MALO SALA JE IPAK - ZDRAVO! Postoji objašnjenje za ovaj paradoks!
Podeli vest
Gojaznost, pa čak i samo višak od desetak kilograma, povećavaju rizik od bolesti srca i krvnih sudova. Međutim, kada se one razviju, masne naslage deluju zaštitno na srce i usporavaju dalji napredak oboljenja
Klinička praksa je pokazala da su se pacijenti koji su imali više masnoća i telesno bili jači, bolje oporavljali posle intervencija na srcu i krvnim sudovima od onih koji su bili slabi i mršavi.
Na današnjoj konferencije za medije dr Ivana Milošević, infektolog, upozorila je na jedan faktor rizika, kada je reč o lečenju obolelih od korona virusa, o kome se do sada kod nas malo pričalo
30.03.2020
18:27
U intervjuu, za "Novosti", profesor dr Mirjana Šumarac Dumanović, endokrinolog Kliničkog centra Srbije, kaže da postoji objašnjenje za ovaj paradoks.
- Činjenica je da gojaznost loše utiče na zdravlje. Dakle, ne postoji zdrava gojaznost, jer se smatra da kod ljudi sa povećanom telesnom težinom rizik od kardiovaskularnih bolesti na svake dve godine raste za sedam odsto. Ali, ono što pravi razliku među gojaznima i čini da bolje podnose bolesti srca je raspored masnih naslaga i kompozicija ili građa tela.
Foto: Shutterstock
* Šta to znači?
- Da je najgori mogući tip gojaznosti kada se masne naslage talože na stomaku. Uz to, ako osoba ima izraženo slabe mišiće ruku i nogu, rizik od komplikacija na srcu i krvnim sudovima je gotovo neizbežan. Oni po pravilu obolevaju, i prognoza bolesti im je veoma loša. Ovakva građa tela i raspored masnoća se naročito sreće kod starijih ljudi. Zato se njima savetuje da unose što više proteina hranom i da se kreću što češće, a još bolje je ako redovno vežbaju.
* Koji još tipovi građe i raspored masnoća negativno utiču na zdravlje srca?
- Od bolesti srca mogu da obole i mršavi ljudi, kao i oni sa normalnom telesnom težinom, ali od progresije bolesti su najugroženiji oni koji imaju slabe mišiće, a istovremeno su i mršavi, znači imaju malo masti. Dakle, ključ je da se očuva dobra mišićna masa. Jaki mišići su ti koji sprečavaju da masne naslage postanu nefunkcionalne i da ne budu više rezervoar viška energije, već uzrok zapaljenja.
* Šta se dešava kada masne naslage postanu uzrok zapaljenja?
- Ranije se mislilo da je jedina funkcija masnog tkiva da bude rezervoar viška energije. Međutim, sada je poznato da je masno tkivo jedan veliki endokrini organ. Dokle god ono uspeva da skladišti višak kalorija iz hrane to je bezbedno. Ali, kada se gojaznost povećava ono postaje prezasićeno, njegova prokrvljenost je sve slabija, pa tako ćelije u njemu ne dobijau dovoljno kiseonika i počinju da odumiru. Tako dolazi do zapaljenja, jer zdrav deo masnih naslaga pokušava da se odbrani od mrtvih ćelija. Znači gojaznost uzrokuje hronično stanje niskostepenog zapaljenja koje tinja i narušava metaboličke procese u organizmu. To pogoršava insulinsku rezistenciju, a samim tim i zdravlje kardiovaskularnog sistema.
Foto: Shutterstock
* Ljudi najčešće počinju da se goje u srednjim godinama. Jesu li oni u riziku da obole kao i oni koji su gojazni od detinjstva ili mladosti?
- I jedni i drugi su u riziku. Naravno, gojaznost od mladih godina je opasnija, jer se masne naslage ranije nakupljaju u organima i opstruiraju njihov rad. Takođe, oni koji su gojazni čitav život, ranije se susreću sa otežanim srčanim radom, opstrukcijama u disanju tokom sna. To može da dovede do pojave hipertenzije, poremećaja srčanog ritma i niza drugih oboljenja i stanja, od kojih je najteže popuštanje srčanog mišića.
