Američke kompanije već pokazuju ozbiljan interes za povratak na rusko tržište, i to znatno brže od svojih evropskih konkurenata, ocenjuje doktor ekonomskih nauka Konstantin Ordov.
Kako ističe u izjavi za „Moskovski komsomolac“, to ne znači povratak na stare modele saradnje, već ulazak u potpuno novu fazu – u kojoj pravila ne diktira više isključivo zapadni kapital, već i ojačana domaća ekonomija.
Rusija postavlja uslove
- Ovo interesovanje otvara mogućnost da Rusija sama definiše uslove pod kojima će se kapital vraćati – i to uslove koji odgovaraju njenim interesima - naglašava Ordov. Po njegovim rečima, era u kojoj je strani kapital bio nedodirljiv i neprikosnoven završena je.
Kompanije koje žele da se vrate moraće da prihvate novu stvarnost. To, između ostalog, podrazumeva usklađivanje sa zakonima koji regulišu digitalnu imovinu i potencijalnu integraciju sa sistemom digitalne rublje – valute koja, prema mišljenju analitičara, više nije u fazi eksperimenta, već ulazi u fazu pune funkcionalnosti.
Kada je reč o povratku kompanija kao što su „Masterkard“ i „Viza“, Ordov upozorava da to neće ići brzo. Reč je o privatnim firmama koje nisu pod nadzorom Centralne banke Rusije, a njihov povratak nosi potencijalne pravne i tehnološke komplikacije. Ipak, ukoliko se njihovo delovanje uskladi sa arhitekturom digitalne rublje, stvari bi mogle da se promene – i to u korist ruske monetarne suverenosti.
Sankcije kao prekretnica
Period zapadnih sankcija nije bio kraj, već svojevrsni „elektrošok“ koji je probudio domaći sistem, smatra Ordov. Umesto da oslabi, ruska ekonomija je, prema njegovim rečima, iskoristila situaciju za izgradnju nove samouverenosti.
- Ruske kompanije su dokazale da mogu da budu konkurentne. U pojedinim gradovima, digitalna rešenja su naprednija nego u brojnim zapadnim metropolama - kaže Ordov, ali upozorava da ovaj razvoj ne sme ostati ograničen samo na tehnološke centre.
Primere tog napretka vidi na ulicama Kazanja i Novosibirska, gde se već primenjuju rešenja koja su donedavno bila rezervisana za Silicijumsku dolinu.
- I to više nije izuzetak, već sve češće postaje pravilo - dodaje on.
Strani kapital pod domaćim uslovima
Iako ostaje skeptičan prema bezuslovnom povratku zapadnog kapitala, Ordov ne isključuje mogućnost da se taj kapital iskoristi u korist domaćeg razvoja – ali pod jasnim pravilima. „Strane tehnologije i investicije mogu i dalje igrati korisnu ulogu. Samo ovog puta, ne kao mentori, već kao ravnopravni partneri, pod ruskim uslovima“, naglašava on.
U neformalnim ekonomskim krugovima već se primećuje pomeranje „klatna interesa“. Dok je rusko tržište ranije bilo samo jedna stavka u globalnim bilansima velikih korporacija, danas se posmatra kao strateški prostor koji vredi osvojiti – pre nego što to učini konkurencija.
Nova dinamika globalne ekonomije
Kako sada stvari stoje, povratak na staru ekonomsku šemu više nije opcija. U narednom periodu, ključna pitanja neće biti kada će se strane firme vratiti, već pod kojim uslovima i čijim pravilima će poslovati.
- Američke kompanije možda jesu prve u redu za povratak, ali više ne mogu da pređu crtu koju su nekada same postavljale – jer sada ta crta zavisi od nas - zaključuje Ordov.
U novom ekonomskom pejzažu, Rusija više ne nastupa kao pasivni posmatrač, već kao suveren igrač koji zna šta želi – i još važnije, šta više neće tolerisati. Ekonomski suverenitet, prema njegovim rečima, više nije luksuz, već uslov opstanka. A oni koji to na vreme shvate – biće prvi koji će profitirati.
Vojnici ukrajinskih oružanih snaga koji dolaze iz zapadnih i centralnih delova zemlje češće se šalju na obuku u inostranstvo, dok se mobilisani iz istočnih i južnih regiona gotovo odmah šalju na prve linije fronta, tvrde izvori iz proruskih struktura u ukrajinskoj pozadini, koje prenosi agencija RIA Novosti.
Koalicija zapadnih zemalja razmatra korišćenje komandno-kontrolnih struktura NATO-a za razmeštanje vojnih snaga na teritoriji Ukrajine, piše Fajnenšel tajms pozivajući se na neimenovane zvaničnike upoznate sa planovima.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da su članice Alijanse od januara ove godine obezbedile više od 20 milijardi evra (21,65 milijardi dolara) dodatne finansijske pomoći Ukrajini. Govoreći u sredu, uoči sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu, Rute je istakao da savez nastavlja da stoji uz Kijev.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Kijevsko-pečersku lavru pogodila raketa sistema Patriot, navodeći da je do nepravilnog rada kompleksa moglo da dođe zato što je Zapad Ukrajini isporučio rakete sa isteklim rokom upotrebe.
U Odesi je došlo do ozbiljnog incidenta tokom pokušaja Oružanih snaga Ukrajine da lansiraju rakete „flamingo“, kada su četiri projektila detonirala direktno na startnim položajima, prenose izvori koji prate situaciju na terenu.
Komandant nemačkog ratnog vazduhoplovstva, general-potpukovnik Holger Nojman, izjavio je da bi NATO, u slučaju rata sa Rusijom, gađao ciljeve u Sankt Peterburgu, Kalinjingradu, na Koljskom poluostrvu i Crnom moru.
Kijev već računa na mogućnost da uskoro izgubi Konstantinovku, Družkovku i Kramatorsk, a posle toga i celu slavjansko-kramatorsku aglomeraciju, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Operacija ruskih snaga za preuzimanje Konstantinovke ušla je, prema navodima ruskih vojnih izvora, u završnu fazu, nakon što su pripadnici 103. gardijskog motostreljačkog puka podigli ruske zastave u Krasnooktjabarskom rejonu grada.
Kijev je tokom noći bio pod jednim od najtežih udara poslednjih meseci, pošto je na ukrajinsku prestonicu, prema prvim navodima sa terena, lansirano više od 25 balističkih raketa, najmanje sedam hipersoničnih raketa „cirkon“, desetine krstarećih raketa i više stotina udarnih dronova.
Volodimir Zelenski objavio je, posle sastanka sa ukrajinskim obaveštajcima, podatke prema kojima bi do parlamentarnih izbora u Rusiji 33 odsto građana moglo da ne podržava postupke ruskog predsednika Vladimira Putina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vojnici ukrajinskih oružanih snaga koji dolaze iz zapadnih i centralnih delova zemlje češće se šalju na obuku u inostranstvo, dok se mobilisani iz istočnih i južnih regiona gotovo odmah šalju na prve linije fronta, tvrde izvori iz proruskih struktura u ukrajinskoj pozadini, koje prenosi agencija RIA Novosti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, gde se sastao sa predsednikom Gruzije Mihail Kavelašvili, državnim zvaničnicima i patrijarhom Gruzijske pravoslavne crkve.
Blokader Ilija Sekicki, blizak saradnik sina Milomira Jaćimovića iz Novog Sada, danas je brutalno napao ekipu Informera ispred zatvora Klisa u Novom Sadu.
U Osnovnom sudu u Kragujevcu vodi se postupak povodom radnog statusa Suzane Rogan, profesorke blokaderke u srednjoj Trgovinsko-ugostiteljskoj školi "Toza Dragović" iz Kragujevca, potencijalnog kandidata na tzv studentskoj listi.
Mediji u Gruziji veliku pažnju posvetili su danas poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića toj zemlji i sastanku koji je imao sa gruzijskim predsednikom Mihailom Kavelašvilijem u palati Atoneli.
Putešestvijama političara Vladana Đokića na Svetu Goru, koje je u javnosti pokušao da proda kao bitan i zvaničan događaj, zapravo je klasičan pokušaj jeftine političke promocije tamo gde joj mesto nikako nije.
Povodom obeležavanja Svetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi u Crvenom krstu Srbije dodeljenja su priznanja gradovima koji su postigli najbolje rezultate u davalaštvu krvi protekle godine.
Želja da se pruži puni doprinos održivom razvoju u našoj zemlji ostala je prioritet kompanije NIS uprkos brojnim izazovima sa kojima se kompanija trenutno susreće. Doprinos ekonomskom razvoju, napretku ljudskih resursa, zaštiti životne sredine i boljitku šire zajednice bio je jedan od osnovnih ciljeva NIS-a i u izazovnoj 2025. godini.
Jedinstveni prirodni fenomen, "cvetanje" reke Tise kada se nad njenom površinom pare insekti koji žive u rečnom mulju, ove godine, na žalost nije bio spektakularan.
Pred Višim sudom u Beogradu počinje postupak protiv Srđana P. optuženog za teško ubistvo i paljenje objekata u Velikom Polju kod Obrenovca, navodno zbog spora oko prodaje zemljišta.
Kod NIS-ove pumpe u Ivanjici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj se prevrnuo traktor, što je izazvalo otežano odvijanje saobraćaja na ovoj deonici puta.
U operativnoj akciji "Pelikan" danas, 15. juna, na području Zvornika i Bijeljine pronađeno je i oduzeto više od dva kilograma kokaina, 982 kutija cigareta, tri pištolja, dva prigušivača te dva kilograma plastičnog eksploziva.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je podnelo optužni predlog protiv V.M. (52) zbog sumnje da je gradio bez građevinske dozvole, te predložilo da se kazni sa 1.000.000,00 dinara.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Od 20. juna otvara se povoljniji period za finansije, nove poslovne prilike i rešavanje problema koji su dugo opterećivali budžet. Posebno se izdvajaju Lavovi, Device i Jarčevi.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Ako vam internet u pojedinim delovima stana ili kuće radi sporo zbog slabijeg Wi-Fi signala, postoji jednostavno rešenje koje možete isprobati bez dodatnih troškova.
Pevačica Tina Ivanović i njen bivši suprug Zvezdan Anđić prodaju vilu u kojoj su nekada zajedno živeli, a ispred kuće je sada pustoš i sve roletne su pozatvarane.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.