Američke kompanije već pokazuju ozbiljan interes za povratak na rusko tržište, i to znatno brže od svojih evropskih konkurenata, ocenjuje doktor ekonomskih nauka Konstantin Ordov.
Kako ističe u izjavi za „Moskovski komsomolac“, to ne znači povratak na stare modele saradnje, već ulazak u potpuno novu fazu – u kojoj pravila ne diktira više isključivo zapadni kapital, već i ojačana domaća ekonomija.
Rusija postavlja uslove
- Ovo interesovanje otvara mogućnost da Rusija sama definiše uslove pod kojima će se kapital vraćati – i to uslove koji odgovaraju njenim interesima - naglašava Ordov. Po njegovim rečima, era u kojoj je strani kapital bio nedodirljiv i neprikosnoven završena je.
Kompanije koje žele da se vrate moraće da prihvate novu stvarnost. To, između ostalog, podrazumeva usklađivanje sa zakonima koji regulišu digitalnu imovinu i potencijalnu integraciju sa sistemom digitalne rublje – valute koja, prema mišljenju analitičara, više nije u fazi eksperimenta, već ulazi u fazu pune funkcionalnosti.
Kada je reč o povratku kompanija kao što su „Masterkard“ i „Viza“, Ordov upozorava da to neće ići brzo. Reč je o privatnim firmama koje nisu pod nadzorom Centralne banke Rusije, a njihov povratak nosi potencijalne pravne i tehnološke komplikacije. Ipak, ukoliko se njihovo delovanje uskladi sa arhitekturom digitalne rublje, stvari bi mogle da se promene – i to u korist ruske monetarne suverenosti.
Sankcije kao prekretnica
Period zapadnih sankcija nije bio kraj, već svojevrsni „elektrošok“ koji je probudio domaći sistem, smatra Ordov. Umesto da oslabi, ruska ekonomija je, prema njegovim rečima, iskoristila situaciju za izgradnju nove samouverenosti.
- Ruske kompanije su dokazale da mogu da budu konkurentne. U pojedinim gradovima, digitalna rešenja su naprednija nego u brojnim zapadnim metropolama - kaže Ordov, ali upozorava da ovaj razvoj ne sme ostati ograničen samo na tehnološke centre.
Primere tog napretka vidi na ulicama Kazanja i Novosibirska, gde se već primenjuju rešenja koja su donedavno bila rezervisana za Silicijumsku dolinu.
- I to više nije izuzetak, već sve češće postaje pravilo - dodaje on.
Strani kapital pod domaćim uslovima
Iako ostaje skeptičan prema bezuslovnom povratku zapadnog kapitala, Ordov ne isključuje mogućnost da se taj kapital iskoristi u korist domaćeg razvoja – ali pod jasnim pravilima. „Strane tehnologije i investicije mogu i dalje igrati korisnu ulogu. Samo ovog puta, ne kao mentori, već kao ravnopravni partneri, pod ruskim uslovima“, naglašava on.
U neformalnim ekonomskim krugovima već se primećuje pomeranje „klatna interesa“. Dok je rusko tržište ranije bilo samo jedna stavka u globalnim bilansima velikih korporacija, danas se posmatra kao strateški prostor koji vredi osvojiti – pre nego što to učini konkurencija.
Nova dinamika globalne ekonomije
Kako sada stvari stoje, povratak na staru ekonomsku šemu više nije opcija. U narednom periodu, ključna pitanja neće biti kada će se strane firme vratiti, već pod kojim uslovima i čijim pravilima će poslovati.
- Američke kompanije možda jesu prve u redu za povratak, ali više ne mogu da pređu crtu koju su nekada same postavljale – jer sada ta crta zavisi od nas - zaključuje Ordov.
U novom ekonomskom pejzažu, Rusija više ne nastupa kao pasivni posmatrač, već kao suveren igrač koji zna šta želi – i još važnije, šta više neće tolerisati. Ekonomski suverenitet, prema njegovim rečima, više nije luksuz, već uslov opstanka. A oni koji to na vreme shvate – biće prvi koji će profitirati.
Vojnici ukrajinskih oružanih snaga koji dolaze iz zapadnih i centralnih delova zemlje češće se šalju na obuku u inostranstvo, dok se mobilisani iz istočnih i južnih regiona gotovo odmah šalju na prve linije fronta, tvrde izvori iz proruskih struktura u ukrajinskoj pozadini, koje prenosi agencija RIA Novosti.
Koalicija zapadnih zemalja razmatra korišćenje komandno-kontrolnih struktura NATO-a za razmeštanje vojnih snaga na teritoriji Ukrajine, piše Fajnenšel tajms pozivajući se na neimenovane zvaničnike upoznate sa planovima.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da su članice Alijanse od januara ove godine obezbedile više od 20 milijardi evra (21,65 milijardi dolara) dodatne finansijske pomoći Ukrajini. Govoreći u sredu, uoči sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu, Rute je istakao da savez nastavlja da stoji uz Kijev.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Bivši pomoćnik nekadašnjeg predsednika Ukrajine Leonida Kučme, Oleg Soskin, ocenio je da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbija da prizna rusko zauzimanje Konstantinovke zato što bi to, po njegovim rečima, bio politički i vojni udar koji ne bi mogao da preživi bez ozbiljnih posledica.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se ono što je počelo kao specijalna vojna operacija sada pretvorilo u pravi rat, jer iza Kijeva, kako tvrdi Moskva, više ne stoji samo Ukrajina, već čitav niz zapadnih prestonica.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Lider poljske opozicione partije Pravo i pravda i bivši premijer Poljske Jaroslav Kačinjski poručio je da Ukrajina ne može biti primljena u Evropsku uniju dok ne odbaci politiku veličanja Stepana Bandere, Ukrajinske ustaničke armije i Organizacije ukrajinskih nacionalista.
Na Krimu su tokom noći, prema navodima monitoring kanala i podacima iz otvorenih izvora, napadnuti elektroenergetski objekti, među njima trafostanica „Bahčisaraj“ od 220 kilovolti u Bahčisaraju i trafostanica „Zimino“ 10/35/10 kilovolti.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vojnici ukrajinskih oružanih snaga koji dolaze iz zapadnih i centralnih delova zemlje češće se šalju na obuku u inostranstvo, dok se mobilisani iz istočnih i južnih regiona gotovo odmah šalju na prve linije fronta, tvrde izvori iz proruskih struktura u ukrajinskoj pozadini, koje prenosi agencija RIA Novosti.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.