NEVEROVATNO! KRIVOKAPIĆ KAO DA JE MILO - OPTUŽIO PUTINA ZA POKUŠAJ POLITIČKOG UBISTVA!
Podeli vest
Zdravko Krivokapić, budući premijer Crne Gore, u intervjuu za nemački Velt, posredno je optužio predsednika Rusije Vladimira Putina da pokušava da sakrije pozadinu trovanja opozicionog lidera u toj zemlji Alekseja Navaljnog. Poredeći aktulnu rusku vlast sa režimom Mila Đukanovića u Crnoj Gori, Krivokapić je čak pozvao Nemačku da pomogne u rasvetljavanju slučaja Navaljni?!?
“Guten Tag”. Zdravko Krivokapić se javlja na nemačkom za intervju. Profesor prirodnih nauka je studirao u Nemačkoj. Sad bi mogao da postane premijer u Crnoj Gori. Prvi put za 30 godina partija dugovremenog vladara Mila Đukanovića nema više većinu.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik očekuje stabilizaciju situacije u Crnoj Gori ukoliko lideri tri partije, koji imaju potreban broj poslaničkih mesta, ubrzo završe proces na formiranju vlade
10.09.2020
09:51
Krivokapić je tek skoro ušao u politiku, kao kandidat grupe “Za budućnost Crne Gore” on vodi jedan savez najrazličitijih partija. Sa 41 mandatom od 81 on raspolaže sa najmanjom mogućom većinom.
WELT: Gospodine Krivokapiću, sa koalicijom najrazličitijih partija ste osvojili knap većinu. Koji vas cilj spaja ?
Zdravko Krivokapić (ZK): Svi smo uvideli: što je dosta - dosta je. Crna Gora je u raljama neslobode i korupcije. Želimo da ostvarimo prvi pravi demokratski zaokret u našoj zemlji od 1945. Do sada me oblikuje doživljaj koji sam imao u Nemačkoj….
WELT:.....kad ste bili stipendista DAAD u Saveznoj Republici.
ZK: To je bilo u prelepom Karlsruheu 1988. Objavili su da dolazi Helmut Kol. Kancelar je došao u zgradu opštine, pratio ga samo jedan auto sa bezbednjacima. Moji prijatelji i ja smo mogli bez problema da mu se približimo, pojedini građani su mu i pitanja postavljali. A nekoliko demonstranata je u rukama držalo karikature Kola.
To je bio moj prvi susret sa demokratijom. Tada, pod komunističkim režimom Tita, u Jugoslaviji je to bilo prosto nezamislivo. Upravo takav šef vlade želim da budem: neko, sa kim se može razgovarati i koga možete kritikovati. I koji nije stalno okružen gomilom teško naoružanih bezbednjaka. 30 godina kasnije demokratija napokon dolazi i u moju zemlju.
WELT: Partija trenutnog predsednika Mila Đukanovića je 30 godina imala većinu. Zašto je odjednom izgubila ?
ZK: 77% birača je izašlo da bira: puno više nego uobičajno. Možda je Đukanovićeva partija zbog covid-krize podcenila našu mobilizaciju. Ali ovog puta se u predizbornoj kampanji nije više radilo o pojedinačnim pozicijama partija. Nego o nadređenom cilju: da za sobom ostavimo podele i konflikte. A sve nas je ujedinila želja da okončamo diktaturu.
WELT: Kako ćete napraviti jaku vladu ? Đukanovićev mandat traje još do 2023. Posmatrači njegovu moć poređuju sa onom koju u Belarusu ima Lukašenko. Njegovi ljudi su na pozicijama u policiji i državnoj upravi.
ZK: Snagom zakona. Policija i vojska su delovi izvršne vlasti. Vremena, u kojima je predsednik sve mogao da radi što mu padne na pamet, se moraju završiti. Politička korupcija je najveća pošast naše zemlje.
WELT: Vi predvodite pro-srpske partije. Puno ljudi koji vas podržavaju se više orjentišu ka Rusiji nego ka Zapadu. Kako vidite kurs vaše zemlje kao člana NATO i kandidata za članstvo u EU ?
ZK: Puno se priča kako sam pro-ruski ili da osećam da pripadam drugim zemljama. Sve to nije tačno, sve su to pojednostavljenja. Ja se jedino osećam obaveznim građanima Crne Gore. Mi smo jedna velika koalicija ideološki različitih partija, od konzervativnih do predstavnika radnika. Ujedinjuje nas jedan cilj: da okončamo autokratiju i korupciju.
Mi smo jedna mala zemlja u Evropi, nema nas više nego npr. stanovnika Štutgarta. Naše ugovorne obaveze prema EU i transatlantskoj Alijansi želimo da ispunimo i ispunićemo ih. Da budem precizan: javno zaklinjanje dosadašnjeg režima u Evropu su bile samo puste reči. Već osam godina se pregovara bez rezultata. Mi ćemo implementirati sve vezano za pravnu državu, realizovati borbu protiv korupcije i ubrzati proces koji će nas dovesti u veliku EU-familiju.
WELT: Kako ocenjujete trovanje kritičara Kremlja Navaljnog i debatu da li Nemačka npr. treba nastaviti da gradi gasovod Nord Stream 2 ?
ZK: U puno zemalja je bilo i biva užasnih napada na opozicionare. U slučaju Navaljni vidim i vezu sa Crnom Gorom, sa nečim što se dešava i kod nas: ni u jednom slučaju nije rasvetljeno ko je nalogodavac. Samo bi nam istina pomogla da to rasčistimo. Uzdam se u Nemačku i personal bolnice Šarite da će pomoći da se rasvetli slučaj Navaljni. Nemačka je jedna velika i časna zemlja.