- Smatra se da je 30 odsto gojaznih metabolički zdravo. To znači da nemaju ni insulinsku rezistenciju, ni narušene masnoće u krvi, kao ni visok pritisak, tako da ni srce nije u tolikoj meri opterećeno. Ipak, važno je da se smrša, odnosno da se poveća mišićna masa u odnosu na masne naslage. Naše telo se sastoji iz nemasne i masne mase. Nemasnu čine kosti, organi, tkiva i voda. To ne možemo da promenimo, ali možemo da vodimo računa o učinku mišića u masnoj masi. Znači da je bitno da vežbamo i da smo stalno u pokretu. To omogućava i da organizam dobije dovoljne količine kiseonika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnjoj konferencije za medije dr Ivana Milošević, infektolog, upozorila je na jedan faktor rizika, kada je reč o lečenju obolelih od korona virusa, o kome se do sada kod nas malo pričalo
Višem javnom tužilaštvu (VJT) u Beogradu danas je stigao obdukcioni zapisnik sa toksikološkom analizom Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u vezi sa smrću dvadesetpetogodišnje Milice Živković.
Zastrašujuća scena sinoć je zabeležena tokom emisije "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na tajkunskoj Novoj S, kada je jedna od gošći, ranije najavljena samo kao studentkinja Filozofskog fakulteta u Beogradu, odbila da kaže svoje ime i prezime, naglasivši kako je ona samo medij.
Izraelski istoričar Efraim Zurof, najpoznatiji lovac na naciste, objavio je autorski tekst za "Times of Israel" u kom se detaljno pozabavio i osudio antisemitske poruke u seriji "Senke nad Balkanom" blokadera Dragana Bjelogrlića.
Ideolog blokadera Jovo Bakić, političar u pokušaju koji se proslavio stravičnim pretnjama prema svima onima koji ne misle kao zombirani plenumaški zborovi, po ko zna koji put napao je Srbiju i njenog predsednika Aleksandra Vučića.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Srpski dnevnik počinje danas, 6. aprila u 21 čas! Osim najvažnijih vesti i tema, gledaoci će imati priliku da prvi saznaju i najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Marijana Milićeivć.
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Nova velika informativna snaga Informer televizije, Srpski dnevnik, koji od ponedeljka startuje svakog dana u 21 čas, izazvao je pravi bum na mrežama i lavinu reakcija gledalaca koji već sada poručuju da jedva čekaju premijerno izdanje.
Kako se približava Vaskrs, u Srbiji raste potražnja za jajima, a najveće interesovanje kupaca i dalje je za kokošija, pačija i morčija jaja. Cene se razlikuju u zavisnosti od vrste, veličine, mesta prodaje, ali i uslova u kojima su živine uzgajane.
Turčin Junus Emre Dogan, koji je pre nekoliko godina oženio Srpkinju Milenu i sa njom živi u Srbiji, izjavio je u video-snimku na društvenim mrežama da je u Turskoj gotovo nemoguće da muškarac i žena žive zajedno ukoliko prethodno nisu u braku.
Novosadski fotoreporter Slobodan Šušnjević već 13.godina svakog 6.aprila u znak sećanja na stradanje Narodne biblioteke Srbije 1941, daruje sugrađanima knjige u mini bibliotekama na različitim mestima na ulici.
Jagodinski vatrogasci-spasioci prvi put su iz nabujale Velike Morave uspeli da izvuku živog čoveka, jer obično, kako kažu, dobijaju dojavu kada je kasno i kada mogu da izvuku samo leš.
Direktor "Mladost tursa" Branislav Karadžić ubijen je pre 34 godine na parkingu zgrade u kojoj je stanovao na Novom Beogradu, a zločin koji je potresao Beograd je rasvetljen nakon drugog teškog krivičnog dela "bande sa Pravnog fakulteta".
U okolini Mošorina u toku je velika potera za muškarcem M.B. starim oko 40 godina, koji je prethodno u okolini Novog Sada uz pretnju oružjem oteo vozilo i pri begu u više navrata pucao ka policiji.
Astronauti misije "Artemis II" prvi put posle više od pola veka posmatraju Mesec iz blizine i šalju fotografije koje otkrivaju detalje njegove površine.
Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik predsednika Ruske Federacije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, naveo je da aktuelni trendovi na tržištu ukazuju na ozbiljne poremećaje u snabdevanju.
Pevačica Vanja Mijatović ispričala je kako je zbog želje svoje majke dobila ime Ivana Vanja, ali se njoj lično više dopalo da je oslovljavaju samo kao Vanju.
Neočekivani susret Kristijana Golubovića i pevačice Ane Nikolić podigao je veliku prašinu u javnosti, nakon što je njihov zajednički snimak osvanuo na društvenim mrežama
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar