ŽIVOTNA PRIČA MINE KARADŽIĆ! Prevodila je srpske narodne pesme na nemački, bila Vukova MILJENICA, a umrla u SAMOĆI!
Podeli vest
Mina Karadžić, ćerka Vuka Stefanovića Karadžića, zaslužna je sa prevod mnogih srprskih pesama i umotvorina na nemački jezik, a igrom sudbine, ostala je sama
Mina Karadžić, bila je jedino preživelo žensko dete, sedma od trinaestoro dece i naravno mezimica svoga oca, Vuka Karadžića.
Republički zavod za statistiku (RZS) je nedavno objavio spisak od deset najpopularnijih muških i ženskih imena u našoj zemlji tokom prošle godine, a roditelji se trude da deci daju što zanimljivija. Pojedini roditelji žele da ispoštuju tradiciju, dok drugi nastoje da budu moderni
13.07.2022
09:46
Imala je sreću da odrasta među ljudima koji su u tom periodu predstavljali jezgro kulturnog života Evrope. Na Badnji dan 1874. godine u Beču, u porodičnoj kući ugostili su mnoga važna imena, kojima je davala svoj spomenar, kako bi joj ostavili neke mudre misli, pesme, crtež i želje. Kasnije je mogla da čita šta su joj ostavili Mateja Nenadović, knez Mihailo Obrenović, Njegoš, vojvoda Stevan Knićanin, slikari Uroš Knežević, Aksentije Marodić, Steva Todorović, Dimitrije Tirol, crnogorski knez Danilo, pisac Pavel Šafarik, dok je taj dan, od Branka Radičevića dobila pesmu, koja je kasnije postala još popularnija, zahvaljujući Zdravku Čoliću. "Mini Karadžić u spomencu", napisao je Branko Radičević i napsao:
"Pevam danju, pevam noću,
Pevam sele, što god hoću;
I što hoću, to i mogu,
Samo jedno još ne mogu:
Da zapevam glasovito,
Glasovito, silovito,
Da te dignem sa zemljice,
Da te metnem međ’ zvezdice.
Kad si zvezda, sele moja,
Da si među zvezdicama,
Među svojim, sele moja,
Milim sestricama."
Foto: wikipedia.org
Mina Karadžić
Obrazovanje
Uz privatne učitelje stekla je izuzetno obrazovanje, pored maternjeg nemačkog jezika govorila je srpski, engleski, francuski i italijanski jezik, služila se i ruskim. Čuveni profesor Grosman muzički ju je obrazovao, na časove crtanja išla je kod kapelana Jozefa Pfajfera, potom se usavršavala u ateljeu Fridriha Šilhera. Posle Katarine Ivanović Mina je druga slikarka u srpskoj istoriji umetnosti.
Osim što je bila miljenica, bila je i Vukova najbliža saradnica. Na nemački je prevodila srpske narodne pesme, koje je slala Jakovu Grimu, a posebno je važan njen rad na prevodu srpskih propovedaka. Zbirka pripovedaka, sa 1200 poslovica objavljena je u Berlinu 1854. godine; Jakov Grim je napisao predgovor. O Grimovoj privrženosti srpskom narodu svedoči i njegov aforizam u Mininom spomenaru: "Mnogo je hrane u brazdama siromašnim", koji se odnosi na Srbe, koje je Evropa smatrala kulturno siromašnim.
Veridba i preseljenje u Beograd
Minino srce, osvojio je ruski lekar Flor Ognjev, koji je bio nizak rastom i grbav, a na vest o njihovoj veridbi 1846., Branko Radičević je burno reagovao, tim povodom napisavši Đuri Daničiću:
- Ako ne lažem, ovo će biti Minin muž. Kažu da je i njega Bog stvorio; može biti dušu, ali telo – ne.
Međutim, veridba je ipak raskinuta naredne godine, a skoro deceniju kasnije, Vukova ćerka se udaje za Aleksu Vukomanovića, profesora beogradskog Liceja i bratanca kneginje Ljubice.
Zbog ljubavi Mina napušta rodni grad i 1858. godine venčava se u beogradskoj Sabornoj crkvi. Krštenjem dobija ime Milica. Inače, Mina je prvo krštena prema katoličnom obredu, po dogovoru roditelja koji je podrazumevao da žensku decu krste u katoličkoj, a mušku u pravoslavnoj crkvi.
Nakon samo godinu i po braka, doživljava gubitak supruga i odlučuje da se vrati iz Beograda u Beč, nakon što je odbila mesto upravnice Više škole u Beogradu 1860. godine.
Foto: Printscreen You Tube
Mina Karadžić
Samotni kraj života
U Beču mezimica neguje bolesnog oca Vuka. Svesrdno je propratila i majčinu osmogodišnju bolest. Sahranjuje i brata Dimitrija, čiji je portret ostao među njenih 20 sačuvanih. Poslednji njen životni gubitak bio je najteži - sin Janko joj umire kao mladi ruski oficir u poslednjem srpsko-turskom ratu. Njena poslednja aktivnost u životu biva usmerena na to da dobije sinovljeva pisma i medalju za hrabrost koju je zadobio vojujući protiv Turaka.
Odrasla u kući punoj sreće i ljudi, na izvoru dešavanja, umire u samoći 31. maja 1894. godine, u Beču. Prema njenoj želji, telo joj je preneto u grad u kome se venčala i u kome je izgubila supruga - sahranjena je na Tašmajdanu, pored muža i sina, čije je telo premešteno iz Rusije.
Iz voljenog Beograda 1905. godine njeni posmrtni ostaci preneti su u grobnicu porodične crkve Vukomanovića, u mirnom Savincu kod Gornjeg Milanovca. U crkvi pored žive reke Dičine počiva telo Mine, koja je "bila živi izvor za istoriju doba u kojem je njen otac vodio borbu za srpski jezik i pravopis", kako je rekao pesnik Teodor Stefanović Vilovski, Minin prijatelj.
Crnooka lepotica koja je usred austrijske prestonice nosila srpsku narodnu nošnju, koja je prve reči progovorila na nemačkom i zahvaljujući kojoj su se srpske narodne umovorine prvi put čule na nekom stranom jeziku, ostala je pojam tužne nežnosti i voljene ćerke apostola srpskog jezika. I cele nacije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Natasa
pre 2 godine
Hvala na ovako divnom tekstu i priblizavanju nase divne istorije citaocima. Sve pohvale za autore i ideju. Bilo bi lepo da bude sto vise ovakvih tekstova.
Republički zavod za statistiku (RZS) je nedavno objavio spisak od deset najpopularnijih muških i ženskih imena u našoj zemlji tokom prošle godine, a roditelji se trude da deci daju što zanimljivija. Pojedini roditelji žele da ispoštuju tradiciju, dok drugi nastoje da budu moderni
Realizacija mera za povećanje nuklearnog naoružanja SAD radi pariteta sa Rusijom i Kinom samo će povećati verovatnoću nuklearnog sukoba, piše analitičar Instituta za odgovorno upravljanje Kvinsi Vilijam Hartung u članku za "Resposible Statecraft".
Borci 41. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU), prebačeni iz Časov Jara u Toreck neposredno pre ofanzive ruskih snaga, nisu bili spremni za borbu zbog nepoznavanja terena i sporih i besmislenih naređenja komande, zbog čega su izgubili položaje za nekoliko dana, piše "New York Times" pozivajući se na izjave ukrajinskih vojnika.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i veoma toplo vreme, posle podne u brdsko-planinskim predelima jugozapadne i južne Srbije, kao i ponegde u Vojvodini, moguć je lokalni razvoj oblačnosti i kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
U Srbiji je danas bilo sunčano i veoma toplo s najvišom temperaturom do 41 stepen. Veoma toplo vreme i visoke temperature zadržaće se do kraja nedelje.
Međunarodni vojni forum traje još sutra. Veliki broj država je i te kako zainteresovan za ulaganje u svoju vojsku. Putin zadao zadatak vojnicima da oteraju neprijatelja iz Kurtske oblasti. Palestina računa na podršku Rusije, dok je Putin izrazio zabrinutost za eskalaciju sukoba. Donald Tramp i Ilon Mask su u najvećem fokusu u Americi. Na ove i sve druge važne svetske teme u emisiji "Rat uživo" govorili su Marko Matić ispred Centra za odgovorne medije i Sava Stambolić ispred Centra za društvenu stabilnost.
Oružane snage Ukrajine tvrde da kontrolišu oko 1000 kvadratnih kilometara ruske teritorije. Sa druge strane, Rusija govori od 450 do 500 kilometara kvadratnih. Ljudi koji ratuju na ukrajinskoj strani govore maternjim engleskim jezikom. Ovaj rat definitivno predstavlja sukob između Rusije i NATO-a. Na ovu temu u emsiji "Otvoreni studio" govorili su Bojan Borovčanin iz udruženja NIT-nacionalna inteligencija i Marina Galogaža, iz Društva sunarodnika Rusije. Uživo u program javio se i pukovnik u penziji Miroslav Španović, koji je komentarisao upad ukrajinskih snaga na teritoriju Rusije. Uživo u program javio se iz Moskve i prof. dr Boris Bratina sa katedre za Filozofiju koji je komentarisao atmosferu u čitavoj Rusiji.
Da li će Kina uskoro postati najjača ekonomska sila na svetu. Najveća konkurencija kineskom napretku jesu SAD. Na ovu temu u "Info danu" govorila je prof. dr Dragana Mitrović sa Fakulteta političkih nauka.
O divljanju prozapadne opozicije i protestima koji su se nastavili i na dočeku olimpijaca ispred Starog dvora, govorili su gosti Info jutra Pavle Staničić, advokat, Nikola Belić, novinar Politike i narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena.
Ibro Ibrahimović, član predsedništva SPS i novinar Miloš Garić komentarisali su u Info jutru divljanje Kurtijevih terorista i pokušaja otvaranja mosta na Ibru što bi izazvalo potpuni haos na KiM.
Igor Jurić iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu govorio je o slučaju Danke Ilić (2), koja je, kako se sumnja, ubijena nedugo pošto je išetala iz dvorišta pojate u kojoj je bila sa majkom i bratom.
Državljanin Srbije (47) ubijen je u Beču, pošto je divljao i pucao kroz prozor stana u kojem je stanovao. Njega su, navodno likvidirali pripadnici austrijske žandarmerije "Kobre" , a sada se pojavio i snimak drame koja se odigrala.
Košarkaši Srbije bili su na pragu pobede nad Amerikom u polufinalu Olimpijskih igara u Parizu, ali su ih u tome sprečile sramne odlluke sudija, među kojima je bio i bosanskohercegovački arbitar Ademir Zurapović.
Fudbaleri Sparte iz Praga savladali su ekipu FCSB-a ukupnim rezultatom 4:3 (1:1, 3:2) u trećem kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, i tako došli na stepenicu do ulaska u najeltinije evropsko klupsko takmičenje, na kojoj će se boriti sa švedskim Malmeom.
Brzo rastući dug SAD nameće mnogo više štete američkoj ekonomiji u narednim godinama nego klimatske promene, objavio je Vašington Tajms, pozivajući se na izveštaj Budžetske uprave Kongresa SAD.
Zamislimo da smo Zelenski ili Sirski i da moramo pojačate svoju pregovaračku poziciju. Šta ne bi trebalo da uradimo? Recimo, da ne napadamo Kursku oblast. Jer, to neće ojačati vašu pregovaračku poziciju.
U francuskoj prestonici održane su Letnje olimpijske igre, a događaj je ostao upamćen po nizu skandala visokog profila - od ceremonije otvaranja do borbi u ženskom boksu. Prema rečima novinara Petera Fehera iz Mađarske, reakcija svetske zajednice na ono što je video bila je iznenađenje za Zapad, jer su se mnoge zemlje zbog toga okrenule Moskvi.
Amerikanci mogu pobediti u BiH, ali neće ništa rešiti, i zato treba da doprinesu plišanom razvodu" - ovo je rekao Kisindžer, a ne Dodik, koji to zove "mirni razlaz".
Rifat Korać, stočar sa Pešteri, iz sela Caričina kod Sjenice, u poslednje vreme nema mira od vukova, dolaze u selo tokom noći, pa "kolju", kaže, šta stignu, njemu je pre nekoliko dana nastradalo ždrebe i jedan ovan.
Građani Majdanpeka od danas pa do daljeg će biti bez vode za piće. Novi gradski vodovod ,,Pustinjac,, sa kojeg se vodom napaja veći deo žitelja grada Majdanpeka i selo Debeli Lug, ostao je bez dovoljnog dotoka vode , tako da je vodosnabdevanje dovedeno u pitanje.
Vlasnici konja i krava koje se nalaze na ispaši na Suvoj planini uputili su apel za pomoć jer je presušio jedini izvor na toj planini Rakoš i oko 800 krava i 200 konja je poslednja dva dana bez kapi vode.
Prvi srpski ustanak podignut je protiv zuluma odmetnutih dahija, treće godine od njegovog izbijanja, u leto 1806. godine, uviđajući razmere i karakter ustanka, Turci proglašavaju džihad protiv Srba i napadaju svim silama, međutim, naša vojska predvođena Karađorđem uništava Osmanlije u boju na Mišaru pre 218 godina.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.