U najnovijem izdanju godišnjeg diplomatskog izveštaja poznatog kao „Plava knjiga“, japansko Ministarstvo spoljnih poslova ponovo je pozvalo na nastavak mirovnih pregovora sa Rusijom, ali je zadržalo oštru formulaciju o navodnoj „nezakonitoj okupaciji“ Kurilskih ostrva.
Kako se navodi u dokumentu za 2025. godinu, Tokio „dosledno insistira na vođenju pregovora“, ali istovremeno polazi od stava da pitanje „severnih teritorija“, kako Japan naziva južni deo Kurilskog arhipelaga, ostaje „najveći nerešeni problem“ u odnosima dve zemlje.
U izveštaju se naglašava da su pomenuta ostrva „suverena japanska teritorija“ koju je, kako se tvrdi, „nezakonito okupirala Rusija“. Ta formulacija vraćena je u zvanični izveštaj pre dve godine, nakon perioda ublažene retorike.
Otvoreni kanali sa ruskim društvom
Uprkos zategnutim političkim odnosima, japanski izveštaj poziva i na održavanje kontakta sa ruskim civilnim društvom kroz programe studentske razmene, stručnog usavršavanja i kurseve japanskog jezika.
„Plava knjiga o diplomatiji“ predstavlja zvanični godišnji pregled međunarodnih odnosa iz perspektive Japana i uključuje analizu ključnih globalnih dešavanja i poziciju Tokija prema njima.
Dugogodišnji teritorijalni spor
Ruska strana ističe da su Južni Kurili postali deo Sovjetskog Saveza po završetku Drugog svetskog rata i da je ruski suverenitet nad tim teritorijama zasnovan na međunarodnom pravu i ne može biti predmet pregovora.
Japan, s druge strane, polaže pravo na četiri ostrva – Kunašir, Iturup, Šikotan i Habomaj – pozivajući se na Traktat o trgovini i granicama iz 1855. godine. Tokio je povratak ovih ostrva postavio kao uslov za zaključenje mirovnog sporazuma sa Rusijom, koji nikada nije potpisan nakon Drugog svetskog rata.
Iako su Sovjetski Savez i Japan 1956. godine potpisali Zajedničku deklaraciju u nadi da će time biti rešeno pitanje teritorija, Tokio je dokument tumačio kao samo privremeno rešenje i nije odustao od svojih zahteva.
Prekinuti pregovori zbog ukrajinske krize
Poslednji ozbiljniji pokušaj približavanja dogodio se 2018. godine u Singapuru, kada su predsednik Rusije Vladimir Putin i tadašnji japanski premijer Šinzo Abe dogovorili intenziviranje pregovora na osnovu Deklaracije iz 1956. godine. Tada je Japan prvi put nagovestio spremnost da razgovara o sporazumu pre povratka svih ostrva, što je predstavljalo ozbiljan ustupak.
Međutim, nakon što je Tokio uveo više paketa sankcija protiv Moskve zbog ukrajinske krize, Rusija je prekinula sve pregovore o mirovnom sporazumu. Odnosi dve zemlje dodatno su zahladneli, a spor oko Kurilskih ostrva ponovo je došao u centar diplomatske tenzije.
Evropski saveznici u NATO-u moraju imati jasnu mapu puta u slučaju bilo kakvog povlačenja američkih snaga sa evropskog kontinenta, poručio je finski ministar odbrane Anti Hakanen, ističući da bi koordinacija sa Vašingtonom trebalo da spreči bezbednosni vakuum koji bi mogao iskoristiti Moskva.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova zemlja ubrzano povećava proizvodnju bespilotnih letelica i robotskih sistema, uz ocenu da je razvoj domaće vojne industrije ključan za održavanje borbenih kapaciteta na frontu.
Ruski oficir je u naletu besa naredio svojim vojnicima da otvore vatru na saborce iz susedne jedinice, saopštila je Glavna uprava za obaveštajne poslove Ministarstva odbrane Ukrajine (GUR).
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova upozorila je Japan da bi raspoređivanje američkih raketa srednjeg i kratkog dometa na japanskoj teritoriji Moskva smatrala direktnom pretnjom svojim granicama na Dalekom istoku.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Dvojica ruskih vojnika sa Jamala prešla su oko 20 kilometara pešice na zaporoškom pravcu, skrivajući se od udara ukrajinskih dronova, kako bi odnela proviziju svojim saborcima, objavio je SHOT.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Bivši pomoćnik nekadašnjeg predsednika Ukrajine Leonida Kučme, Oleg Soskin, ocenio je da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbija da prizna rusko zauzimanje Konstantinovke zato što bi to, po njegovim rečima, bio politički i vojni udar koji ne bi mogao da preživi bez ozbiljnih posledica.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se ono što je počelo kao specijalna vojna operacija sada pretvorilo u pravi rat, jer iza Kijeva, kako tvrdi Moskva, više ne stoji samo Ukrajina, već čitav niz zapadnih prestonica.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Lider poljske opozicione partije Pravo i pravda i bivši premijer Poljske Jaroslav Kačinjski poručio je da Ukrajina ne može biti primljena u Evropsku uniju dok ne odbaci politiku veličanja Stepana Bandere, Ukrajinske ustaničke armije i Organizacije ukrajinskih nacionalista.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropski saveznici u NATO-u moraju imati jasnu mapu puta u slučaju bilo kakvog povlačenja američkih snaga sa evropskog kontinenta, poručio je finski ministar odbrane Anti Hakanen, ističući da bi koordinacija sa Vašingtonom trebalo da spreči bezbednosni vakuum koji bi mogao iskoristiti Moskva.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.