Paradajz koji pamtimo iz detinjstva bio je drugačije sorte od ovih koje danas stoje na policama supermarketa, a sve je teže naći neki koje ima ukus. Popravljanje toga moglo bi da ostavi duboki trag na ishranu
U potrazi za pravim, sočnim paradajzom često ostajemo razočarani, posebno ako ga tražimo u nekom od supermarketa, gde nas najčešće dočekuje povrće bezličnog, odn. bljutavog ukusa. 'Kao da žvačete karton', rekli bi neki. Verujemo da ste se često zapitali zbog čega je ukus tog paradajza takav, tj. zašto uopšte nema ukus?
Jedno istraživanje daje odgovor na to pitanje, i pokazuje kako kod 93 odsto modernih plodova paradajza nedostaje verzija gena koja im daje njihov poseban ukus. Uprkos tome što mislimo da je krivac genetska modifikacija, zapravo uzročnik leži u uzgajivačima, tj. njihovom pokušaju da izvuku najviše iz paradajza, da izvuku najveću ekonomsku korist.
Foto: Shutterstock
Tokom vremena geni koji pojačavaju ukus izgubili su se ili su tokom procesa selekcije negativno odabrani. Zato današnjem paradajzu iz supermarketa nedostaje genetske raznolikosti, pa tako i ukusa, piše BigThink.
Izgubljen važan gen
- Tokom kultivisanja i poboljšanja paradajza ljudi će se većinom fokusirati na ono što će im povećati proizvodnju, produkciju, poput veličine samog ploda i dobrog podnošenja skladištenja. Neki geni koji su uključeni u ostale važne kvalitete, osobine ploda, i njihove reakcije na stres, tokom ovog procesa su izgubljeni - rekao je Džan Đun Fei sa Univerziteta Kornel.
Njihova otkrića objavljena su u magazinu Nature Genetics, u kojem su analizirani genetski podaci 725 paradajza, kultivisanih i divljih, koji su važni zbog genetske različitosti. Zatim su ove podatke uporedili s domaćim genomom paradajza Heinz 1706, koji se često koristi kao reprezentativni primer genoma rajčice.
Foto: Pixabay
Poređenje je pokazalo da Heinzu 1706 nedostaje oko 5000 gena, a da većini paradajza koji se mogu pronaći u supermarketima nedostaje redak oblik gena koji im daje ukus. Taj gen TomLoxC pronađen je u 90 posto divljih vrsta.
- Čini se kako je uključen u proizvodnju iz masti. Otkrili smo da takođe proizvodi aromatična jedinjenja iz karotenoida, pigmenata koji paradajzu daju crvenu boju. Bila je to dodatna funkcija koja je bila iznad onoga što smo očekivali, a ovi su rezultati sigurno zanimljivi ljudima koji uživaju u paradajzu s ukusom - kaže Džejms Đovanoni, američki naučnik i koautor studije.
Ima nade za povratak ukusa
Istraživači se nadaju da će njihova analiza dovesti do razvoja resursa za "razvoj budućih funkcionalnih studija i razmnožavanja". U međuvremenu se može dogoditi da će se uzgajivači paradajza okrenu potrazi za ukusima, sami. Gen TomLoxC postaje ipak češći u moderno uzgojenom paradajzu, u poređenju sa stanjem od samo nekoliko godina ranije.
Foto: Pixabay
Popravljanje ukusa paradajza moglo bi da dovede do velike razliku u načinu na koji uživamo u našoj ishrani čiji je paradajz važan deo. Tako npr. zapadnjaci godišnje pojedu oko devet kilograma paradajza i 33 kilograma prerađenog paradajza - što dokazuje koliko je neizostavan na našim trpezama.
TESTENINA na STO NAČINA! Kako je nastala PRVA PASTA, plus 4 SJAJNA RECEPTA!
ORAŠASTI plodovi za IMUNITET! Pomažu u borbi protiv UPALA, KARCINOMA, čuvaju SRCE i MOZAK! /RECEPT/
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
Borbe za Orehov u Zaporoškoj oblasti ulaze u novu fazu u kojoj ruske jurišne jedinice sve češće ne pokušavaju odmah da prodru do ukrajinskih položaja, već prvo otkrivaju vatrene tačke i utvrđenja, prosleđuju njihove koordinate avijaciji, a tek posle vazdušnog udara kreću napred.
Nemački hemijski gigant Evonik potvrdio je veliki rez u poslovanju – do kraja 2029. biće ukinuto oko 3.200 radnih mesta širom sveta, od čega čak 2.150 u Nemačkoj.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.