Najrasprostranjenije piće na svetu (posle vode) zauzima važno mesto u istoriji čovečanstva. Upoznajmo se ukratko sa istorijom čaja.
Poreklom iz jugoistočne Azije, čaj je osvojio svet. Sada je to topli napitak koji se najčešće pije i ima istoriju prožetu ritualima i kulturnim identitetom. Od polja Kine i severne Indije do kuhinjskih ormarića u Ujedinjenom Kraljevstvu i samovara u Rusiji, ovo je priča o Camellia sinensis, zimzelenom grmu koji je podario listove gorkog ukusa i raširio svoje korene po celom svetu.
Kinezi prvi uživali u čaju
Iako mnogi veruju kako je nastao na području Indije, najraniji dokazi o ispijanju čaja potiču iz drugog veka pre nove ere za vreme dinastije Šang u Kini. Međutim, prema kineskoj legendi, čaj je "uvezen" preko mitološkog božanstva Šenonga 2737. godine pre nove ere. Čaj se vekovima pio kao lek, ali i za podizanje energiju u južnoj Kini, dok je na severu Kine bio manje popularan sve do dolaska dinastije Tang u 7. veku. Tokom tog vremena čaj se proširio u druge delove Azije, uključujući Vijetnam, Koreju i Japan.
Foto: Shutterstock
Čaj se vekovima pio kao lek
U Afriku, čaj je donet u 12. veku, kada je Ajuransko carstvo (u današnjoj Somaliji) počelo da trguje s Kinezima.
Različite metode proizvodnje čaja dale su različite čajeve i ukuse kroz vekove. Dok je zeleni čaj ostao omiljen kod Kineza, delimična oksidacija dovela je do stvaranja Oolong čaja, koji je postao popularna sorta. Kako su zapadnjaci počeli da se zanimaju za kineski čaj, crni čajevi takođe postaju popularni kako bi zadovoljili evropsko nepce.
Statusni simbol
U međuvremenu, u Japanu je ovaj napitak postao statusni simbol. Zeleni čaj je pilo plemstvo, kao i budistički monasi. Značajni rituali okruživali su ceremonije ispijanja čaja, koje su postale vitalni deo japanske kulture.
Iako je čaj došao do Evrope putem svile, više je bio retkost nego pravilo. Prvo kolonijalno upoznavanje čaja bilo je zahvaljujući Portugalcima. Oni su zabeležili da su Kinezi pili "chá", ali nema podataka da su Portugalci pokazali bilo kakav interes za proizvod.
Prvi Evropljani koji su doneli čaj morskim putem u Evropu bili su mornari koji su radili za Holandsku istočnoindijsku kompaniju početkom 17. veka. Iz Holandije čaj se proširio u Francusku, gde u Parizu postaje izuzetno popularan.
Rusi su pak otkrili čaj kada ga je ruski predstavnik u Kini probao 1618. godine. Nije bio impresioniran i prošle su decenije pre nego što su se Rusi ponovo sreli sa čajem. Naime, do kraja veka trgovina čajem počela je da cveta jer je stotine karavana prolazilo putem između Rusije i Kine. Sredinom 18. veka Rusi su počeli da kuvaju čaj u složenim kotlićima zvanim samovari, koji su postali umetnički predmeti kao i funkcionalni delovi kuhinjske opreme.
Britanci prvi dodali mleko i šećer
U 18. veku čaj je postao neverovatno popularan u Britaniji, a posebno crni. Oni su prvi dodali mleko i šećer i to i je i danas standardna praksa u britanskoj kulturi čaja, kao i u njenim njenim bivšim kolonijama. Koliko je postao bitan, govori i događaj koji je prethodio Američkom ratu za nezavisnost, kada su pobunjenici u Bostonu bacili čaj u more. Taj događaj je poznat kao Bostonska čajanka.
Stigao je mart, a znamo da nam sa njim uskoro stižu i lepi prolećni dani. Ipak, deli nas skoro mesec dana od toga, ali nije na odmet da se na vreme pripremimo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Predsednik Francuske Emanuel Makron danas se ponovo pojavio noseći naočare za sunce dok je čekao na stepenicama Jelisejske palate omanskog sultana Hajtama bin Tarika.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.