna mogu preći sa jednog materijala na drugi.
Zbog toga forenzičari ponekad mogu da porede materijal pronađen na telu ili odeći sa materijalom sa određene lokacije.
Foto: Foto: Shutterstock
Telo u šumi/Ilustracija
Najteže je odglumiti celu priču
Kada neko pokuša da inscenira mesto zločina, problem nije samo u tome što može da zaboravi jedan dokaz - problem je u tome što mora da uskladi veliki broj različitih tragova.
Položaj tela mora da odgovara povredama. Odeća mora da odgovara događaju. Krv mora da bude tamo gde bi trebalo da bude. Tragovi na obući moraju da se uklapaju u kretanje osobe. Vreme događaja mora da se slaže sa digitalnim podacima i iskazima.
Ako samo jedan deo priče počne da odstupa, istražitelji mogu da počnu da proveravaju da li je čitava scena inscenirana.
Krv može povezati prostoriju i telo. Odeća može sačuvati tragove druge lokacije. Zemlja može pokazati gde je telo bilo. Mrtvačke mrlje mogu dati informacije o položaju nakon smrti. Povrede mogu pokazati da li se telo uklapa u priču o navodnoj nesreći. Telefon može ostaviti digitalni trag koji se može uporediti sa fizičkim dokazima.
Zbog toga u modernoj forenzici mesto pronalaska tela predstavlja tek početak pitanja.
Najvažnije je ono koje dolazi posle: Gde je telo bilo pre nego što je pronađeno?
Region su potresli stravični porodični zločini koji su komšije i javnost ostavili u potpunom šoku. U svim slučajevima, sukobi unutar četiri zida eskalirali su u brutalna ubistva, a brze reakcije policije i izvođenje osumnjičenih sa mesta zločina zabeleženi su kamerama.
Kada istraga zapne, odgovore često daje telo žrtve. Obdukcija nije samo utvrđivanje uzroka smrti, već složen forenzički postupak kojim sudski medicinari iz rana, modrica, preloma i tragova na organima mogu da rekonstruišu poslednje trenutke života, razotkriju lažne iskaze i pomognu istražiteljima da slože mozaik zločina.
Bez krvi, bez buke i bez očiglednih tragova. Upravo zbog toga su otrovi vekovima važili za omiljeno oružje ubica. Mnogi zločini godinama su izgledali kao prirodna smrt, sve dok razvoj sudske medicine nije omogućio toksikolozima da iz tela žrtve izvuku i ono što je ubica mislio da je zauvek sakrio.
Postoje ubistva kod kojih počinilac iza sebe ostavi samo tragove koje nije uspeo da sakrije, ali i ona u kojima se čini da ubica želi da bude „čut“. Poruka ispisana na mestu zločina, šifra poslata novinama ili predmet koji potvrđuje da se iza pisma zaista krije ubica mogu postati deo svojevrsne komunikacije počinioca sa policijom, javnošću ili čak samom žrtvom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Region su potresli stravični porodični zločini koji su komšije i javnost ostavili u potpunom šoku. U svim slučajevima, sukobi unutar četiri zida eskalirali su u brutalna ubistva, a brze reakcije policije i izvođenje osumnjičenih sa mesta zločina zabeleženi su kamerama.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Sremskomitrovački blokader Milivoj Đorđić, poznat po nasilničkom ponašanju je pre samo nekoliko dana na društvenoj mreži "Fejsbuk" objavio da bi, nakon eventualne pobede blokaderske liste, svim političkim neistomišljenicima koje pogrdno naziva "botovima", trebalo "odseći vrhove svih prstiju na rukama - da botovi budu obeleženi i bez noktiju do kraja života".
Novinar Uroš Piper žestoko je raskrinkao opasne namere blokaderskog novinara Aleksandra Dikića, koji je u svom sramnom tekstu bez trunke blama izneo uvijene pretnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću!
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje incidente usmerene prema Draganu J. Vučićeviću i njegovoj porodici, kao i novinarki Nini Kuburović.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić žestoko je odgovorio na bezobzirne napade i jeftine laži tajkunske televizije N1, koja je na najprizemniji način pokušala da izmisli kako se predsednik nalazi na nekakvom "holideju" dok obilazi Srbiju i bori se za narode u svakom kutku naše zemlje.
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.