Američke kompanije već pokazuju ozbiljan interes za povratak na rusko tržište, i to znatno brže od svojih evropskih konkurenata, ocenjuje doktor ekonomskih nauka Konstantin Ordov.
Kako ističe u izjavi za „Moskovski komsomolac“, to ne znači povratak na stare modele saradnje, već ulazak u potpuno novu fazu – u kojoj pravila ne diktira više isključivo zapadni kapital, već i ojačana domaća ekonomija.
Rusija postavlja uslove
- Ovo interesovanje otvara mogućnost da Rusija sama definiše uslove pod kojima će se kapital vraćati – i to uslove koji odgovaraju njenim interesima - naglašava Ordov. Po njegovim rečima, era u kojoj je strani kapital bio nedodirljiv i neprikosnoven završena je.
Kompanije koje žele da se vrate moraće da prihvate novu stvarnost. To, između ostalog, podrazumeva usklađivanje sa zakonima koji regulišu digitalnu imovinu i potencijalnu integraciju sa sistemom digitalne rublje – valute koja, prema mišljenju analitičara, više nije u fazi eksperimenta, već ulazi u fazu pune funkcionalnosti.
Kada je reč o povratku kompanija kao što su „Masterkard“ i „Viza“, Ordov upozorava da to neće ići brzo. Reč je o privatnim firmama koje nisu pod nadzorom Centralne banke Rusije, a njihov povratak nosi potencijalne pravne i tehnološke komplikacije. Ipak, ukoliko se njihovo delovanje uskladi sa arhitekturom digitalne rublje, stvari bi mogle da se promene – i to u korist ruske monetarne suverenosti.
Sankcije kao prekretnica
Period zapadnih sankcija nije bio kraj, već svojevrsni „elektrošok“ koji je probudio domaći sistem, smatra Ordov. Umesto da oslabi, ruska ekonomija je, prema njegovim rečima, iskoristila situaciju za izgradnju nove samouverenosti.
- Ruske kompanije su dokazale da mogu da budu konkurentne. U pojedinim gradovima, digitalna rešenja su naprednija nego u brojnim zapadnim metropolama - kaže Ordov, ali upozorava da ovaj razvoj ne sme ostati ograničen samo na tehnološke centre.
Primere tog napretka vidi na ulicama Kazanja i Novosibirska, gde se već primenjuju rešenja koja su donedavno bila rezervisana za Silicijumsku dolinu.
- I to više nije izuzetak, već sve češće postaje pravilo - dodaje on.
Strani kapital pod domaćim uslovima
Iako ostaje skeptičan prema bezuslovnom povratku zapadnog kapitala, Ordov ne isključuje mogućnost da se taj kapital iskoristi u korist domaćeg razvoja – ali pod jasnim pravilima. „Strane tehnologije i investicije mogu i dalje igrati korisnu ulogu. Samo ovog puta, ne kao mentori, već kao ravnopravni partneri, pod ruskim uslovima“, naglašava on.
U neformalnim ekonomskim krugovima već se primećuje pomeranje „klatna interesa“. Dok je rusko tržište ranije bilo samo jedna stavka u globalnim bilansima velikih korporacija, danas se posmatra kao strateški prostor koji vredi osvojiti – pre nego što to učini konkurencija.
Nova dinamika globalne ekonomije
Kako sada stvari stoje, povratak na staru ekonomsku šemu više nije opcija. U narednom periodu, ključna pitanja neće biti kada će se strane firme vratiti, već pod kojim uslovima i čijim pravilima će poslovati.
- Američke kompanije možda jesu prve u redu za povratak, ali više ne mogu da pređu crtu koju su nekada same postavljale – jer sada ta crta zavisi od nas - zaključuje Ordov.
U novom ekonomskom pejzažu, Rusija više ne nastupa kao pasivni posmatrač, već kao suveren igrač koji zna šta želi – i još važnije, šta više neće tolerisati. Ekonomski suverenitet, prema njegovim rečima, više nije luksuz, već uslov opstanka. A oni koji to na vreme shvate – biće prvi koji će profitirati.
Vojnici ukrajinskih oružanih snaga koji dolaze iz zapadnih i centralnih delova zemlje češće se šalju na obuku u inostranstvo, dok se mobilisani iz istočnih i južnih regiona gotovo odmah šalju na prve linije fronta, tvrde izvori iz proruskih struktura u ukrajinskoj pozadini, koje prenosi agencija RIA Novosti.
Koalicija zapadnih zemalja razmatra korišćenje komandno-kontrolnih struktura NATO-a za razmeštanje vojnih snaga na teritoriji Ukrajine, piše Fajnenšel tajms pozivajući se na neimenovane zvaničnike upoznate sa planovima.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da su članice Alijanse od januara ove godine obezbedile više od 20 milijardi evra (21,65 milijardi dolara) dodatne finansijske pomoći Ukrajini. Govoreći u sredu, uoči sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu, Rute je istakao da savez nastavlja da stoji uz Kijev.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
U ruskom raketnom udaru na kijevski konstruktorski biro „Luč“ poginulo je 38 ljudi, uglavnom inženjera i vrhunskih stručnjaka za raketnu tehnologiju, izjavio je general-major u rezervi Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Sergej Krivonos.
Penzionisani komodor britanske Kraljevske mornarice Stiv Džermi ocenio je da Rusija namerno održava sporiji tempo napredovanja na ukrajinskom frontu kako bi iscrpela Oružane snage Ukrajine (OSU), uvukla njihove rezerve u borbe i smanjila sopstvene gubitke.
Ruske snage gotovo su zatvorile obruč oko približno 1.000 pripadnika dve brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) između Konstantinovke i Časovog Jara, prenosi kanal Mash.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je u subotu ujutru dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor Rumunije kod delte Dunava. Za komandama je bio isti pilot koji je samo dan ranije iznad okruga Buzau uništio ruski dron tipa „šahed“.
Ukrajinske bespilotne letelice (BPL) napale su skladište kompanije Vajldberis u Jekaterinburgu, a udar je pogodio automobile parkirane neposredno ispred logističkog centra.
Ukrajinske bespilotne letelice napale su skladište kompanije Vajldberis u Jekaterinburgu, a udar je pogodio automobile parkirane neposredno ispred logističkog centra.
Rukovodilac Centra za međunarodnu saradnju i strateške komunikacije Uprave državnog obezbeđenja Ukrajine Valentina Savicka poginula je u ruskom raketnom udaru na izložbu dronova u Kijevskoj oblasti. U napadu je stradalo deset ljudi, dok je više od 100 ranjeno.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vojnici ukrajinskih oružanih snaga koji dolaze iz zapadnih i centralnih delova zemlje češće se šalju na obuku u inostranstvo, dok se mobilisani iz istočnih i južnih regiona gotovo odmah šalju na prve linije fronta, tvrde izvori iz proruskih struktura u ukrajinskoj pozadini, koje prenosi agencija RIA Novosti.
Kanali povezani sa iranskim Korpusom čuvara Islamske revolucije (KSIR) objavili su mapu dometa iranskih balističkih raketa i upozorili predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da se cela teritorija njegove zemlje nalazi u njihovom dometu.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Sramotni cirkus zvan "blokade" spao je na najniže moguće grane, a prizor sa okupljanja kod Avijatičarskog trga u Zemunu pokazao je svu bedu i nemoć blokaderske bande.
Gostujući na tajkunskoj televiziji u emisiji "Probudi se", blokader Hanibal Kovač je napao opoziciju, priznao da su u straha od novih izbora, a potom izvređao penzionere i optužio Srbiju da je fašistička država!
Poslanik Miroslava Aleksića, Uroš Đokić brutalno je napao sopstveni narod na Kosovu i Metohiji, zatim kuka jer se sednice zakazuju dok su oni na godišnjim odmoru, a izbore naziva pretnjom!
Posle višegodišnjeg zastoja iz srca Evrope stižu signali koji bi mogli da budu od velikog značaja za Srbiju i da predstavljaju preokret kakav je malo ko očekivao za našu zemlju.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović otkrio je na društvenij mreži Iks šta mu je jedino važno kada je u pitanju Srbija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i toplije, s najnižom temperaturom od 8 do 17, a najvišom od 30 do 34 stepena, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Rano jutros u blizini Najlon pijace u Novom Sadu dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva putnička vozila, a jedno od njih se od siline udara prevrnulo na kolovozu.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Tragedija koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, u blizini sela Černiče, kada je u stravičnom lančanom sudaru poginula Boranka Tatjana Ilić (54), zavila je Bor u crno.
Kako danas izgledaju migrantske rute i kako se oni prilagođavaju pojačanim kontrolama na granicama, objašnjava za Informer kriminolog Ratomir Antonović.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Starleta Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina, nikada iskrenije je govorila o bivšem partneru sa kojim je bila četiri godine, ali i o teškom periodu koji je ostavila iza sebe.
Kristina Spalević se sinoć, kako je tvrdila u snimku sa Instagrama, uputila ka policijskoj stanici Voždovac, sa namerom da priloži dokaze protiv bivšeg partnera Kristijana Golubovića.
Maja Marinković žestoko je uzvratila Danilu Dači Virijeviću, nakon što je on sa podsmehom komentarisao snimak njenog oca Radomira Takija Marinkovića koji je nastao na buvljaku.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.