WELT: Kineski koncern Huawei je Beograd, glavni grad Srbije, pretovorio u tzv. Smart City. Kako ocenjujete ulogu Kine na Balkanu ?
ZK: Ja govorim o Crnoj Gori, ne o Beogradu. Ovde npr. jedna kineska firma gradi autoput. Od para koje pripadaju našim građanima. Ali javnost ugovore nikad videla nije. Kilometar košta 20 miliona evra - a uobičajna cena u našem regionu je oko 7 miliona za kilometar. Ovde nešto nije u redu, tu ćemo morati da postavljamo pitanja.
Prvo vladi koju je narod smenio. Svi ugovori, koje je zaključila, će morati biti objavljeni. Kad se upoznamo sa svim dokumentima, moći ćemo da delujemo. Možda će biti neophodno da ponovo pregovaramo ugovore sa Kinom. U korist obe strane.
WELT: Predsednik USA Trump je sa vladama Srbije i Kosova sklopio sporazum o privrednoj saradnji. Da li je to dobro za region ?
ZK: To što se jedna tako velika i snažna zemlja ovde angažuje daje nam nadu da imamo dobru budućnost pred nama. A i to što su predstavnici SAD nedavno pri poseti Crnoj Gori naglasili koliko je bitno poštovati ljudska prava. Još jednom: mi ćemo ispoštovati sve naše internacionalne obaveze. Crna Gora je mala zemlja, moramo da držimo balans u kooperaciji sa velikim silama.
WELT: Vi ste tek ove godine ušli u politiku. Ranije ste radili kao profesor, jedna od vaših specijalnosti je menadžment kvaliteta. Da li je to prednost ako vas izaberu za premijera ?
ZK: Mislim da jeste. Kao profesor sam morao da čujem studente, da prepoznam njihove potrebe. To mi pomaže da čujem glas ljudi. Oslanjam se na logiku. Svaki inženjerski ured ima odelenje koje izgrađuje realistične modele. Svi znamo: ima puno mogućnosti, ali realnost ima svoje granice. Jedna domaća poslovica kaže: brda ne poznaju zakone. A u Crnoj Gori brda ima puno. Ja to želim da to promenim i da zakone unesem u brda.
WELT: Kažete da su vas masovni protesti protiv zakona o crkvi uveli u politiku. Trenutni predsednik želi da umesto moćne SPC uvede u Crnu Goru crnogorsku crkvu. Što vas to tako pogađa ako želite jednu sekularnu državu ?
ZK: Radi se o kontinuitetu. SPC u Crnoj Gori postoji već 800 godina. U pravoslavlju nova imena po zemljama nisu uobičajna. Tako postoji romejska, grčka, ruska pravoslavna crkva. Ni protestanti ne izmišljaju nova imena. Što bi smo mi to onda radili ?
Jedna bivša komunistička partija, političari ateisti, žele da stvore novu crkvu. I to da bi se obogatili. To je podvojilo društvo i stvorilo probleme, gde ih ranije bilo nije. Protiv toga smo protestovali. Posle 30 godina je zakon o crkvi bila kap, koja je prelila čašu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
nemanjicbgd
pre 5 godina
Krivokapis nece dugo, jer ce raditi sve sto i MIlo.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik očekuje stabilizaciju situacije u Crnoj Gori ukoliko lideri tri partije, koji imaju potreban broj poslaničkih mesta, ubrzo završe proces na formiranju vlade
U Abu Dabiju je ove nedelje otvoren veliki investicioni sajam, uz ogromni natpis „Investirajte s nama“. Na svečanom otvaranju pojavio se i ministar industrije Ujedinjenih Arapskih Emirata Sultan Ahmed al-Džaber, koji je stranim ulagačima poslao jasnu poruku.
Više od 300 epruveta sa opasnim virusima nestalo je iz laboratorije u australijskoj državi Kvinslend, a nadležni tvrde da nema dokaza o krađi ili curenju biološkog materijala, objavio je Dejli mejl.
Nastavljaju se podli napadi blokadera na Aleksandra Vučića i njegovu porodicu. Ovog puta, na meti najstrašnijih uvreda našao se najmlađi sin predsednika Srbije.
Predsednica Skupštine Republike Srbije Ana Brnabić vratila je na fabrička podešavanja Mariniku Tepić, perjanicu tajkuna Dragana Đilasa iz Stranke slobode i pravde (SSP).
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost hitno je reagovao zbog snimka, koji je tokom Kolegijuma na Informer TV obelodanio naš glavni urednik Dragan J. Vučićevi, i tim povodom objavio saopštenje za javnost.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović očekuje novi predlog MOL-a u vezi sa Naftnom industrijom Srbije u najkraćem mogućem roku.
Od 1. jula, redizajnirani srpski pasoš ulazi u punu primenu. Novi pasoš biće sa modernijim dizajnom, unapređenim zaštitnim elementom i burgundi nijansom na koricama.
Dvojica mladića završila su u Urgentnom centru nakon što ih je, kako se sumnja, grupa muškaraca, naoružanih motkama, napala dok su sedeli u jednom kafiću u Beogradu.
Juče su u popodnevnim satima u Hrvatskoj policijski službenici Policijske uprave Karlovačke primili dve dojave o uočavanju ukupno tri tela u reci Kupi i jednu dojavu o uočavanju mrtvog tela u reci Mrežnici.
Kragujevčani su sinoć prisustvovali nesvakidašnjem prizoru koji je podsećao na scene iz filmova, kada je grupa konja, koja je pobegla sa lokalnog hipodroma, završila u samom centru grada.
Pevačica Marija Šerifović gostovala je u emisiji kod voditeljke Bojana Lazić, gde je već na samom početku neposrednim i provokativnim nastupom izazvala pravu buru u studiju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar