Ovako će izgledati svet za 100 godina! Promene će biti nezamislive, evo gde će se živeti
Podeli vest
Evo kakva su predviđanja o tome kako bi ljudi mogli da žive za 100 godina, na osnovu trenutnih tehnoloških i društvenih trendova.
Zamislite da ste pre 100 godina pokušali objasniti nekome kako će svet izgledati danas verovatno bi vas gledali s nevericom. Tehnologije koje su nam danas potpuno normalne, poput interneta, pametnih telefona i automobila na električni pogon, tada su bile tek daleki snovi. Slično tome, za 100 godina, naš svet bi mogao biti potpuno neshvatljiv onima koji žive danas. Od način na koji radimo i učimo, do toga gde živimo i kako komuniciramo budućnost će doneti promene koje danas jedva da možemo da zamislimo.
Neka od unapred uključenih podešavanja na Ajfon uređajima mogu da daju hakerima pristup vašim ličnim podacima kao što su lozinke, bankovni računi i tako dalje.
Gugl će promeniti način na koji radi njegova pretraga.
06.02.2025
22:20
Tehnološki integrisani životi
Ako su smart telefoni pre 20 godina bili naučna fantastika, šta nas onda čeka za 100 godina? Tehnologija će postati neodvojiv deo naših života, do te mere da ćemo živeti u pametnim gradovima gde sve od transporta do zdravstva bude automatizovano i povezano u globalnu mrežu. Umesto da čekamo na papirne račune i fizičke posete lekaru, sve informacije i usluge biće dostupne na našim uređajima u realnom vremenu. Pomoću virtuelne stvarnosti, ljudi će raditi, učiti i zabavljati se bez napuštanja svojih domova, dok će pametni uređaji pratiti naše zdravlje, ponašanje i svakodnevne potrebe.
Rad i obrazovanje u doba automatizacije
Zamislite da vam je neko 2000. godine rekao da ćete moći da radite u pidžami i još zarađujete novac. Danas je to svakodnevica za mnoge ljude širom sveta. U budućnosti, napredak u veštačkoj inteligenciji i robotici potpuno će promeniti način na koji radimo. Mnogi poslovi koje danas obavljaju ljudi biće prepušteni robotima i računarima, dok će ljudske uloge biti fokusirane na kreativne, strateške i emocionalne zadatke. Obrazovanje će postati potpuno personalizovano, sa učenjem prilagođenim svakom pojedincu, bez potrebe za fizičkim učionicama.
Foto: Shuterstock
Zdravlje i dugovečnost
U poslednjim decenijama medicinski napredak omogućio je lečenje bolesti koje su pre samo 50 godina bile smatrane smrtonosnim. A šta će biti za 100 godina? Biće moguće izlečiti mnoge bolesti koje danas smatramo smrtonosnim, kao što su rak, Alzheimerova bolest i srčana oboljenja. Uz genetske terapije, nanotehnologiju i biotehnologiju, ljudi će moći da leče bolesti pre nego što postanu ozbiljni problemi. Očekuje se da ćemo živeti duže, možda čak i do 120-150 godina, bez gubitka fizičkih ili mentalnih sposobnosti. Genetske modifikacije će omogućiti ljudima da unaprede svoje zdravlje i fizičke sposobnosti, otvarajući vrata novog doba u kojem ćemo postati ne samo duže živi, već i mnogo zdraviji.
Pametni gradovi i ekološki održiv život
Zamislite svet u kojem su smog i zagađenje stvar prošlosti, a ujedno živimo u energetski efikasnim gradovima. Gradovi budućnosti biće ekološki održivi, sa solarnim panelima na svakoj zgradi i vertikalnim vrtovima koji hrane svoje stanovnike. Pametni transport od autonomnih automobila do letelica biće standard, a sa novim tehnologijama smanjićemo naš ugljenični otisak na minimum. Ove promene omogućiće ljudima da žive u skladu sa prirodom, dok istovremeno obezbeđuju kvalitetan život.
Foto: Shutterstock
Sociokulturne promene i globalna povezanost
Pitate se kako je bilo kada je prvi put u istoriji čovek mogao da komunicira s nekim sa drugog kraja sveta u realnom vremenu? To je bio internet. A šta ćemo imati za 100 godina? U svetu budućnosti, multikulturna društva biće svakodnevica. Ljudi će živeti u digitalnim zajednicama, povezani kroz nove platforme koje brišu fizičke granice. Naša percepcija identiteta će se promeniti, jer ćemo balansirati između lokalnih tradicija i globalnog identiteta, dok se istovremeno oslanjamo na tehnologiju koja nas povezuje i čini deo globalne mreže.
Kosmičko naseljavanje
Za 100 godina, možda nećemo samo gledati u zvezde možda ćemo ih i naseliti. Ako su putovanja na Mesec i Mars danas nešto što je u domenu naučne fantastike, budućnost donosi mogućnost naseljavanja drugih planeta. Kosmičke kolonije mogle bi postati nova odredišta za istraživanje i život, dok bi tehnologija za putovanja u svemir omogućila širenje ljudske civilizacije izvan Zemlje.
Foto: Shutterstock
Privatnost i identitet u digitalnom svetu
Kao što danas ne možemo zamisliti život bez pametnih telefona i društvenih mreža, za 100 godina ćemo se suočiti sa novim pitanjima o privatnosti i identitetu. Digitalni svet postaće naša svakodnevna realnost, a naši virtueleni identiteti će biti povezani sa svim segmentima života od poslovnog do privatnog. Ova globalna povezanost otvoriće nove mogućnosti, ali i izazove u vezi sa etikom, privatnošću i upravljanjem podacima.
Iako su ovo samo moguća predviđanja, jedno je sigurno svet za 100 godina neće biti isti kao danas. Sa napretkom u tehnologijama, ekologiji i društvenim promenama, ljudi će živeti u svetu koji je istovremeno efikasniji, zdraviji i povezaniji nego ikada pre.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neka od unapred uključenih podešavanja na Ajfon uređajima mogu da daju hakerima pristup vašim ličnim podacima kao što su lozinke, bankovni računi i tako dalje.
Jedan od vođa blokadera Vladimir Štimac ponovo se oglasio se na društvenim mrežama, pozivajući građane na protest u Novom Pazaru koji se održava 21. decembra.
Britanska vlada izdala je dozvolu za prebacivanje Ukrajini 2,5 milijarde funti, za koje je ruski milijarder Roman Abramovič prodao fudbalski klub „Čelsi“. Ta sredstva su zamrznuta od 2022. godine.
Neumorni tim Informera uhvatio je glumca-blokadera Miloša Timotijevića ispred šatora Dijane Hrke, gde je, bez sumnje, došao da bi bio viđen. Nakon što je tu proveo izvesno vreme, okružen zgubidanima i duvanskim dimom, Timotijević je prošetao gradom.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izjavio je da nikada ne smeju biti zaboravljeni masovni zločin nad 56 srpskih civila u selu Gornja Jošanica kod Foče koji se desio pre 33 godine i istakao da Srbija treba da osnuje Memorijalni centar srpskih žrtava na području bivše Jugoslavije, kao i da vodi aktivnu borbu za istinu o masovnom stradanju srpskog naroda u periodu od 1990. do 2000. godine kako bi pravda bila zadovoljena.
Da je opozicioni poslanik Miloš Parandilović ljubitelj “žestine”, uverila se iz prve ruke ekipa Informera. Parandilović je, valjda da zametne trag, najpre otišao u jednu pekaru, a potom se obreo u kafiću, u kojem je, čini se - deo inventara.
Predpraznični vikend u Hrvatskoj obeležile su velike gužve na graničnim prelazima, posebno na Županji–Orašju prema BiH, gde je kolona trajala ceo dan, dok se na Bajakovu prema Srbiji za putnička vozila čekanje na izlazu predviđa i do devet sati.
Teška tragedija dogodila se danas na skijalištu Savin Kuk na Durmitoru, gde je nemački državljanin Hetner Sebastijan (34) izgubio život nakon što je ispao iz korpe sa visine od oko 70 metara, dok je njegova supruga (30) u nesreći zadobila teške telesne povrede.
Osoba iz Živinica za kojom je bilo raspisano osam poternica policijskih i pravosudnih organa uhapšena je u tuzlanskom naselju Miladije nakon što je pokušala da pobegne policiji, a kod njega je pronađen kilogram i po droge, oružje, municija i više od 50.000 KM.
Državljanin Nemačke Hetner Sebastijan (34) stradao je danas u teškoj nesreći na skijalištu Savin Kuk na Durmitoru dok je njegova supruga (30) teško povređena.
Plaćene ubice iz Australije kojima preti smrtna kazna zbog mafijaškog ubistva Srbina Živana Radmanovića (32) na suđenju u Okružnom sudu u indonežanskom gradu Denpasaru, otkrili su da je njihova meta na Baliju prvenstveno bio Sanar Ganim (35), prijatelj i pašenog ubijenog.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da održavanje izbora u toj zemlji zavisi od dva ključna faktora - bezbednosne situacije i zakonodavnog okvira, kao i da su pripreme već započete.
Izraelski zvaničnici, predvođeni premijerom Benjaminom Netanjahuom, sve su zabrinutiji zbog ubrzanog obnavljanja iranskog programa proizvodnje balističkih raketa, koji je bio oštećen u ranijim izraelskim vojnim udarima, i planiraju da o toj pretnji uskoro obaveste predsednika SAD Donalda Trampa, prenosi NBC News pozivajući se na izvore upoznate sa planovima.
Selma Ergeč, turska glumica koja glumi Sultaniju Hatidže u "Sulejmanu Veličanstvenom" ponovo je u centru pažnje – ali ovaj put zbog drastične promene imidža i misterioznog privatnog života.
Voditeljka Ana Radulović progovorila je o najtežem periodu u ovoj godini, kada je bivša devojka Nenada Marinkovića Gastoza pokrenula priču da postoji njihov intimni snimak.
Pevačica Slađana Mandić otkrila je kako se nije razvela od supruga MMA borca Ajlina Ahmića, ali da su kratko vreme bili razdvojeni i da se kaje jer su deca propatila.
Pevačica Nataša Bekvalac se na početku karijere razmišljala da li uopšte da snimi pesmu "Mali signali", ali je na kraju donela pravu odluku zahvaljujući Marini Tucaković
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar