Ljudi koji se preterano boje da cće dobiti ozbiljnu bolest umiru ranije od ljudi koji nisu toliko zabrinuti za svoje zdravlje, pokazalo je novo istraživanje.
Mnogi od nas brinu o svom zdravlju, ali oni koji to dovode do ekstrema pate od onoga što se zove hipohondrija ili zdravstvena anksioznost - a to može da dovede do povećanog rizika od smrti. Poremećaj anksioznosti zbog bolesti je retko stanje koje ljudima onemogućava da se otresu svojih strahova uprkos normalnim fizičkim pregledima i laboratorijskim testovima. Neki zbog toga mogu više puta da menjaju lekare, dok drugi izbegavaju medicinsku negu.
Ljudi sa ovim stanjem imaju povećan rizik od smrti od prirodnih i neprirodnih uzroka, pokazala je švedska studija, sa četvorostruko povećanim rizikom od samoubistva.
Uticaj hroničnog stresa na telo takođe bi mogao da objasni neke od rezultata, napisali su autori. Studija, objavljena u časopisu “JAMA psihijatrija” posmatrala je 4.100 ljudi tokom 24 godine, od 1997. do 2020, koji su bili klasifikovani kao hipohondri.
Foto: Shutterstock
Od lekara do lekara
Vođa istraživanja Dejvid Mataik Kols sa Instituta Karolinska u Švedskoj rekao je da su prethodna istraživanja sugerisala da bi rizik od samoubistva mogao da bude manji za obolele, ali „naš predosećaj, zasnovan na kliničkom iskustvu, bio je da je to netačno“.
Studija je uporedila 4.100 obolelih od hipohondrije sa 1.000 ljudi slične starosti, pola i mesta prebivališta i uporedila stope smrtnosti, piše Miror.
Ljudi sa hipohondrijom žive 5 godina kraće
Rezultati su pokazali da su stope bile veće kod osoba sa hipohondrijom, 8,5 naspram 5,5 na 1.000 osoba. Ljudi sa ovim stanjem umrli su mlađi od ostalih, prosečno sa oko 70 godina, u odnosu na 75 godina za ljude bez hipohondrije. Jedini izuzetak je bio kancer, jer se rizik od smrti pokazao skoro isti.
- Mnogi od nas su blagi hipohondri. Ali postoje i ljudi na drugom kraju spektra koji žive u stalnoj brizi, patnji i razmišljanju o ozbiljnoj bolesti - objašnjava dr Džonatan E. Alpert iz medicinskog centra Montefiore u Njujorku.
Važno da se ozbiljno shvati ovaj problem
Dr Alper napominje da je važno ozbiljno shvatiti ljude koji pate od ovog poremećaja i ponuditi tretmane, koji mogu da uključuju kognitivnu bihevioralnu terapiju, tehnike opuštanja, edukaciju i ponekad antidepresive.
Razlog pojavljivanja akni kako na tinejdžerima tako i na odraslim ljudima, analizrala je gošća Info dana, dermatolog dr. Danijela Dobrosavljević Vukojević.
Postupak čišćenja i detoksikacije jetre uz pomoć suvog grožđa je jedan od najefikasnijih metoda oporavka organizma i oslobađanja od hroničnih bolesti i toksina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je da je poražavajuće što je Beogrdski univerzitet pao na Šangajskoj listi i da je to direktna posledica blokada i rektora Vladana Đokića.
U Crnoj Gori je u ovom trenutku aktivno više požara na području Herceg Novog, Nikšića i Ulcinja, a prema rečima turista i meštana, protekla noć je bila jeziva.
Napad koji se tokom protekle noći dogodio na Novom Beogradu, u kom je Vuk Vučinić zadobio izuzetno teške i po život opasne povrede sečivom, ponovo je u žižu javnosti vratio jedno od najzanimljivijih imena povezanih sa hapšenjem klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Državna naftna kompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), ADNOC, saopštila je danas da je jedan od njenih brodova napadnut tokom prolaska kroz Ormuski moreuz, prenela je emiratska državna novinska agencija WAM.
Najmanje sedmoro ljudi je poginulo, a troje je povređeno u jutrošnjem izraelskom vazdušnom napadu na obode grada Ansara u distriktu Nabatije, na jugu Libana, prenosi libanska državna Nacionalna novinska agencija (NNA).
Predsednik Rusije Vladimir Putin uputio je danas čestitku predsedniku Severne Koreje Kim Džong Unu povodom godišnjice oslobođenja te zemlje od japanske okupacije, u kojoj je istakao da su odnosi Moskve i Pjongjanga dostigli neviđeni nivo sveobuhvatnog strateškog partnerstva.
Snažan zemljotres jačine 7,7 stepeni Rihterove skale pogodio je rano jutros obalu indonežanskog ostrva Flores, usmrtivši najmanje pet osoba, dok je više objekata oštećeno ili srušeno. Procene su da bi mrtvih moglo biti mnogo više.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.