Snažna eksplozija i veliki požar potresli su u subotu luku Šahid Radžaei na jugu Irana, pri čemu je poginulo 14 osoba, a povređeno oko 750 ljudi. Nesreća je navodno povezana sa pošiljkom hemikalije koja se koristi za izradu goriva za rakete.
Iako nijedan iranski zvaničnik nije direktno sugerisao da je reč o napadu, iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči priznao je:
- Naše službe bezbednosti su u visokoj pripravnosti zbog ranijih pokušaja sabotaže i atentata usmerenih na izazivanje legitimne reakcije.
🚨 HAPPENING NOW
The explosion at Bandar Abbas in Iran has caused the fire to spread.
The Islamic Republic has no way to contain the spread and it looks like the entire port is about to burn down.pic.twitter.com/kJL5a9Lmf4— Kosher🎗🧡 (@koshercockney) April 26, 2025
Šta se zna o eksploziji?
Državni mediji objavili su podatke o broju žrtava, ali nisu izneli detalje o uzroku požara u blizini Bandar Abasa, osim izveštaja o detonacijama drugih kontejnera u blizini.
Privatna bezbednosna kompanija Ambrej saopštila je da je luka primila pošiljku amonijum perhlorata u martu, hemikalije korišćene za proizvodnju čvrstog goriva za rakete. Prema navodima, ova hemikalija je u Iran stigla iz Kine preko dva broda, o čemu je početkom godine pisao „Fajnenšel tajms“.
- Požar je navodno izazvan nepravilnim rukovanjem pošiljkom čvrstog goriva namenjenog iranskim balističkim raketama - saopštio je Ambrej.
Podaci o kretanju brodova, koje je analizirao Asošijeted pres, potvrđuju da se jedan od brodova sa hemikalijom nalazio u blizini luke u martu, kako je Ambrej i naveo. Iran zvanično nije potvrdio prijem pošiljke, a iranska misija pri Ujedinjenim nacijama nije odgovorila na upite.
Nije jasno zašto hemikalije nisu premeštene iz luke, naročito imajući u vidu iskustva sa katastrofalnom eksplozijom u bejrutskoj luci 2020. godine, kada je detonacija amonijum nitrata usmrtila više od 200 i ranila preko 6.000 ljudi.
أظهر التصوير الجوي وقوع انفجارات في ثلاثة مواقع متفرقة داخل ميناء بندر عباس، مُفنِّداً الروايات التي تحدثت عن انفجار واحد فقط. pic.twitter.com/DaVDHMMfNV
— محمد مجيد الأحوازي (@MohamadAhwaze) April 26, 2025
Snaga eksplozije i posledice
Na snimcima sa društvenih mreža vidi se crvenkasti dim, karakterističan za hemijske eksplozije, što dodatno ukazuje na sličnosti sa tragedijom u Bejrutu.
- Bežite! Recite kamionu sa gasom da ode. Izađite svi! Bežite - čuje se jedan muškarac kako viče na snimku pre eksplozije.
Državna agencija IRNA saopštila je da je uzrok eksplozije „skladište opasnih i hemijskih materijala u luci“, bez dodatnih detalja.
Aerosnimci prikazani na iranskim medijima pokazuju više požara na različitim lokacijama u luci, dok su vlasti izdale upozorenja o zagađenju vazduha amonijakom, sumpor-dioksidom i azot-dioksidom. Škole i kancelarije u Bandar Abasu zatvorene su u nedelju.
IRAN: Explosion in Southwest Iran included arms from to IRGC destined for Hezbollah fighters in Lebanon. Iran remains the world’s largest sponsor of terror. pic.twitter.com/mOXvqBW8JH
— @amuse (@amuse) April 26, 2025
Važnost luke Šahid Radžaei
Luka Šahid Radžaei, smeštena u provinciji Hormozgan, oko 1.050 kilometara jugoistočno od Teherana, predstavlja ključnu tačku za iranski teret, a takođe se nalazi na strateškom moreuzu Ormuz kroz koji prolazi 20% svetske trgovine naftom.
Luka je već bila meta napada – 2020. godine, izraelski sajbernapad pogodio je njen rad, kao odgovor na prethodni pokušaj Irana da hakuje izraelsku infrastrukturu vodosnabdevanja.
Na društvenim mrežama objavljeni su snimci gustog crnog dima, kao i stakala razbijenih na zgradama kilometrima udaljenim od epicentra. Državna televizija prikazala je haotične scene u bolnicama, dok su ambulantna vozila pristizala u talasima.
Zvaničnik za upravljanje katastrofama, Hasan Zadeh, izjavio je za državnu televiziju da je eksplozija potekla iz kontejnera u luci. Takođe je potvrđeno rušenje najmanje jedne zgrade, ali više detalja nije saopšteno.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Irana pokrenulo je zvaničnu istragu o uzroku eksplozije. Predsednik Irana Masud Pezeškijan uputio je saučešće porodicama žrtava.
Mnogi zapadni mediji komentarisali su izjavu predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina o potpunom oslobođenju Kurske oblasti, ukazujući da je Kijev izgubio važno sredstvo za pregovore, dok drugi naglašavaju da je uklonjena jedna od prepreka za pokretanje mirovnih razgovora.
Ukrajina se, prema novom diplomatskom modelu koji je sve bliži usvajanju, suočava sa faktičkom podelom zemlje na tri zone uticaja: zapad pod kontrolom evropskih mirovnih snaga, centralni deo pod formalnom upravom Kijeva, i istok pod ruskom administracijom.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov izjavio je da završetak operacije oslobađanja Kurske oblasti od ukrajinskih militanata potvrđuje nepobedivost Oružanih snaga Rusije i najavio dalje pobede širom fronta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mnogi zapadni mediji komentarisali su izjavu predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina o potpunom oslobođenju Kurske oblasti, ukazujući da je Kijev izgubio važno sredstvo za pregovore, dok drugi naglašavaju da je uklonjena jedna od prepreka za pokretanje mirovnih razgovora.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić do temelja je razmontirala lažnu elitu sa takozvane "studentske liste", a kada je na sto stavila neoborive dokaze o njihovom bolesnom divljaštvu i mrziteljskom teroru - nastala je opšta panika u studiju blokaderske televizije N1.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Tužba Aca Đukanovića, brata Mila Đukanovića, koji je tužio državu Crnu Goru i traži šest miliona evra odštete zbog policijske akcije je samo bacanje prašine u oči crnogorskom sistemu, ocenjuje za Informer crnogorski profesor bezbednosti dr Vojo Laković.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.