ALBANCI SE PREIGRALI, BEOGRAD IMA NENADANI KEC U RUKAVU! Priština osam godina neće da ispuni Briselski sporazum i formira ZSO, SADA ĆE IH TO SKUPO KOŠTATI!
Podeli vest
Paradoksalno je da Briselski sporazum, iako ni osam godina od potpisivanja nije sproveden u delu koji se odnosi na formiranje Zajednice srpskih opština, Beogradu opravdano nezadovoljnom zbog toga nudi nenadani kec u rukavu za dalje pregovore. Uvek može da kaže: dok se ne sprovede dogovoreno nema napretka u daljem traženju kompromisa
Prošlo je tačno 2.922 dana otkad su Ivica Dačić i Hašim Tači uz posredstvo baronice Ketrin Ešton potpisali Briselski sporazum, a i dalje postoje nedoumice da li nam je taj sporazum bio potreban.
Albancima se na KiM ljulja tlo pod nogama, pre svega zbog sumorne stvarnosti u „državi Kosovo". Verujte, dobrom delu njih priča o životu u državi Srbiji više ne zvuči smešno i zaludno
18.04.2021
19:53
Srbija spremna na saradnju
Sagovornici Sputnjika, i pored svih kritika koje ovaj sporazum godinama trpi, ipak misle da Srbija ima od njega koristi, jer je parafom na njega i ispunjavanjem preuzetih obaveza pokazala da je spremna na saradnju i kompromis što nije slučaj sa Prištinom.
Zoran Anđelković, nekadašnji predsednik Privremenog Izvršnog veća Kosova i Metohije, napominje da treba imati u vidu okolnosti koje su postojale te 2013. godine kada je sporazum potpisan, jer je EU tada bila sigurna da će se u narednih nekoliko godina kompletirati nezavisnost Kosova .
Nerealizacija sporazuma postala kec u rukavu Beograda
- Briselska administracija je na žalost igrala tada na kartu da prikupi i neke lične političke poene nadajući se da će se u talasu priznavanja Kosova koji se tada dešavao taj trend nastaviti, ne očekujući uopšte da će Srbija u međuvremenu i ekonomski i politički ojačati i zaustaviti taj proces. Tako da je taj sporazum u stvari EU inicirala i garantovala uverena da neće ni biti potrebe za njegovom realizacijom - uveren je Anđelković.
On ukazuje da nam je Briselski sporazum dao na neki način značajnu prednost u svim budućim razgovorima.
- Mi sada imamo potpuno pravo da kažemo: dok se ne sprovede kompletan sporazum nema napretka u dogovorima i u traženju kompromisnog rešenja - navodi Anđelković.
Dilema ko je od Briselskog sporazuma profitirao a ko izgubio - EU koja ga je inicirala, Priština koja je njime stavila pod „kontrolu" sever Kosova ili Srbija koja još uvek čeka formiranje Zajednicu srpskih opština dogovorenu ovim sporazumom, vodi se od dana njegovog potpisivanja.
Amerika ne želi da Priština realizuje sporazum
Mirko Krlić, koji je u vreme potpisivanja Briselskog sporazuma bio pomoćnik tadašnjeg direktora Kancelarije za KiM Aleksandra Vulina i deo tima zadužen za kulturnu baštinu, kaže da je Srbija u samom startu postigla mnogo jer su prvobitne verzije sporazuma koje su joj nuđene bile katastrofalne.
- S obzirom da je to period kada je kosovsko pitanje iz UN prebačeno na EU, Brisel je video da da će morati da pravi ustupke i tako smo i došli do ove konačne verzije sporazuma, i pored svih pritisaka koje smo tada trpeli. Druga je stvar što Priština nije ispunila dogovoreno iz Brisela, a sasvim treća zašto Evropa koja je to tada prikazala kao veliku pobedu ne može ili neće da utiče na Prištinu da deo koji se tiče formiranja ZSO ispuni - kaže naš sagovornik.
Foto: fotomontaža
Po njegovom mišljenju, takvo nonšalantno ponašanje Prištine ima uporište samo u jednom:
- Sami albanski političari su rekli da Kosovo nema svoju spoljnu politiku i da je njihova spoljna politika - politika Amerike. Dakle, u tom smislu treba sumnjati da je Amerika ta koja „koči" primenu Briselskog sporazuma, jer joj iz razloga koji su verovatno vezani za neki njen interes ne odgovara realizacija tog sporazuma - smatra Krlić.
Da nije to u pitanju dodaje on, ZSO bi na mig Amerike bila formirana.
Srbija pokazala da je kooperativna
Stevica Deđanski, direktor Centra za razvoj međunarodne saradnje, slaže se da Briselski sporazum izaziva kontroverze, da neki kažu da nam nije ni trebao, a drugi tvrde suprotno.
- Međutim, činjenica je da nam je u tom momentu taj sporazum bio neophodan jer smo bili u ćorsokaku sa pregovorima i to je nekako moralo da se odblokira. Strane sile su sve vreme pokušavale da pokažu kako smo mi strana koja ne želi dijalog niti kompromis. Mi smo im pokazali na kraju da je situacija skroz drugačija jer smo seli za sto, razgovarali, potpisali i ispunili ono što smo potpisali. Srbija nije ništa izgubila ovim sporazumom, ali nije ništa preterano ni dobila, bar ne na terenu, i to zato što Priština nije ispoštovala svoj deo dogovora - objašnjava Deđanski.
Benefit koji Srbija ima od Briselskog sporazuma, jeste to što je njime pokazala da je kooperativna i spremna da se nađe rešenje.
- Priština to nije uradila a mi ne znamo zašto Evropa ne insistitira kod Prištine da sprovode potpisano. Ali smo zato mi tu da EU stalno ovim sporazumom opominjemo da ni ona nije ispoštovala potpisano jer ona je bila garant - dodaje Deđanski.
Najviše što se moglo u tom trenutku
Šest od 15 tačaka briselskog sporazuma odnosi se na Zajednicu srpskih opština koja još uvek nije formirana. Ostale tačke sporazuma, čije je sprovođenje zavisilo od Beograda, a koje se odnose na integraciju policije i pravosuđa na severu u kosovski pravni sistem, telekomunikacije i održavanje lokalnih izbora izbora na severu po kosovskim propisima realizovane su.
Nije sproveden deo sporazuma koji se odnosi na energetiku. Tog 19. aprila 2013. dve strane stavile su paraf na nešto što je Srbima na KiM trebalo u bliskoj budućnosti da donese zajednicu 10 opština sa srpskom većinom južno i severno od Ibra, a sa ovlašćenjima u obrazovanju, zdravstvu, ekonomskom razvoju, urbanom i ruralnom planiranju.
Foto: Fotoilustracija
Ivica Dačić u to vreme predsednik Vlade, koji je ispred Srbije i potpisao sporazum, rekao je dan posle potpisivanja da je to "najviše što se u tom trenutku moglo ostvariti."
Potpisivanju sporazuma posredovala je tadašnja šefica diplomatije EU Ketrin Ešton, koja je od sporazuma imala velika očekivanja, ali je i dobila velika priznanja što je uspela da ga isposluje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
englezii
pre 3 godine
Ja bih odmah aktivirao onih 5 obecanih otpriznanja ! Mislim da bi trebalo polako ponovo poceti sa otpriznanjima !
Ne razumem zasto Srbija ne povuče svoj potpis sa Briselskog sporazuma jer on ne funkcioniše. Nastavak bilo kakvih "pregovora" bez ispunjenja dogovorenog je dalje ponižavanje i vredjanje Srbije.
Albancima se na KiM ljulja tlo pod nogama, pre svega zbog sumorne stvarnosti u „državi Kosovo". Verujte, dobrom delu njih priča o životu u državi Srbiji više ne zvuči smešno i zaludno
Povratak Donalda Trampa na vlast označava kraj dominacije transatlantskih liberala i otvara novo poglavlje u međunarodnoj politici, tvrdi poznati ruski ekonomista Mihail Hazin. On ističe da će ova promena biti pogubna za ruske elite koje su godinama sarađivale sa globalističkim centrima moći i oslanjale se na podršku američkih demokrata i zapadnih finansijskih struktura.
Profesorka Olja Čokorilo, šef Katedre za vazduhoplovna prevozna sredstva na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, uputila je snažnu poruku studentima, kolegama i građanima Srbije povodom aktuelnih dešavanja u zemlji.
Studenti iz Pionirskog parka oglasili su se večeras, rekavši da ostaju na ovom mestu, da žele da se, kako kažu, bore za svoje znanje i pravo da se čuje njihov glas.
Prema izveštaju iz Hitne pomoći, tokom protekle noći u Beogradu su se dogodile tri saobraćajne nezgode, u kojima je jedna osoba teško povređena, dok su dve zadobile lakše povrede.
CRISPR-Cas9 metoda uređivanja gena poslužila je kineskim naučnicima sa akademije Henanske, kao i njihovim saradnicima, da bi po prvi put stvorili mirisni kikiriki.
Na više lokacija u centru Beograda došlo je do incidenata i međusobne tuče jednog dela učesnika današnjeg protesta, koji su u više navrata napali pripadnike policije, pokušavajući da ih spreče u obavljanju svojih dužnosti i da izazovu veće nerede.
Bračni par Slavko (56) i Slađana (43) Dimitrijević iz sela Bela Zemlja kod Užica dogovorili su se da zajedno izvrše samoubistvo, a Srbiju su više puta potresle vesti o bračnim parovima koji su odlučili da sebi presude u isto vreme.
Bračni par Slavko (56) i Slađana (43) Dimitrijević iz sela Bela Zemlja kod Užica dogovorili su se da u četvrtak zajedno izvrše samoubistvo tako što će popiti veliku količinu lekova i u telo ubrizgati veću dozu insulina. Slavko je u porodičnoj kući pronađen mrtav, dok je njegova supruga Slađana prebačena u bolnicu i lekari joj se bore za život.
Užasna vest o smrti Radiše Ilića u 48. godini pogodila je sve ljubitelje sporta u Srbiji, navijače, fudbalske radnike... Stravičan odlazak nekadašnjeg čuvara mreže nastavak je crnog niza kada je reč o bivšim asovima Partizana.
Fudbalska reprezentacija Brazila ipak će da sačeka na povratak Nejmara. Iako se našao na širem spisku, povreda je bila jača, pa ga neće biti u nacionalnom timu.
Fudbaler Borusije Dortmund i reprezentativac Austrije - Marsel Zabicer, doživeo je povredu kolena i za njega je sezona prema prvim informacijama završena.
Tijana Vukotić glumila je ćerku Ljubiše Samardžića u seriji "Policajac sa Petlovog brda", ali je ubrzo nakon uspeha u ovoj seriji nestala sa javne scene.
Glumica Eva Longorija proslavila je 50. rođendan, ali njen mladolik izgled i dalje ostavlja ljude u neverici. Mnogi kažu da izgleda upola mlađe i da i dalje pleni svojom lepotom, šarmom i energijom.
Narodna verovanja o biljkama prenose se s kolena na koleno, a neka su opstala i danas. Dok se bosiljak smatra blagoslovenim i poželjnim u domu, određene biljke, poput bagrema, nikako ne bi trebalo saditi blizu kuće.
Andrej Atijas, suprug pevačice Anabele Atijas, objavio je na svom Instagram profilu scene sa današnjih protesta koji su u jednom trenutku postali nasilni, ali to ne čudi ako se uzme u obzir njegova prošlost.
Lepa Lukić je istakla da joj je neostvarena želja da postane majka, ali da joj je ipak sa druge strane drago što nije dobila dete, jer kako je rekla, ne zna kakvog bi "giliptera" rodila.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar