PAMĆENJE KOJE SE OSIPA! Ova bolest NE MOŽE da se IZLEČI, ali može da se USPORI!
Podeli vest
Simptomi se obično razvijaju polako i s vremenom se pogoršavaju do te mere da obolelim osobama znatno ometaju obavljanje svakodnevnih zadataka
Alchajmerova bolest je (najčešća) vrsta demencije koja uzrokuje probleme sa pamćenjem, razmišljanjem i ponašanjem. Simptomi se obično razvijaju polako i s vremenom se pogoršavaju do te mere da obolelim osobama znatno ometaju obavljanje svakodnevnih zadataka, te u nemalom broju slučajeva ovi ljudi na kraju završavaju u institucijama za zbrinjavanje starih. Leka nema (simptomi se samo mogu ublažiti), mada Japanci već godinama rade na upotrebi matičnih ćelija u ove svrhe i neke eksperimentalne terapije se već sprovode.
Nedostatk vremena i zapostavljenje bolesti proširenih vena vodi ka velikim zdravstvenim i socijalnim problemima, pa i fatalnom ishodu, kaže za Ljubav&Zdravlje vaskularni hirurg Srđan Babić
15.09.2020
18:44 >> 18:46
Faktori rizika
Još nije u potpunosti poznato šta prouzrokuje Alchajmerovu demenciju. Neki uzročni faktori, ipak, upućuju na razmenu materija u mozgu i na promene u naslednom materijalu, odnosno genima. Odlučujuću ulogu igra, pre svega, starosno doba, a tu su još i kardiovaskularne bolesti, pušenje, hipertenzija, dijabetes tipa 2, gojaznost, povrede glave...
Psihoterapija, muzikoterapija, terapija slikanjem, vežbe pokreta i percepcije mogu da budu dopuna terapiji lekovima i pomognu osobi da održi samopouzdanje i samostalnost. I ginko biloba se pokazala veoma dobrom. Ona se pretežno nalazi u preparatima koji opskrbljuju mozak sa krvlju i popravljaju kognitivne sposobnosti.
S druge strane, faktori koji mogu da odlože i ublaže ovo oboljenje su visoko obrazovanje (takozvana kognitivna rezerva), stimulativno provedeno slobodno vreme (aktivna upotreba mozga i druženje), mediteranska ishrana, fizička aktivnost...
Simptomi
Simptomi su različiti kod svake osobe, ali postoje neki tipični znaci koja rano mogu da ukažu na demenciju i koji pogađaju pre svega pamćenje, ali i druga područja života:
* Zaboravljanje neposredno proteklih događaja (nemogućnost ponavljanja neposredno stečenih informacija, zaboravljanje mesta ostavljanja nekih stvari držanih u ruci pre samo nekoliko trenutaka)
* Poteškoće u izvođenju svakodnevnih radnji (postaju suviše komplikovane, naročito ako ih treba obaviti u fazama, poput kuvanja)
* Problemi u snalaženju u nepoznatom okruženju
* Neobjašnjive promene raspoloženja, gubitak inicijative, depresija
- Bolest je dobila ime po nemačkom lekaru Alojzu Alchajmeru, koji je još 1906. godine kolegama opisao njenu neobičnu kliničku sliku
- Bolest se najčešće javlja kod osoba starijih od 65 godina
- Danas od ove bolesti pati oko 30 miliona ljudi širom sveta
- Alchajmerova demencija je u stalnom porastu. Predviđa se da će do 2050. godine pogađati svaku 85. osobu na svetu
Veoma često se javlja i gubitak apetita, nesanica (obolela osoba se puno šeta, ne drži je mesto), a karakteristični su i blaži oblici halucinacije.
Kod veoma naprednog stanja Alchajmerove bolesti javlja se nemogućnost zadržavanja mokraće i potpuni prestanak vođenja računa o sebi (nedostatak higijene). U krajnjem stadijumu bolesti, osoba više nije sposobna da se brine o sebi, javlja se potpuni gubitak kognitivnih funkcija i govora.
Dijagnostika
Opis tegoba iz ugla bolesnika i članova porodice stvara, pored telesnog ispitivanja, i osnov za dijagnozu, a sprovode se i psihički testovi kako bi se moguća demencija izdvojila od drugih oboljenja.
Kod sumnje na demenciju neophodne su i dijagnostičke procedure koje sprovodi lekar specijalista neurolog ili psihijatar. One uključuju razne testove i snimanja (kompjuterska tomografija, magnetna rezonanca, PET), kojima se mogu tražiti tipične promene u mozgu.
