Gojaznost, pa čak i samo višak od desetak kilograma, povećavaju rizik od bolesti srca i krvnih sudova. Međutim, kada se one razviju, masne naslage deluju zaštitno na srce i usporavaju dalji napredak oboljenja
Klinička praksa je pokazala da su se pacijenti koji su imali više masnoća i telesno bili jači, bolje oporavljali posle intervencija na srcu i krvnim sudovima od onih koji su bili slabi i mršavi.
U intervjuu, za "Novosti", profesor dr Mirjana Šumarac Dumanović, endokrinolog Kliničkog centra Srbije, kaže da postoji objašnjenje za ovaj paradoks.
- Činjenica je da gojaznost loše utiče na zdravlje. Dakle, ne postoji zdrava gojaznost, jer se smatra da kod ljudi sa povećanom telesnom težinom rizik od kardiovaskularnih bolesti na svake dve godine raste za sedam odsto. Ali, ono što pravi razliku među gojaznima i čini da bolje podnose bolesti srca je raspored masnih naslaga i kompozicija ili građa tela.
Foto: Shutterstock
* Šta to znači?
- Da je najgori mogući tip gojaznosti kada se masne naslage talože na stomaku. Uz to, ako osoba ima izraženo slabe mišiće ruku i nogu, rizik od komplikacija na srcu i krvnim sudovima je gotovo neizbežan. Oni po pravilu obolevaju, i prognoza bolesti im je veoma loša. Ovakva građa tela i raspored masnoća se naročito sreće kod starijih ljudi. Zato se njima savetuje da unose što više proteina hranom i da se kreću što češće, a još bolje je ako redovno vežbaju.
* Koji još tipovi građe i raspored masnoća negativno utiču na zdravlje srca?
- Od bolesti srca mogu da obole i mršavi ljudi, kao i oni sa normalnom telesnom težinom, ali od progresije bolesti su najugroženiji oni koji imaju slabe mišiće, a istovremeno su i mršavi, znači imaju malo masti. Dakle, ključ je da se očuva dobra mišićna masa. Jaki mišići su ti koji sprečavaju da masne naslage postanu nefunkcionalne i da ne budu više rezervoar viška energije, već uzrok zapaljenja.
* Šta se dešava kada masne naslage postanu uzrok zapaljenja?
- Ranije se mislilo da je jedina funkcija masnog tkiva da bude rezervoar viška energije. Međutim, sada je poznato da je masno tkivo jedan veliki endokrini organ. Dokle god ono uspeva da skladišti višak kalorija iz hrane to je bezbedno. Ali, kada se gojaznost povećava ono postaje prezasićeno, njegova prokrvljenost je sve slabija, pa tako ćelije u njemu ne dobijau dovoljno kiseonika i počinju da odumiru. Tako dolazi do zapaljenja, jer zdrav deo masnih naslaga pokušava da se odbrani od mrtvih ćelija. Znači gojaznost uzrokuje hronično stanje niskostepenog zapaljenja koje tinja i narušava metaboličke procese u organizmu. To pogoršava insulinsku rezistenciju, a samim tim i zdravlje kardiovaskularnog sistema.
Foto: Shutterstock
* Ljudi najčešće počinju da se goje u srednjim godinama. Jesu li oni u riziku da obole kao i oni koji su gojazni od detinjstva ili mladosti?
- I jedni i drugi su u riziku. Naravno, gojaznost od mladih godina je opasnija, jer se masne naslage ranije nakupljaju u organima i opstruiraju njihov rad. Takođe, oni koji su gojazni čitav život, ranije se susreću sa otežanim srčanim radom, opstrukcijama u disanju tokom sna. To može da dovede do pojave hipertenzije, poremećaja srčanog ritma i niza drugih oboljenja i stanja, od kojih je najteže popuštanje srčanog mišića.
- Smatra se da je 30 odsto gojaznih metabolički zdravo. To znači da nemaju ni insulinsku rezistenciju, ni narušene masnoće u krvi, kao ni visok pritisak, tako da ni srce nije u tolikoj meri opterećeno. Ipak, važno je da se smrša, odnosno da se poveća mišićna masa u odnosu na masne naslage. Naše telo se sastoji iz nemasne i masne mase. Nemasnu čine kosti, organi, tkiva i voda. To ne možemo da promenimo, ali možemo da vodimo računa o učinku mišića u masnoj masi. Znači da je bitno da vežbamo i da smo stalno u pokretu. To omogućava i da organizam dobije dovoljne količine kiseonika.
Na današnjoj konferencije za medije dr Ivana Milošević, infektolog, upozorila je na jedan faktor rizika, kada je reč o lečenju obolelih od korona virusa, o kome se do sada kod nas malo pričalo
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnjoj konferencije za medije dr Ivana Milošević, infektolog, upozorila je na jedan faktor rizika, kada je reč o lečenju obolelih od korona virusa, o kome se do sada kod nas malo pričalo
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
U Beogradu je danas održan skup "Srbija - jedna porodica", na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi. Nova S je na skupu intervjuisala prolaznike i one koji su namenski došli na skup i dobila neočekivan odgovor.
Ministarstvo unutrašnjih poslova obaveštava javnost da se danas, u Beogradu, na platou ispred Doma Narodne Skupštine Republike Srbije održava prijavljeno javno okupljanje u organizaciji ‘’Pokreta za narod državu’’.
Grupacija "Stelantis" najavila je povratak malih gradskih električnih automobila na tržište, a najveću pažnju privukla je nova "fiat panda", koja će se proizvoditi u Italiji. Početna cena iznosiće oko 15.000 evra.
Na društvenim mrežama osvanula je ispovest muškarca koji tvrdi da godinama finansijski pomaže rodbini u Srbiji, ali da umesto zahvalnosti neprestano nailazi na nove zahteve, zamerke, ali i nezahvalnost, zbog čega želi da prekine svaki kontakt sa njima!
Visoke temperature i nagli toplotni talasi ne predstavljaju rizik samo za ljude - dovoljan je samo jedan pogrešan izbor mesta za parkiranje da izbije požar.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Francuska se suočava sa ekstremnim toplotnim talasom koji je doneo tropske temperature i paralisao zemlju, a vrućine su tolike da i ptice padaju u nesvest, o čemu svedoče dramatični snimci na mrežama.
Najmanje tri pripadnika paravojne jedinice Sind Rendžers ubijena su u subotu nakon što su teroristi napali objekat te snage u oblasti Gulistan-i-Džauhar u Karačiju, saopštio je pokrajinski policijski načelnik.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Viktor Živojinović, sin pevačice Lepe Brene i bivšeg tenisera Bobe Živojinovića, privukao je pažnju pokazavši kako porodica uživa na svojoj luksuznoj jahti.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa pratiocima slike sa dečkom Milošem Stojanovićem Tigrom, a njeno izvajano telo je izazvalo buru pozitivnih komentara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.