Američke kompanije već pokazuju ozbiljan interes za povratak na rusko tržište, i to znatno brže od svojih evropskih konkurenata, ocenjuje doktor ekonomskih nauka Konstantin Ordov.
Kako ističe u izjavi za „Moskovski komsomolac“, to ne znači povratak na stare modele saradnje, već ulazak u potpuno novu fazu – u kojoj pravila ne diktira više isključivo zapadni kapital, već i ojačana domaća ekonomija.
Rusija postavlja uslove
- Ovo interesovanje otvara mogućnost da Rusija sama definiše uslove pod kojima će se kapital vraćati – i to uslove koji odgovaraju njenim interesima - naglašava Ordov. Po njegovim rečima, era u kojoj je strani kapital bio nedodirljiv i neprikosnoven završena je.
Kompanije koje žele da se vrate moraće da prihvate novu stvarnost. To, između ostalog, podrazumeva usklađivanje sa zakonima koji regulišu digitalnu imovinu i potencijalnu integraciju sa sistemom digitalne rublje – valute koja, prema mišljenju analitičara, više nije u fazi eksperimenta, već ulazi u fazu pune funkcionalnosti.
Kada je reč o povratku kompanija kao što su „Masterkard“ i „Viza“, Ordov upozorava da to neće ići brzo. Reč je o privatnim firmama koje nisu pod nadzorom Centralne banke Rusije, a njihov povratak nosi potencijalne pravne i tehnološke komplikacije. Ipak, ukoliko se njihovo delovanje uskladi sa arhitekturom digitalne rublje, stvari bi mogle da se promene – i to u korist ruske monetarne suverenosti.
Sankcije kao prekretnica
Period zapadnih sankcija nije bio kraj, već svojevrsni „elektrošok“ koji je probudio domaći sistem, smatra Ordov. Umesto da oslabi, ruska ekonomija je, prema njegovim rečima, iskoristila situaciju za izgradnju nove samouverenosti.
- Ruske kompanije su dokazale da mogu da budu konkurentne. U pojedinim gradovima, digitalna rešenja su naprednija nego u brojnim zapadnim metropolama - kaže Ordov, ali upozorava da ovaj razvoj ne sme ostati ograničen samo na tehnološke centre.
Primere tog napretka vidi na ulicama Kazanja i Novosibirska, gde se već primenjuju rešenja koja su donedavno bila rezervisana za Silicijumsku dolinu.
- I to više nije izuzetak, već sve češće postaje pravilo - dodaje on.
Strani kapital pod domaćim uslovima
Iako ostaje skeptičan prema bezuslovnom povratku zapadnog kapitala, Ordov ne isključuje mogućnost da se taj kapital iskoristi u korist domaćeg razvoja – ali pod jasnim pravilima. „Strane tehnologije i investicije mogu i dalje igrati korisnu ulogu. Samo ovog puta, ne kao mentori, već kao ravnopravni partneri, pod ruskim uslovima“, naglašava on.
U neformalnim ekonomskim krugovima već se primećuje pomeranje „klatna interesa“. Dok je rusko tržište ranije bilo samo jedna stavka u globalnim bilansima velikih korporacija, danas se posmatra kao strateški prostor koji vredi osvojiti – pre nego što to učini konkurencija.
Nova dinamika globalne ekonomije
Kako sada stvari stoje, povratak na staru ekonomsku šemu više nije opcija. U narednom periodu, ključna pitanja neće biti kada će se strane firme vratiti, već pod kojim uslovima i čijim pravilima će poslovati.
- Američke kompanije možda jesu prve u redu za povratak, ali više ne mogu da pređu crtu koju su nekada same postavljale – jer sada ta crta zavisi od nas - zaključuje Ordov.
U novom ekonomskom pejzažu, Rusija više ne nastupa kao pasivni posmatrač, već kao suveren igrač koji zna šta želi – i još važnije, šta više neće tolerisati. Ekonomski suverenitet, prema njegovim rečima, više nije luksuz, već uslov opstanka. A oni koji to na vreme shvate – biće prvi koji će profitirati.
Vojnici ukrajinskih oružanih snaga koji dolaze iz zapadnih i centralnih delova zemlje češće se šalju na obuku u inostranstvo, dok se mobilisani iz istočnih i južnih regiona gotovo odmah šalju na prve linije fronta, tvrde izvori iz proruskih struktura u ukrajinskoj pozadini, koje prenosi agencija RIA Novosti.
Koalicija zapadnih zemalja razmatra korišćenje komandno-kontrolnih struktura NATO-a za razmeštanje vojnih snaga na teritoriji Ukrajine, piše Fajnenšel tajms pozivajući se na neimenovane zvaničnike upoznate sa planovima.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da su članice Alijanse od januara ove godine obezbedile više od 20 milijardi evra (21,65 milijardi dolara) dodatne finansijske pomoći Ukrajini. Govoreći u sredu, uoči sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu, Rute je istakao da savez nastavlja da stoji uz Kijev.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina ponovo će sesti za pregovarački sto 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, potvrdio je specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da bi rat u Ukrajini mogao da bude završen u narednih nekoliko meseci, ocenjujući da su obe strane iscrpljene dugotrajnim sukobom i da više nemaju dovoljno resursa za njegovo nastavljanje.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 2. i 3. novembra veliki kombinovani napad na ukrajinsku energetsku i lučku infrastrukturu, gađajući četiri termoelektrane, dve visokonaponske trafostanice i dva teretna broda u Crnom moru, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Vojnici ukrajinskih oružanih snaga koji dolaze iz zapadnih i centralnih delova zemlje češće se šalju na obuku u inostranstvo, dok se mobilisani iz istočnih i južnih regiona gotovo odmah šalju na prve linije fronta, tvrde izvori iz proruskih struktura u ukrajinskoj pozadini, koje prenosi agencija RIA Novosti.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Bivši rijaliti učesnik Mensur Ajdarpašić rešio je da otvori dušu o svom trenutnom načinu života, fitnesu, planovima za budućnost, ali i o neverovatnim sumama novca koje usput uspeva da zaradi putem društvenih mreža.
Komentari