NEVEROVATNO! KRIVOKAPIĆ KAO DA JE MILO - OPTUŽIO PUTINA ZA POKUŠAJ POLITIČKOG UBISTVA!
Podeli vest
Zdravko Krivokapić, budući premijer Crne Gore, u intervjuu za nemački Velt, posredno je optužio predsednika Rusije Vladimira Putina da pokušava da sakrije pozadinu trovanja opozicionog lidera u toj zemlji Alekseja Navaljnog. Poredeći aktulnu rusku vlast sa režimom Mila Đukanovića u Crnoj Gori, Krivokapić je čak pozvao Nemačku da pomogne u rasvetljavanju slučaja Navaljni?!?
“Guten Tag”. Zdravko Krivokapić se javlja na nemačkom za intervju. Profesor prirodnih nauka je studirao u Nemačkoj. Sad bi mogao da postane premijer u Crnoj Gori. Prvi put za 30 godina partija dugovremenog vladara Mila Đukanovića nema više većinu.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik očekuje stabilizaciju situacije u Crnoj Gori ukoliko lideri tri partije, koji imaju potreban broj poslaničkih mesta, ubrzo završe proces na formiranju vlade
10.09.2020
09:51
Krivokapić je tek skoro ušao u politiku, kao kandidat grupe “Za budućnost Crne Gore” on vodi jedan savez najrazličitijih partija. Sa 41 mandatom od 81 on raspolaže sa najmanjom mogućom većinom.
WELT: Gospodine Krivokapiću, sa koalicijom najrazličitijih partija ste osvojili knap većinu. Koji vas cilj spaja ?
Zdravko Krivokapić (ZK): Svi smo uvideli: što je dosta - dosta je. Crna Gora je u raljama neslobode i korupcije. Želimo da ostvarimo prvi pravi demokratski zaokret u našoj zemlji od 1945. Do sada me oblikuje doživljaj koji sam imao u Nemačkoj….
WELT:.....kad ste bili stipendista DAAD u Saveznoj Republici.
ZK: To je bilo u prelepom Karlsruheu 1988. Objavili su da dolazi Helmut Kol. Kancelar je došao u zgradu opštine, pratio ga samo jedan auto sa bezbednjacima. Moji prijatelji i ja smo mogli bez problema da mu se približimo, pojedini građani su mu i pitanja postavljali. A nekoliko demonstranata je u rukama držalo karikature Kola.
To je bio moj prvi susret sa demokratijom. Tada, pod komunističkim režimom Tita, u Jugoslaviji je to bilo prosto nezamislivo. Upravo takav šef vlade želim da budem: neko, sa kim se može razgovarati i koga možete kritikovati. I koji nije stalno okružen gomilom teško naoružanih bezbednjaka. 30 godina kasnije demokratija napokon dolazi i u moju zemlju.
WELT: Partija trenutnog predsednika Mila Đukanovića je 30 godina imala većinu. Zašto je odjednom izgubila ?
ZK: 77% birača je izašlo da bira: puno više nego uobičajno. Možda je Đukanovićeva partija zbog covid-krize podcenila našu mobilizaciju. Ali ovog puta se u predizbornoj kampanji nije više radilo o pojedinačnim pozicijama partija. Nego o nadređenom cilju: da za sobom ostavimo podele i konflikte. A sve nas je ujedinila želja da okončamo diktaturu.
WELT: Kako ćete napraviti jaku vladu ? Đukanovićev mandat traje još do 2023. Posmatrači njegovu moć poređuju sa onom koju u Belarusu ima Lukašenko. Njegovi ljudi su na pozicijama u policiji i državnoj upravi.
ZK: Snagom zakona. Policija i vojska su delovi izvršne vlasti. Vremena, u kojima je predsednik sve mogao da radi što mu padne na pamet, se moraju završiti. Politička korupcija je najveća pošast naše zemlje.
WELT: Vi predvodite pro-srpske partije. Puno ljudi koji vas podržavaju se više orjentišu ka Rusiji nego ka Zapadu. Kako vidite kurs vaše zemlje kao člana NATO i kandidata za članstvo u EU ?
ZK: Puno se priča kako sam pro-ruski ili da osećam da pripadam drugim zemljama. Sve to nije tačno, sve su to pojednostavljenja. Ja se jedino osećam obaveznim građanima Crne Gore. Mi smo jedna velika koalicija ideološki različitih partija, od konzervativnih do predstavnika radnika. Ujedinjuje nas jedan cilj: da okončamo autokratiju i korupciju.
Mi smo jedna mala zemlja u Evropi, nema nas više nego npr. stanovnika Štutgarta. Naše ugovorne obaveze prema EU i transatlantskoj Alijansi želimo da ispunimo i ispunićemo ih. Da budem precizan: javno zaklinjanje dosadašnjeg režima u Evropu su bile samo puste reči. Već osam godina se pregovara bez rezultata. Mi ćemo implementirati sve vezano za pravnu državu, realizovati borbu protiv korupcije i ubrzati proces koji će nas dovesti u veliku EU-familiju.
WELT: Kako ocenjujete trovanje kritičara Kremlja Navaljnog i debatu da li Nemačka npr. treba nastaviti da gradi gasovod Nord Stream 2 ?
ZK: U puno zemalja je bilo i biva užasnih napada na opozicionare. U slučaju Navaljni vidim i vezu sa Crnom Gorom, sa nečim što se dešava i kod nas: ni u jednom slučaju nije rasvetljeno ko je nalogodavac. Samo bi nam istina pomogla da to rasčistimo. Uzdam se u Nemačku i personal bolnice Šarite da će pomoći da se rasvetli slučaj Navaljni. Nemačka je jedna velika i časna zemlja.
WELT: Kineski koncern Huawei je Beograd, glavni grad Srbije, pretovorio u tzv. Smart City. Kako ocenjujete ulogu Kine na Balkanu ?
ZK: Ja govorim o Crnoj Gori, ne o Beogradu. Ovde npr. jedna kineska firma gradi autoput. Od para koje pripadaju našim građanima. Ali javnost ugovore nikad videla nije. Kilometar košta 20 miliona evra - a uobičajna cena u našem regionu je oko 7 miliona za kilometar. Ovde nešto nije u redu, tu ćemo morati da postavljamo pitanja.
Prvo vladi koju je narod smenio. Svi ugovori, koje je zaključila, će morati biti objavljeni. Kad se upoznamo sa svim dokumentima, moći ćemo da delujemo. Možda će biti neophodno da ponovo pregovaramo ugovore sa Kinom. U korist obe strane.
WELT: Predsednik USA Trump je sa vladama Srbije i Kosova sklopio sporazum o privrednoj saradnji. Da li je to dobro za region ?
ZK: To što se jedna tako velika i snažna zemlja ovde angažuje daje nam nadu da imamo dobru budućnost pred nama. A i to što su predstavnici SAD nedavno pri poseti Crnoj Gori naglasili koliko je bitno poštovati ljudska prava. Još jednom: mi ćemo ispoštovati sve naše internacionalne obaveze. Crna Gora je mala zemlja, moramo da držimo balans u kooperaciji sa velikim silama.
WELT: Vi ste tek ove godine ušli u politiku. Ranije ste radili kao profesor, jedna od vaših specijalnosti je menadžment kvaliteta. Da li je to prednost ako vas izaberu za premijera ?
ZK: Mislim da jeste. Kao profesor sam morao da čujem studente, da prepoznam njihove potrebe. To mi pomaže da čujem glas ljudi. Oslanjam se na logiku. Svaki inženjerski ured ima odelenje koje izgrađuje realistične modele. Svi znamo: ima puno mogućnosti, ali realnost ima svoje granice. Jedna domaća poslovica kaže: brda ne poznaju zakone. A u Crnoj Gori brda ima puno. Ja to želim da to promenim i da zakone unesem u brda.
WELT: Kažete da su vas masovni protesti protiv zakona o crkvi uveli u politiku. Trenutni predsednik želi da umesto moćne SPC uvede u Crnu Goru crnogorsku crkvu. Što vas to tako pogađa ako želite jednu sekularnu državu ?
ZK: Radi se o kontinuitetu. SPC u Crnoj Gori postoji već 800 godina. U pravoslavlju nova imena po zemljama nisu uobičajna. Tako postoji romejska, grčka, ruska pravoslavna crkva. Ni protestanti ne izmišljaju nova imena. Što bi smo mi to onda radili ?
Jedna bivša komunistička partija, političari ateisti, žele da stvore novu crkvu. I to da bi se obogatili. To je podvojilo društvo i stvorilo probleme, gde ih ranije bilo nije. Protiv toga smo protestovali. Posle 30 godina je zakon o crkvi bila kap, koja je prelila čašu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
nemanjicbgd
pre 5 godina
Krivokapis nece dugo, jer ce raditi sve sto i MIlo.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik očekuje stabilizaciju situacije u Crnoj Gori ukoliko lideri tri partije, koji imaju potreban broj poslaničkih mesta, ubrzo završe proces na formiranju vlade
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Svetski lideri iz vlada, poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice okupiće se u Davosu kako bi učestvovali u diskusijama usmerenim ka budućnosti, sa ciljem rešavanja globalnih izazova i utvrđivanja prioriteta. Poziv na hrabru, zajedničku akciju čini ovaj skup posebno značajnim - među svetskim liderima je i Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Blokaderi su odavno izgubili kompas i svakodnevno se međusobno napadaju, a sada je potpredsednica Demokratske stranke Dragana Rakić udarila po opozicionim partnerima kako bi se dodvorila blokaderima.
Lider Srba u Crnoj Gori i predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević danas je poručio da će sam da se prijavi policiji i ministarki prosvete Anđeli Jakšić Stojanović, jer je na proslavi rođenja kumovog sina zapevao Kaćušu.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović oštro je reagovala na izjavu pšoslanice SSP Jelene Spirić da su uzrok prekida u snadbevanju elekrtičnom energijom Elektromreže Srbije ističići da tako samo obmanjuje javnost i širi paniku.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar