Kardiolog profesor Tim Čiko upozorava da dugotrajan bol u grudima ili stalni osećaj nedostatka vazduha mogu biti pokazatelji takozvanog "tihog" srčanog udara, koji se često otkrije tek posle više nedelja, pa čak i meseci.
U tekstu za Britansku fondaciju za srce, naveo je da su tihi srčani udari znatno češći nego što se misli i da čine približno trećinu svih srčanih udara. Njihova posebna opasnost leži u tome što mogu proći bez izraženih upozoravajućih znakova, zbog čega se dijagnoza često postavlja tek tokom rutinskih pregleda ili dodatnih ispitivanja.
Kako objašnjava profesor Čiko, pacijenti se često javljaju lekaru zbog upornog bola u grudima, otežanog disanja ili drugih, naizgled nepovezanih tegoba. Neki se čak ni ne sećaju da su imali simptome, dok drugi dolaze zbog bolova u leđima, vilici, zubima ili opšte slabosti.
Tek nakon EKG pregleda i laboratorijskih analiza otkriva se da je srčani udar već preležan.
Problem kod tihih srčanih udara je što se terapija započinje kasno ili se uopšte ne primeni na vreme. Time se propušta prilika da se smanji oštećenje srčanog mišića i rizik od novog infarkta.
Foto: Shutterstock
Što se lečenje ranije započne, veća je njegova efikasnost. Dešava se da pacijenti saznaju da su imali tihi srčani udar tek nakon što dožive novi, koji je možda mogao biti sprečen.
Ko je u većem riziku?
Prema rečima stručnjaka, određene grupe ljudi su podložnije tihim srčanim udarima:
🔷starije osobe, koje često imaju razne tegobe pa ih ne povezuju sa srcem
🔷osobe sa dijabetesom, jer oštećenje nerava može umanjiti osećaj bola u grudima
Lekari iz Klivlendske klinike navode da se tihi srčani udar može manifestovati simptomima koji liče na:
🔷grip ili virusnu infekciju
🔷bol u mišićima grudnog koša ili gornjem delu leđa
🔷bol u vilici, rukama ili leđima
🔷izražen umor
🔷probleme sa varenjem
Foto: Shutterstock
Profesor Čiko naglašava da je zdrav način života ključan u prevenciji srčanog udara. Osobe sa povišenim holesterolom, visokim pritiskom ili dijabetesom trebalo bi da se redovno savetuju sa lekarom o odgovarajućoj terapiji.
Srčani udar nastaje kada se iznenada prekine dotok krvi do srca, najčešće usled stvaranja krvnog ugruška. Tipični simptomi mogu uključivati:
🔷jak pritisak, stezanje ili težinu u grudima
🔷bol koji se širi ka rukama, vratu, vilici, leđima ili stomaku
🔷vrtoglavicu
🔷pojačano znojenje
🔷kratak dah
🔷mučninu ili povraćanje
🔷snažan osećaj straha ili panike
🔷kašalj ili piskanje u grudima
Foto: Shutterstock
Ipak, stručnjaci ističu da se simptomi razlikuju od osobe do osobe. Kod nekih ljudi bol u grudima uopšte ne mora biti prisutan, već se javljaju samo gušenje, mučnina ili bol u leđima i vilici, prenosi Mirror.
Dr Kunal Sud, anesteziolog i lekar specijalista za intervencione metode lečenja bola, objašnjava ulogu vitamina D u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti i smanjenju rizika od srčanih udara.
Postoji nasledni poremećaj koji dugo može ostati neprimećen, a istovremeno predstavlja tihi uzrok iznenadnih smrti kod naizgled zdravih mladih ljudi, hipertrofična kardiomiopatija (HCM).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dr Kunal Sud, anesteziolog i lekar specijalista za intervencione metode lečenja bola, objašnjava ulogu vitamina D u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti i smanjenju rizika od srčanih udara.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Etna, jedan od najaktivnijih vulkana u Evropi, ponovo je snažno izbacivala pepeo, zbog čega je privremeno obustavljen dolazni avio-saobraćaj na međunarodnom aerodromu „Katanija Vinčenco Belini“ na Siciliji.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.