Lečenje
Za obolele od Alchajmerove bolesti trenutno ne postoji lek koji će ih u potpunosti izlečiti, ali su dostupni tretmani koji mogu privremeno da uspore pogoršanje simptoma i poboljšaju kvalitet života obolelih i njihovih staratelja. Za početni stadijum lake do umerene bolesti na raspolaganju su takozvani inhibitori acetilholinesteraze (AChEI).
Za umereno do teški oblik dostupan je takozvani antagonist NMDA receptora - memantin, za sada jedini lek iz ove grupe. On čuva mozak od viška transmitera glutamata, koji u visokim koncentracijama ima "razarajuće" dejstvo. Takođe se daju lekovi koji popravljaju raspoloženje pacijenta, umanjuju osećaj straha, ublažavaju uznemirenost, popravljaju san i utiču na eventualne halucinacije.
Problemi koji se najčešće javljaju i kod zdravih osoba su nesanica, umor, glavobolja, uznemirenost, bezvoljnost, nedostatak koncentracije, nagle promene raspoloženja.
Sistem veštačke inteligencije je bio u stanju da precizno predvidi alchajmerovu bolest kod 72 odsto pacijenata koji su pali od te bolesti, do sedam godina unapred.
Simptomi kreću sa svrabom i peckanjem u očima, crvenilom i suzenjem. Na to se nadovezuju serije kijanja, obilno vodenasto curenje iz nosa, a potom i njegova zapušenost.
05.03.2024
19:00
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nedostatk vremena i zapostavljenje bolesti proširenih vena vodi ka velikim zdravstvenim i socijalnim problemima, pa i fatalnom ishodu, kaže za Ljubav&Zdravlje vaskularni hirurg Srđan Babić
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Bivši slovenački predsednik Borut Pahor, koji bi mogao da nasledi Miroslava Lajčaka na mestu specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, priprema okosnicu nacrta za nastavak razgovora dve strane.
Čini se da sve više vozača u poslednje vreme muči muku sa kružnim tokom, a ako se u sve to još umeša i navigacija nastane pravi haos. Neki ipak ne vode računa o signalizaciji, pa neretko završe u pogrešnom smeru. Jednom vozaču kod Šapca desilo se sve.
U Gornjem Milanovcu danas je pušten u rad zatvoreni bazen, jedini takav objekat u Moravičkom okrugu, u prisustvu ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastruktre Gorana Vesića, rukovodstva opštine i velikog broja Milanovčana.
Prelepa scena odigrala se nedavno na Adi Ciganliji kada je jedan mladić, na staromodan i džentlemski način, kleknuo na koleno i zaprosio svoju devojku.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
U Grčkoj se od jula uvodi šestodnevna radna nedelja, a ova obaveza će se odnositi na državne službe, komunalna preduzeća, banke, privredna društva, organizacije i poljoprivredna gazdinstva koja su do sada praktikovala petodnevni nedeljni sistem rada.
Tri osobe su povređene u okrugu Lankaster u američkoj državi Nebraska kada se zbog tornada urušio industrijski objekat u kojem je bilo 70 ljudi, a svi su evakuisani, saopštile su vlasti.
Teretni voz koji je prevozio gorivo iskočio je iz šina i zapalio se u blizini granične linije između američkih saveznih država Novi Meksiko i Arizona, a u incidentu nije bilo povređenih, saopštili su železnički operater BNSF i policija.
Kina nije dovela do ukrajinske krize niti je njen deo i stoga Sjedinjene Države treba da prekinu da neselektivno uvode jednostrane sankcije kineskim preduzećima, rekao je šef Odseka kineskog MIP za Severnu Ameriku i Okeaniju Jan Tao.
Mnogi Beograđani su juče još oko podneva započeli svoje praznične odmore, sudeći po kolonama na ulicama kojima smo svedočili. Gužva na pojedinim tačkama Beograda i dalje ne jenjava.
Nekoliko dana pre nego što je Miloš Obrenović u Takovu sa narodnim prvacima podigao Drugi sprski ustanak, u gružanskom selu Konjuša, Milošev veliki prijatelj i najbliži saradnik, Sima Milosavljević Paštrmac zvani Amidža silno se naljutio...
Grad Beograd uspeo je da obezbedi više od 120 miliona evra za brojne socijalne mere, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.