Izostavljanje reči „Severna“ iz imena države tokom polaganja zakletve o stupanju na dužnost u Makedoniji nikoga ne čudi.
U Evropskoj uniji mogu da se čude koliko god hoće, ali predsednica Gordana Siljanovska Davkova svojim prvim korakom dala je do znanja da Makedonija izlazi iz ćorsokaka.
Ovako sagovornici Sputnjika, diplomata i bivši ambasador Risto Nikovski i predsednik Demokratske partije Srba u Severnoj Makedoniji Ivan Stoilković komentarišu za Sputnjik zakletvu Siljanovske na koju je prva reagovala Grčka.
Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje ocenilo je da je izgovarajući samo reč „Makedonija“, došlo do flagrantnog kršenja Prespanskog sporazuma od kojeg zavise i bilateralni odnosi Atine i Skoplja.
Foto: EPA
Usledila je reakcija Evropske unije koja je izrazila žaljenje zbog činjenice da nova predsednica Severne Makedonije nije upotrebila Ustavni naziv zemlje tokom polaganja zakletve.
Dan kasnije reagovala je i Bugarska, predsednik Rumen Radev je poručio da ta zemlja ne prihvata izjave i ponašanja koja su u suprotnosti sa Sporazumom o prijateljstvu, dobrosusedstvu i saradnji iz 2017, kao i drugim međunarodnim sporazumima koje je Severna Makedonija potpisala.
Prvi ozbiljan korak predsednice
Upravo je Bugarska, odnosno upisivanje bugarske nacionalne manjine u Ustav, bila poslednja žaba koju je Severna Makedonija trebalo da proguta na putu ka Evropskoj uniji. Partija VMRO-DPMN, koja je trijumfovala na izborima, apsolutno je protiv toga.
„Predsednica je na prvom koraku poručlila šta misli. NJeno istupanje za nas nije novina, tako je govorila i u izbornoj kampanji. Iznenađuje to što je prvi dan to uradila.
Ne tumačim ovo kao poruku Grčkoj, niti kao poruku EU, već isključivo kao poruku Bugarskoj da Mekedonija neće odstupiti od svojih pozicija i da će morati da se traži novi pregovarački okvir. To znači da stari okvir koji ucenjuje Makedoniju da izbriše svoju nacionalni identitet, ne prolazi“, kaže Stoilković.
Nikovski konstatuje da je Makedonija dovedena u gotovo bezizlaznu situaciju, te da zato nova vlada mora da preduzme radiklane korake da bi zemlju izvukla iz tunela u koji su je doveli prethodni vlastodršći koji su slepo pratili naloge Zapada.
Foto: AP/Photo
„Po mom dubokom ubeđenju, prvo treba da se odbaci tzv. Drugi protokol sa Bugarskom koji je kapitulantski na jedam savršen način, a koji je ušao u pregovarački okvir u Evropskoj uniji.
Taj zapsinik koji je napravljen između makedonske i bugarske vlade, koji je nama nametnut silom i na nedemokratski, necivilizovani način, pokazuje da Makedonija mora da se bori. Da brani svoje interese, a to znači da počinje sa promenama“, kaže Nikovski.
On dodaj da bi eventualno otkazivanje pomenutog Drugog protokola automatski značilo poništenje pregovaračkog okvira, preko kojeg Makedonija, kaže, nikad neće preći i postati članica Unije.
„Istovremeno, otpada i ulitmatum da menjamo Ustav. A promena Ustava ima smo jedna cilj, da se u njega ubaci bugarski trojanski konj, koji treba iznutra da ruši „makedonizam“ i makedonski narod“, objašnjava Nikovski.
Diplomatska predstava
Stoilković primećuje da je ambasadorka Grčke napustila inauguraciju, ali sve je, kaže diplomatska predstava, Makedonija je Prespanskim ugovorom na neki način povezana sa Ujedinjenim nacijama. Da dođe do bilo kakve promene na tom planu, biće to veoma težak i dugačak put.
Ipak, on veruje da Makedonija u vezi pomenutog dogovora sa Bugarskom neće popustiti:
„To je evidentno, jer to je priča o samoukidanju jednog naroda. Makedonci to neće prihvatiti, tu nema nazad.
Mislim da je početak mandata na neki način najavio početak borbe da se izbegne brisanje makedonskog identiteta i na neki način same strukture makedonske države, tako da, ovo nije ništa neočekivano.
Ona je dobila podršku građana, buduća vlast u kojoj ćemo i mi Srbi učestvovati, dobila je podršku na krilima toga da se bugarski, pretopljen u francuski predlog EU neće prihvatiti ni po koju cenu, to za nas ne važi ništa“.
Bez reči – Severna
Nikovski dodaje da se nova vlast obavezala da će učiniti sve da ispravi greške koje su napravili njeni, kako kaže, kapitulantski prethodnici koji su sve nametnuto prihvatili.
„Siguran sam da slede određene promene u međunarodnim ugovorima koje je prethodna makedonska vlada potpisala. To mora da se na određeni način redefiniše.
Nešto će se i otkazivati, ali videćemo, postoji procedura koja mora da se sledi“, kaže Nikovski i podseća da niko od glavnih aktera nove vlasti, odnosno lidera VMRO - DPMNE ne koristi reč „Severna“.
Foto: Tanjug/AP
Makedonci
„Siguran sam da će predsednica i na međunarodnom planu svuda nastupati u ime Repulike Makedonije. To što u ustavu stoji „Severna“, to nište ne negira“, kaže Nikovski.
Kakve će biti posledice negiranja ustavnog imena države, ali i nove politike, naši sagovornici ne komentarišu detaljno. Kažu da Severna Makedonija novom borbom nema šta da izgubi, primorana je da živi od politike i za politiku, jer funkcioniše u okviru mnoštva ugovora i dogovora. To opterećuje i unutrašnju politiku i blokira državu da može da se bavi stvarnim problemima građana.
Ni reč o evropskim integracijama
Spor Grčke i Republike Makedonije oko korišćenja imena Makedonija počeo je proglašenjem nezavisnosti Socijalističke Republike Makedonije 1991. godine od Jugoslavije pod imenom Republika Makedonija. Rešen je Prespanskim sporazumom tako što je država promenila ime u Republika Severna Makedonija.
Interesanto je da u svom izlaganju na svečanosti Gordana Siljanovska Davkova nije nije govorila ni o pitanjima vezanim za proces evropskih integracija, već je samo rekla da će raditi na "evropeizaciji zemlje zajedno sa ostalim balkanskim zemljama".
Silijanovska Dakova autor je preko 200 naučnih radova iz oblasti ustavnog prava među vodećim je stručnjacima u regionu u ovoj oblasti.
Prespanski sporazum smatra nelegalanim i nelegitimnim aktom. Od 2019. godine kada je istaknuta kao budući predsednički kandidat zalaže se za drugi referendum i ''vraćanje starog imena zemlji''.
Pokušaj atentata na premijera predstavlja pretnju svemu što je do sada krasilo slovačku demokratiju, izjavio je novoizabrani predsednik Slovačke Peter Pelegrini komentarišući napad na Fica.
Slovački premijer Robert Fico (59) na koga je danas u gradu Handlova izvršen atentat, uspešno je operisan, u stabilnom je stanju i komunicira, javlja slovački Ta3.
Slovački premijer Robert Fico (59) na koga je danas popodne nakon sednice vlade u gradu Handlova izvešen atentat hitno je prebačen u bolnicu u ovom gradu u centralnoj Slovačkoj, a potom je helikopterom prevezen u regionalnu prestonicu Bansku Bistricu na hitne operacije koje su u toku, javlja Rojters.
Slovački premijer Robert Fico ranjen je u pucnjavi posle sednice vlade u gradu Handlova, na oko 150 kilometara severoistično od Bratislave, prenose slovački mediji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pokušaj atentata na premijera predstavlja pretnju svemu što je do sada krasilo slovačku demokratiju, izjavio je novoizabrani predsednik Slovačke Peter Pelegrini komentarišući napad na Fica.
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak na najsramniji način je udario na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i to u Sarajevu, gde je otišao da kuka i da se žali na situaciju u Srbiji.
Mađarska je posle izbora ušla u novi politički poredak, a desnica više nema luksuz da živi od stare snage i prethodnih pobeda, poručio je bivši mađarski premijer Viktor Orban.
Na društvenim mrežama isplivao je zastrašujući snimak, na kom blokaderke u vidno alkoholisanom stanju govore o "vrhunskoj atmosferi" na blokadi čiji je povod tragedija...
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas iz Azerbejdžana medijima iz Srbije. Prethodno se šef naše države sastao sa liderom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, kao i sa ministrom finansija ove zemlje, Sahilom Babajevim.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Na porodičnoj grobnici na Kamičkom groblju oskrnavljen je spomenik supružnika Jašara i Zorice, tako što je, prema tvrdnjama porodice, uklonjen krst sa nadgrobnog obeležja.
Nekada su mladi gorani na plećima nosili sadnice, sa krampovima i ašovima osvajali vrhove planina, a iza njihovih ruku ostajale su šume koje danas prave hladovinu i pune Srbiju svežim vazduhom.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Policija je u popodnevnim časovima obaveštena o neobičnom i alarmantnom prizoru na jezeru Bečmenska bara, gde je oko 17.20 časova primećen automobil koji pluta prevrnut na krovu.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar