Ovako će izgledati svet za 100 godina! Promene će biti nezamislive, evo gde će se živeti
Podeli vest
Evo kakva su predviđanja o tome kako bi ljudi mogli da žive za 100 godina, na osnovu trenutnih tehnoloških i društvenih trendova.
Zamislite da ste pre 100 godina pokušali objasniti nekome kako će svet izgledati danas verovatno bi vas gledali s nevericom. Tehnologije koje su nam danas potpuno normalne, poput interneta, pametnih telefona i automobila na električni pogon, tada su bile tek daleki snovi. Slično tome, za 100 godina, naš svet bi mogao biti potpuno neshvatljiv onima koji žive danas. Od način na koji radimo i učimo, do toga gde živimo i kako komuniciramo budućnost će doneti promene koje danas jedva da možemo da zamislimo.
Neka od unapred uključenih podešavanja na Ajfon uređajima mogu da daju hakerima pristup vašim ličnim podacima kao što su lozinke, bankovni računi i tako dalje.
Gugl će promeniti način na koji radi njegova pretraga.
06.02.2025
22:20
Tehnološki integrisani životi
Ako su smart telefoni pre 20 godina bili naučna fantastika, šta nas onda čeka za 100 godina? Tehnologija će postati neodvojiv deo naših života, do te mere da ćemo živeti u pametnim gradovima gde sve od transporta do zdravstva bude automatizovano i povezano u globalnu mrežu. Umesto da čekamo na papirne račune i fizičke posete lekaru, sve informacije i usluge biće dostupne na našim uređajima u realnom vremenu. Pomoću virtuelne stvarnosti, ljudi će raditi, učiti i zabavljati se bez napuštanja svojih domova, dok će pametni uređaji pratiti naše zdravlje, ponašanje i svakodnevne potrebe.
Rad i obrazovanje u doba automatizacije
Zamislite da vam je neko 2000. godine rekao da ćete moći da radite u pidžami i još zarađujete novac. Danas je to svakodnevica za mnoge ljude širom sveta. U budućnosti, napredak u veštačkoj inteligenciji i robotici potpuno će promeniti način na koji radimo. Mnogi poslovi koje danas obavljaju ljudi biće prepušteni robotima i računarima, dok će ljudske uloge biti fokusirane na kreativne, strateške i emocionalne zadatke. Obrazovanje će postati potpuno personalizovano, sa učenjem prilagođenim svakom pojedincu, bez potrebe za fizičkim učionicama.
Foto: Shuterstock
Zdravlje i dugovečnost
U poslednjim decenijama medicinski napredak omogućio je lečenje bolesti koje su pre samo 50 godina bile smatrane smrtonosnim. A šta će biti za 100 godina? Biće moguće izlečiti mnoge bolesti koje danas smatramo smrtonosnim, kao što su rak, Alzheimerova bolest i srčana oboljenja. Uz genetske terapije, nanotehnologiju i biotehnologiju, ljudi će moći da leče bolesti pre nego što postanu ozbiljni problemi. Očekuje se da ćemo živeti duže, možda čak i do 120-150 godina, bez gubitka fizičkih ili mentalnih sposobnosti. Genetske modifikacije će omogućiti ljudima da unaprede svoje zdravlje i fizičke sposobnosti, otvarajući vrata novog doba u kojem ćemo postati ne samo duže živi, već i mnogo zdraviji.
Pametni gradovi i ekološki održiv život
Zamislite svet u kojem su smog i zagađenje stvar prošlosti, a ujedno živimo u energetski efikasnim gradovima. Gradovi budućnosti biće ekološki održivi, sa solarnim panelima na svakoj zgradi i vertikalnim vrtovima koji hrane svoje stanovnike. Pametni transport od autonomnih automobila do letelica biće standard, a sa novim tehnologijama smanjićemo naš ugljenični otisak na minimum. Ove promene omogućiće ljudima da žive u skladu sa prirodom, dok istovremeno obezbeđuju kvalitetan život.
Foto: Shutterstock
Sociokulturne promene i globalna povezanost
Pitate se kako je bilo kada je prvi put u istoriji čovek mogao da komunicira s nekim sa drugog kraja sveta u realnom vremenu? To je bio internet. A šta ćemo imati za 100 godina? U svetu budućnosti, multikulturna društva biće svakodnevica. Ljudi će živeti u digitalnim zajednicama, povezani kroz nove platforme koje brišu fizičke granice. Naša percepcija identiteta će se promeniti, jer ćemo balansirati između lokalnih tradicija i globalnog identiteta, dok se istovremeno oslanjamo na tehnologiju koja nas povezuje i čini deo globalne mreže.
Kosmičko naseljavanje
Za 100 godina, možda nećemo samo gledati u zvezde možda ćemo ih i naseliti. Ako su putovanja na Mesec i Mars danas nešto što je u domenu naučne fantastike, budućnost donosi mogućnost naseljavanja drugih planeta. Kosmičke kolonije mogle bi postati nova odredišta za istraživanje i život, dok bi tehnologija za putovanja u svemir omogućila širenje ljudske civilizacije izvan Zemlje.
Foto: Shutterstock
Privatnost i identitet u digitalnom svetu
Kao što danas ne možemo zamisliti život bez pametnih telefona i društvenih mreža, za 100 godina ćemo se suočiti sa novim pitanjima o privatnosti i identitetu. Digitalni svet postaće naša svakodnevna realnost, a naši virtueleni identiteti će biti povezani sa svim segmentima života od poslovnog do privatnog. Ova globalna povezanost otvoriće nove mogućnosti, ali i izazove u vezi sa etikom, privatnošću i upravljanjem podacima.
Iako su ovo samo moguća predviđanja, jedno je sigurno svet za 100 godina neće biti isti kao danas. Sa napretkom u tehnologijama, ekologiji i društvenim promenama, ljudi će živeti u svetu koji je istovremeno efikasniji, zdraviji i povezaniji nego ikada pre.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neka od unapred uključenih podešavanja na Ajfon uređajima mogu da daju hakerima pristup vašim ličnim podacima kao što su lozinke, bankovni računi i tako dalje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Svetski lideri iz vlada, poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice okupiće se u Davosu kako bi učestvovali u diskusijama usmerenim ka budućnosti, sa ciljem rešavanja globalnih izazova i utvrđivanja prioriteta. Poziv na hrabru, zajedničku akciju čini ovaj skup posebno značajnim - među svetskim liderima je i Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Blokaderi su odavno izgubili kompas i svakodnevno se međusobno napadaju, a sada je potpredsednica Demokratske stranke Dragana Rakić udarila po opozicionim partnerima kako bi se dodvorila blokaderima.
Lider Srba u Crnoj Gori i predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević danas je poručio da će sam da se prijavi policiji i ministarki prosvete Anđeli Jakšić Stojanović, jer je na proslavi rođenja kumovog sina zapevao Kaćušu.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović oštro je reagovala na izjavu pšoslanice SSP Jelene Spirić da su uzrok prekida u snadbevanju elekrtičnom energijom Elektromreže Srbije ističići da tako samo obmanjuje javnost i širi paniku.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Republikanci u Senatu SAD odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila predsedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu.
Venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sastala se danas sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući, gde mu je, kako mediji navode, uručila pomenuto priznanje.
Najmanje 18 osoba hospitalizovano je nakon eksplozije granate u centru za stručnu obuku Ministarstva unutrašnjih poslova u Siktivkaru, u ruskoj Republici Komi, saopštio je pomoćnik ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar