Ovako će izgledati svet za 100 godina! Promene će biti nezamislive, evo gde će se živeti
Podeli vest
Evo kakva su predviđanja o tome kako bi ljudi mogli da žive za 100 godina, na osnovu trenutnih tehnoloških i društvenih trendova.
Zamislite da ste pre 100 godina pokušali objasniti nekome kako će svet izgledati danas verovatno bi vas gledali s nevericom. Tehnologije koje su nam danas potpuno normalne, poput interneta, pametnih telefona i automobila na električni pogon, tada su bile tek daleki snovi. Slično tome, za 100 godina, naš svet bi mogao biti potpuno neshvatljiv onima koji žive danas. Od način na koji radimo i učimo, do toga gde živimo i kako komuniciramo budućnost će doneti promene koje danas jedva da možemo da zamislimo.
Neka od unapred uključenih podešavanja na Ajfon uređajima mogu da daju hakerima pristup vašim ličnim podacima kao što su lozinke, bankovni računi i tako dalje.
Gugl će promeniti način na koji radi njegova pretraga.
06.02.2025
22:20
Tehnološki integrisani životi
Ako su smart telefoni pre 20 godina bili naučna fantastika, šta nas onda čeka za 100 godina? Tehnologija će postati neodvojiv deo naših života, do te mere da ćemo živeti u pametnim gradovima gde sve od transporta do zdravstva bude automatizovano i povezano u globalnu mrežu. Umesto da čekamo na papirne račune i fizičke posete lekaru, sve informacije i usluge biće dostupne na našim uređajima u realnom vremenu. Pomoću virtuelne stvarnosti, ljudi će raditi, učiti i zabavljati se bez napuštanja svojih domova, dok će pametni uređaji pratiti naše zdravlje, ponašanje i svakodnevne potrebe.
Rad i obrazovanje u doba automatizacije
Zamislite da vam je neko 2000. godine rekao da ćete moći da radite u pidžami i još zarađujete novac. Danas je to svakodnevica za mnoge ljude širom sveta. U budućnosti, napredak u veštačkoj inteligenciji i robotici potpuno će promeniti način na koji radimo. Mnogi poslovi koje danas obavljaju ljudi biće prepušteni robotima i računarima, dok će ljudske uloge biti fokusirane na kreativne, strateške i emocionalne zadatke. Obrazovanje će postati potpuno personalizovano, sa učenjem prilagođenim svakom pojedincu, bez potrebe za fizičkim učionicama.
Foto: Shuterstock
Zdravlje i dugovečnost
U poslednjim decenijama medicinski napredak omogućio je lečenje bolesti koje su pre samo 50 godina bile smatrane smrtonosnim. A šta će biti za 100 godina? Biće moguće izlečiti mnoge bolesti koje danas smatramo smrtonosnim, kao što su rak, Alzheimerova bolest i srčana oboljenja. Uz genetske terapije, nanotehnologiju i biotehnologiju, ljudi će moći da leče bolesti pre nego što postanu ozbiljni problemi. Očekuje se da ćemo živeti duže, možda čak i do 120-150 godina, bez gubitka fizičkih ili mentalnih sposobnosti. Genetske modifikacije će omogućiti ljudima da unaprede svoje zdravlje i fizičke sposobnosti, otvarajući vrata novog doba u kojem ćemo postati ne samo duže živi, već i mnogo zdraviji.
Pametni gradovi i ekološki održiv život
Zamislite svet u kojem su smog i zagađenje stvar prošlosti, a ujedno živimo u energetski efikasnim gradovima. Gradovi budućnosti biće ekološki održivi, sa solarnim panelima na svakoj zgradi i vertikalnim vrtovima koji hrane svoje stanovnike. Pametni transport od autonomnih automobila do letelica biće standard, a sa novim tehnologijama smanjićemo naš ugljenični otisak na minimum. Ove promene omogućiće ljudima da žive u skladu sa prirodom, dok istovremeno obezbeđuju kvalitetan život.
Foto: Shutterstock
Sociokulturne promene i globalna povezanost
Pitate se kako je bilo kada je prvi put u istoriji čovek mogao da komunicira s nekim sa drugog kraja sveta u realnom vremenu? To je bio internet. A šta ćemo imati za 100 godina? U svetu budućnosti, multikulturna društva biće svakodnevica. Ljudi će živeti u digitalnim zajednicama, povezani kroz nove platforme koje brišu fizičke granice. Naša percepcija identiteta će se promeniti, jer ćemo balansirati između lokalnih tradicija i globalnog identiteta, dok se istovremeno oslanjamo na tehnologiju koja nas povezuje i čini deo globalne mreže.
Kosmičko naseljavanje
Za 100 godina, možda nećemo samo gledati u zvezde možda ćemo ih i naseliti. Ako su putovanja na Mesec i Mars danas nešto što je u domenu naučne fantastike, budućnost donosi mogućnost naseljavanja drugih planeta. Kosmičke kolonije mogle bi postati nova odredišta za istraživanje i život, dok bi tehnologija za putovanja u svemir omogućila širenje ljudske civilizacije izvan Zemlje.
Foto: Shutterstock
Privatnost i identitet u digitalnom svetu
Kao što danas ne možemo zamisliti život bez pametnih telefona i društvenih mreža, za 100 godina ćemo se suočiti sa novim pitanjima o privatnosti i identitetu. Digitalni svet postaće naša svakodnevna realnost, a naši virtueleni identiteti će biti povezani sa svim segmentima života od poslovnog do privatnog. Ova globalna povezanost otvoriće nove mogućnosti, ali i izazove u vezi sa etikom, privatnošću i upravljanjem podacima.
Iako su ovo samo moguća predviđanja, jedno je sigurno svet za 100 godina neće biti isti kao danas. Sa napretkom u tehnologijama, ekologiji i društvenim promenama, ljudi će živeti u svetu koji je istovremeno efikasniji, zdraviji i povezaniji nego ikada pre.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neka od unapred uključenih podešavanja na Ajfon uređajima mogu da daju hakerima pristup vašim ličnim podacima kao što su lozinke, bankovni računi i tako dalje.
Fenomen odlazaka blokadera u Hrvatsku, kao da je tamo "sigurno tlo za Srbe", uočljiv je i kod opozicije i kod blokadera, a stručnjaci su to komentarisali za Informer.
Dok Zapad raspravlja o novim merama protiv Moskve, Kina je pažnju usmerila na potpuno drugi trend: eksplozivan rast vrednosti ruskog zlata, koje je probilo istorijski prag od više od 300 milijardi dolara.
Blokader siledžija Miša Bačulov podelio je na društvenoj mreži Iks video-snimak u kom je priznao da je deo revolucije u Srbiji, otkrivši pritom koja je njegova uloga u tim događajima, ali i naglasivši da je svestan da ga studenti blokaderi ne podržavaju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najoštrije je danas osudio napad na jevrejsku zajednicu u Sidneju, izvršen tokom okupljanja povodom jevrejskog praznika Hanuke, u kojem je ubijeno najmanje deset osoba.
Perjanica tajkuna Dragana Đilasa, Marinika Tepić iz Stranke slobode i pravde (SSP), ostrvila se na nekadašnju ministarku Zoranu Mihajlović, spominjuću čak i zatvor, ali stigao joj je žestok odgovor kojim joj je očitana bukvica.
Tijana Perić Diligenski, bivša poslanica Srbija centra (SRCE), stranke Zdravka Ponoša, ismejala je njegov nedavni napad na Ćacilend, a istovremeno i poručila da opozicijom upravljaju drugi.
Srbija širi mogućnosti za snabdevanje energijom iz različitih pravaca, a trenutna situacija sa NIS-om i potencijalne sekundarne sankcije nikako ne ugrožavaju finansijsku stabilnost naše zemlje.
Istraživanje Kompanije za podatke o automobilima "carVertical" ukazuje da Srbi u proseku prelaze najmanje kilometara jednim automobilom, dok Poljaci voze najviše.
Osumnjičeni za pokušaj ubistva vođe "kavačkog klana", Radoja Zvicera, već pet godina se nalaze u istražnom pritvoru u zatvoru u Ukrajini, a kako nadležni organi Ukrajine u tom sudskom postupku nisu doneli presudu, Evropski sud za ljuska prava je naložio Vladi Ukrajine da isplati 11,7 hiljada evra odštete na ime Stefana Đukića, Milana Brankovića i Petra Jovanovića.
Policija Novog Južnog Velsa opkolila je kuću u jugozapadnom delu Sidneja za koju se veruje da pripada jednom od napadača koji su otvorili vatru tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke na plaži Bondi.
Jedan od napadača u terorističkom napadu koji se dogodio tokom proslave Hanuke na plaži Bondi u Sidneju identifikovan je kao 24-godišnji Avganistanac Navid Akram, saopštila je policija Novog Južnog Velsa (NSW).
Heroj Ahmed, 43-godišnji vlasnik prodavnice voća, bez oklevanja je jurnuo na naoružanog napadača tokom terorističkog napada na plaži Bondi u Sidneju, uspeo da mu otme pištolj i spreči dalji masakr.
Holivudski glumac Hju Džekman šest puta se suočio sa rakom kože i izlečio, ali i otvoreno priznao da je ignorisao lekarska upozorenja i nastavio sa sunčanjem.
Glumac Boris Isaković preživeo je pravi horor kada mu je bomba greškom podmetnuta ispod automobila. Eksplozija se dogodila u trenutku kada je krenuo kolima a geleri su mu se zabili u telo.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar