Strategija da se Dejtonski sporazum urušava na štetu srpskog naroda nije od juče. Još 2008. godine tadašnji predsednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić ukazivao je na sastancima sa ambasadorima pojedinih zapadnih zemalja da „Dejton treba ukidati postepeno, uz doradu", u čemu je uvijek bio podržan od prisutnih
Ambasadori su podržavali i Tihićevu tezu da „OHR ne treba da ode dok se Dejton ne sprovede u celosti, a kada OHR ode ovlasti OHR-a treba preneti na BiH".
Sa Srbima treba polako, nekoga potkupiti, nekog uceniti
Tihićev naslednik na poziciji „prvog u Bošnjaka", Bakir Izetbegović, držao se utvrđene strategije, uz smernice koje je delio saradnicima: „Sa Srbima treba polako, nekoga potkupiti, nekog uceniti".
Od tada do danas stvari se nisu menjale, a politika postepenog ukidanja Dejtona metodom pritisaka i ucena doživela je kulminaciju nedavnom odlukom Ustavnog suda BiH da šume Srpske proglasi državnom imovinom.
Reakcija iz Srpske, a koja se svodi na zahtev za povratak otetih nadležnosti i primenu izvornog Dejtonskog sporazuma, naišla je na osudu u Sarajevu, uz optužbe Milorada Dodika da „ruši Dejton" i da se zalaže za podelu BiH.
Orkestrirana kampanja protiv Dodika tek je uzela maha, iako on uporno ponavlja da Srbi nisu za ratnu opciju, i da se Srpska namerava služiti isključivo političkim sredstvima.
Srbi ni 91. ni 92. nisu planirali rat, niti znali kako će se događaji odvijati. Zapad je planirao sukobe.
Naime, odmah nakon disolucije Sovjetskog Saveza, što je za posledicu imalo raspuštanje Varšavskog ugovora, geopolitička slika sveta počela je da se menja. Rušenje Berlinskog zida je značilo ujedinjenje Nemaca u jednu državu, a ubrzo je Nemačka ispoljila ambiciju da uticaj širi izvan svojih granica.
Pravac političkog i ekonomskog širenja Nemačke tradicionalno je vodio prema Turskoj, odnosno ka resursima Istoka. Prepreka se videla u Jugoslaviji, te su u njoj podržane separatističke snage.
Nemačka je bila predvodnik zemalja koje su priznavale jugoslovenske republike za samostalne države.
Usledili su sukobi, najpre u Sloveniji, potom u Hrvatskoj, a u Bosni i Hercegovini rat je trajao najduže i bio najkrvaviji.
Da li se rat u BiH mogao izbeći?
Jeste. Kutiljerov plan, poznat i kao Lisabonski sporazum, bio je mirovni sporazum koji su predložili Piter Karington i Hose Kutiljero. Sporazum je bio rezultat mirovne konferencije održane u februaru 92. godine, a planom je bila predviđena etnička podela teritorija i veća ovlašćenja lokalnim, nauštrb centralnih vlasti. Sve strane su potpisale sporazum 18. marta 1992. godine, ali je nakon deset dana Alija Izetbegović povukao svoj potpis neposredno nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji Vorenom Cimermanom u Sarajevu.
U tadašnjoj Skupštini SR BiH Izetbegović je izjavio: „Žrtvovaću mir za suverenu BiH". Izetbegovićevo žrtvovanje mira odnelo je hiljade života već 92. godine pa se novi pokušaj dolaska do mirnog rešenja dogodio u Ženevi 16. septembra 1993. godine. Deklaraciju o Uniji Republika potpisali su Izetbegović i Silajdžić sa bošnjačke strane, a sa srpske Karadžić i Krajišnik, i Slobodan Milošević kao svedok.
Sporazumom je bilo predviđeno da se zajednička država zove Unija Republika, a svaka od zaraćenih strana bi zadržala teritorije koje je imala pod kontrolom. Srbima je ostavljena mogućnost da nakon 2-3 godine sprovedu referendum o otcepljenju iz Unije.
Sporazum je trebalo da bude potvrđen nakon deset dana na Bošnjačkom saboru koji je održan u sarajevskom hotelu Holidej In. Interesantno je da su tom događaju prisustvovali i čak u prvom redu sedili, jedan do drugog, ambasador Sjedinjenih Država za BiH Viktor Jakovič i ambasador Irana u BiH, Tahir Veharijan.
Saboru je prisustvovao i ajatolah Dženeti, ispred Irana zadužen za pomoć muslimanima u BiH.
Dženeti je u Sarajevo stigao u pratnji Kasema Sulejmanija, iranskog generala kojeg su američke snage ubile 3. januara 2020. godine na izlasku iz aerodrom u Bagdadu.
Na Bošnjačkom saboru je odbačen dokument koji su Izetbegović i Silajdžić potpisali, a nije teško odgonetnuti na čiju intervenciju.
Nakon toga Dženeti je otišao u Zagreb, gde je održavao zanimljive kontakte u vili Vajs, a imao je vrlo zapaženu ulogu u organizovanju dolaska dobrovoljaca iz arapskog sveta u BiH, kao i dostavi oružja, što je bilo direktno kršenje embarga UN.
O navedenom se šire može pročitati u knjizi dr Ive Komšića „Preživljena zemlja - Ko je, kada i gde delio BiH", a na Deklaraciju o Uniji Republika krajem jula 2020. godine podsetio je poznati britanski list Gardijan, uz predočene dokumente.
Podelu BiH kao političko rešenje višedecenijskog sukoba nije lansirao Dodik. To je ideja Alije Izetbegovića i njegovih savremenika s kojima je ratovao, ali se povremeno i dogovarao o podeli BiH, kao političkom rešenju.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je uvek govorio da ne bi žrtvovao mir za Republiku Srpsku i naglasio da su sve aktivnosti koje preduzima Republika Srpska političkog i pravnog karaktera kako bi joj se vratile "brutalno otete nadležnosti", i da se izvan toga neće ići
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je uvek govorio da ne bi žrtvovao mir za Republiku Srpsku i naglasio da su sve aktivnosti koje preduzima Republika Srpska političkog i pravnog karaktera kako bi joj se vratile "brutalno otete nadležnosti", i da se izvan toga neće ići
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Ugovor za obezbeđivanje finansijskih sredstava za završne radove na Hramu Svetog Save u Beogradu potpisan je danas, a tom događaju prisustvovao je i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić otkrio je da je na skupu "Srbija - jedna porodica", koji je održan u subotu u srcu Beograda, u glasačke kutije ubačeno čak 60.000 listića.
Sinoć je u mestu Bresnica, kod Čačka, grupa građana blokirala prolaz autobusu koji je saobraćao iz Beograda i prevozio građane koji su prisustvovali skupu "Srbija - jedna porodica".
Glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću vlast Crne Gore zabranila je ulazak u tu zemlju - vest je koja je odjeknula regionom u petak, a koju su pojedinci iz naše zemlje jedva dočekali da počnu da seire i da se raduju.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije danas, 28. juna, organizuju prikaz novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici, gde prisustvuje i predsednik Aleksandar Vučić.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je hitno upozorenje za teritoriju Srbije na veoma visoke temperature, koje će trajati do 2. jula, dok je u Somboru i Kikindi jutros u 10 časova izmerena temperatura od čak 33 stepena.
U selu Senje kod Ćuprije nalazi se manastir Ravanica, zadužbina kneza Lazara i jedno od najvažnijih srpskih svetilišta, gde se i danas veruje da se dešavaju čuda i isceljenja, posebno na Vidovdan.
Narodno verovanje za Vidovdan kaže da bi danas trebalo obratiti posebnu pažnju na vremenske prilike, jer se veruje da one mogu nagovestiti kakva će biti godina pred nama.
Za domaću javnost koja je već danima bila pod utiskom dominantnih vesti o unutrašnjem obračunu u Gvatemali, u centralnoj Americi, 28. jun 1954. doneo je jednu sasvim novu temu, koja je bila istaknuta tog dana velikim naslovom: "Atinska štampa pozdravlja predstojeći savez" i nadnaslovom "Danas počinje Atinska konferencija".
Vrlo teška noć je iza stanovnika Guče, posebno onih meštana koji žive u Ulici Prvomajskoj. Meštani opisuju kako je sve izgledalo nakon što je došlo do curenja amonijaka u jednoj hladnjači, a Milenko Paunović svedoči o tome kako je spasavao sina i njegovu porodicu.
Stariji muškarac iz Prokuplja stradao je rano jutros od strujog udara. On je radio nešto oko dečijeg bazena dok je bila uključena pumpa za prečišćavanje vode.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Visoke temperature mogu da pokvare i najbolje našminkano lice. Ipak, uz nekoliko jednostavnih trikova moguće je da šminka ostane sveža i postojana tokom celog dana.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Poznata voditeljka Sanja Marinković rešila je da do kraja raskrinka sramnu prošlost kontroverzne rijaliti zvezde, pa je pred milionima izvukla spisak njenih intimnih odnosa!
Na Ušću u Beogradu sinoć se održalo treće veče Music Week-a na kom je nastupala zanosna Teodora Popovska, koja je izazvala pažnju javnosti snimanjem sa Draganom Kojićem Kebom!
Ponosni roditelji Maja i Alen Hadrović su na mrežama podelili prelepe kadrove sa svog imanja i pokazali kako njihovi naslednici provode vreli letnji dan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.