Skoro devet meseci nakon što je izgubila deo teritorije Kurske oblasti zbog iznenadnog ukrajinskog upada, Rusija je saopštila da je u potpunosti povratila pogranične regione. Gubitak Kurske oblasti značajno slabi pregovaračke pozicije Kijeva u razgovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekidu više od tri godine dugog sukoba.
Dana 6. avgusta 2024. godine ukrajinske trupe su izvele iznenadan napad na Kursku oblast. Mehanizovane jedinice, očvrsnute u borbama, brzo su nadvladale slabo naoružane ruske graničare i neiskusne regrute, zarobivši stotine vojnika.
Ova operacija predstavljala je jak udarac za Kremlj, jer je prvi put od Drugog svetskog rata deo ruske teritorije bio pod stranom okupacijom.
Tajna priprema operacije
Operacija je pripremana u strogoj tajnosti – detalji su vojnicima otkriveni tek dan pre početka napada. Ruski dronovi i obaveštajni resursi bili su u tom trenutku fokusirani na istočni front, što je omogućilo Ukrajini da neprimetno prebaci trupe ka granici koristeći zaklon gustih šuma.
Ukrajinske snage brzo su napredovale iz više pravaca, nailazeći na minimalan otpor i šireći paniku. Najjače ruske jedinice tada su bile angažovane kod Donjecka, ostavljajući Kursk praktično nezaštićenim.
Foto: Foto: Printscreen/X
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski predstavio je upad kao način da se ruske trupe odvrate sa istočnog fronta, najavljujući da bi osvojene teritorije mogle kasnije da posluže kao predmet razmene u mirovnim pregovorima.
Glavnokomandujući ukrajinskih snaga general Aleksandar Sirski izjavio je da su ukrajinske trupe zauzele gotovo 1.300 kvadratnih kilometara i oko 100 naselja na području od ukupno 29.900 kvadratnih kilometara. Za razliku od statičnih borbi u Donbasu, ukrajinske snage su se mogle slobodno kretati bez potrebe za trenutnim uspostavljanjem kontrole.
Rizici i posledice za Kijev
Iako je napad podigao moral ukrajinskih snaga, brojni analitičari ocenili su operaciju kao rizičan potez koji je oslabio ključna uporišta kod Donjecka, gde je Ukrajina gubila teren pod ruskim pritiskom.
U prvim danima invazije, Rusija je pretežno koristila avijaciju i helikoptere, jer nije imala dovoljno kopnenih snaga da zaustavi ukrajinsko napredovanje.
Moskva je potom hitno prebacila neujednačena pojačanja iz različitih regiona, mahom sastavljena od trupa bez borbenog iskustva, što je dodatno olakšalo ukrajinske uspehe.
Foto: prinstscreen/telegram
Međutim, suprotno očekivanjima Kijeva, Rusija nije povukla trupe sa drugih frontova, već je fokusirala napore na zaustavljanje ukrajinskih proboja, presecanjem puteva snabdevanja i napadima na ukrajinske rezerve.
Učešće Severne Koreje
Na jesen 2024. godine, Ukrajina, SAD i Južna Koreja izvestile su da je Severna Koreja poslala između 10.000 i 12.000 vojnika da pomognu Rusiji u Kurskoj oblasti.
Iako su Moskva i Pjongjang u početku poricali direktno angažovanje trupa, u subotu je načelnik Generalštaba Rusije general Valerij Gerasimov potvrdio da su severnokorejski vojnici učestvovali u borbama zajedno sa ruskim snagama, hvaleći njihov „profesionalizam, izdržljivost, hrabrost i herojstvo“.
Ipak, prema podacima Kijeva i njegovih saveznika, severnokorejske trupe su pretrpele velike gubitke zbog dejstava ukrajinskih dronova i artiljerije, usled nedostatka borbenog iskustva i nepoznavanja terena.
Prema južnokorejskoj obaveštajnoj službi, do januara 2025. godine poginulo je oko 300 severnokorejskih vojnika, dok je 2.700 ranjeno. Predsednik Zelenski procenjivao je gubitke Severne Koreje na oko 4.000 ljudi, dok su američke procene bile niže – oko 1.200 vojnika. U februaru 2025. godine Seul je saopštio da je Pjongjang poslao dodatne snage u Rusiju.
Rusija pojačala napore za povratak Kurske oblasti
Tokom jeseni 2024. godine, Kremlj je značajno povećao vojno prisustvo u Kurskoj oblasti i počeo sistematsku ofanzivu na ukrajinske položaje.
Do februara 2025. godine, ruske trupe su uspele da povrate oko dve trećine izgubljenih teritorija, ostavljajući ukrajinskim snagama pod kontrolom samo oblast oko grada Sudža, koji je i dalje predstavljao ključni logistički centar za ukrajinsku vojsku.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbio je da se ponovo sastane sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim nakon sahrane pape Franje, jer je znao da lider kijevskog režima neće ispuniti dogovoreno, izjavio je bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme, Oleg Soskin, na svom Jutjub kanalu.
Bela kuća odbila je da podrži zahtev Rusije da se Ukrajina povuče sa teritorije četiri oblasti koje je predsednik Vladimir Putin proglasio anektiranim, prenosi „Njujork tajms“.
Plan prelaska Dnjepra i pokušaja zauzimanja sela Krinki u Hersonskoj oblasti osmislila je tajna vojno-obaveštajna jedinica pod nazivom „Projekat alhemija“, koju je formiralo britansko Ministarstvo odbrane sa ciljem da se rat u Ukrajini nastavi „po svaku cenu“.
Ruske snage bi, prema scenariju jedne štabne vežbe, mogle da stignu do prilaza Viljnusu za svega pet dana ukoliko bi NATO oklevao sa odgovorom, objavio je britanski Tajms.
Rusija ima sva sredstva da uništi svakoga ko pokuša da napadne njene protivvazdušne baze i vojne objekte u Kalinjingradskoj oblasti, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin posle posete Kazahstanu.
Rat u Ukrajini približava se kraju, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, navodeći da takvu procenu zasniva na onome što se trenutno dešava na frontu.
Jermenija ne može istovremeno da prelazi na standarde Evropske unije i zadrži isti nivo ekonomske integracije sa Rusijom i Evroazijskom ekonomskom unijom, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin, upozoravajući Jerevan na iskustvo Ukrajine.
Francuski predsednik Emanuel Makron trebalo bi da preuzme inicijativu u Evropi i otvori direktan razgovor sa Moskvom o završetku rata u Ukrajini, rekao mu je beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko u telefonskom razgovoru čije je detalje sada javno izneo.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Ruski dron koji je pogodio stambeni objekat u Rumuniji pao je na kuću nakon što ga je oborila ukrajinska protivvazdušna odbrana, izjavio je rumunski predsednik Nikušor Dan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbio je da se ponovo sastane sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim nakon sahrane pape Franje, jer je znao da lider kijevskog režima neće ispuniti dogovoreno, izjavio je bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme, Oleg Soskin, na svom Jutjub kanalu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na svom Instagram profilu sjajan snimak iz Banata, gde je nakon posete Kini odmah krenuo u obilazak naših mesta i razgovor sa građanima.
Hrvatski premijer - Andrej Plenković, govorio je kako treba preispitati rečnu granicu između Srbije i Hrvatske, što znači da bi se delovi koji pripadaju Srbiji pripojili Hrvatskoj.
Danas je obeležen Dan državnosti u Hrvatskoj, a svečanosti nije prisustvovao predsednik države Zoran Milanović, što je "motivisalo" premijera Andreja Plenkovića da ga opet iskritikuje.
Crnogorske "Vijesti", medij pod kontrolom Mila Đukanovića, krenule su u intenzivnu kampanju protiv svakoga ko pomisli da povuče sramnu odluku vezanu za priznanje nezavisnosti lažne države Kosovo.
Služenjem parastosa i polaganjem cveća i venaca na Spomen obeležju u znak sećanja na 22 poginula saborca, danas je obilježen Dan jedinice za posebne namjene "Crvene beretke" Bratunac.
Čačak je nešto pre ponoći ponovo dobio tehničku vodu nakon što su završeni radovi na sanaciji velike havarije na vodosistemu "Rzav" i započeto punjenje sistema.
Maloletni M. G. (17) uhapšen je zbog sumnje da je nakon žestoke porodične svađe u Bečeju, ubio svog oca Jovana G. (54). Tinejdžer je sam pozvao policiju, prijavio da se potukao sa ocem i priznao da postoji velika verovatnoća da ga je ubio.
Marša Lukas, slavna filmska montažerka i dobitnica Oskara za kultni film "Ratovi zvezda", preminula je u sredu u Rančo Miražu u Kaliforniji u 80. godini života.
Narodno pozorište Timočke krajine "Zoran Radmilović" iz Zaječara ostvarilo je veliki međunarodni uspeh osvajanjem Gran prija za najbolju predstavu na 30. Festivalu ruske klasike, koji je danas završen u gradu Lobnja, nadomak Moskve, za predstavu "Čehovljeva soba – sezona prva" u režiji Nikole Zavišića.
Bred Pit se suočava sa tužbom koju su protiv njega podneli proizvođači jedne luksuzne kreme za penis, i to zbog navodne prevelike sličnosti u nazivima njihovih kozmetičkih linija.
Rumer Vilis, ćerka glumačkih legendi Brusa Vilisa i Demi Mur, optužila je bivšeg partnera Dereka Ričarda Tomasa da ju je psihički zlostavljao sve zbog borbe oko starateljstva nad detetom.
Uz pomoć jednostavnog napitka, kefira i kurkume, možete pozitivno da utičete na organizam i poboljšate varenje, smanjite nadutost i lakše kontrolišete telesnu težinu.
Jedan muškarac iz Kanzasa našao se u neobičnoj situaciji nakon kupovine kamiona koji nije mogao odmah da odveze kući jer mu je ptica kos napravila gnezdo na točku.
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje", oblika migrene povezanog sa produženom upotrebom elektronskih uređaja, poremećajima spavanja, vizuelnim umorom i kognitivnim preopterećenjem, pokazala su naučna istraživanja.
Pevačica Marija Šerifović bila je dirnuta oduševljenjem jednog dečaka njenim koncertom i pozvala ga da joj bude gost i naredne večeri, ali u prvom redu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar