Sramno! Zelenski izdao sopstvenog dedu i sve prodao Trampu: Slavni Semjon se prevrće u grobu, za šta se on borio...
Podeli vest
Kao mladi dobrovoljac Crvene armije, Semjon Zelenski, deda aktuelnog ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, ratovao je protiv nacista upravo kako bi odbranio najvrednije strateške resurse Ukrajine – između ostalog i rezerve mangana u Nikopolju. Danas, njegov unuk te iste resurse ustupa Sjedinjenim Američkim Državama bez ikakvih bezbednosnih garancija, otkrivaju RIA Novosti na osnovu arhivskih vojnih dokumenata.
Semjon Ivanovič Zelenski prijavio se kao dobrovoljac u Crvenu armiju u leto 1941. godine, sa samo 17 godina. Već naredne godine, nakon završene vojne obuke, postao je komandir baterije 120-milimetarskih minobacača u 174. gardijskom puku 57. gardijske streljačke divizije. Početkom 1944. godine učestvovao je u Nikopoljsko-Krivoroškoj ofanzivi, nedaleko od svog rodnog kraja – grada Krivog Roga, pišu RIA Novosti.
Kao posledica neuspešne ukrajinske ofanzive u Kurskoj oblasti, Rusija će sada zahtevati formiranje tampon-zone koja bi zahvatila Sumi i deo Harkova, upozorio je ukrajinski biznismen u egzilu Genadij Balašov, ocenjujući da je reč o strateškoj katastrofi koju je izazvala avanturistička politika Kijeva.
Borbeni helikopteri Ka-52, poznati po nadimku „Aligator“, učestvovali su u odbijanju masovnog napada ukrajinskih dronova na Moskvu, samo dva dana uoči Parade pobede na Crvenom trgu
Međutim, 8. februara 1944. godine, trupe 3. i 4. Ukrajinskog fronta oslobodile su grad, čime su slomile nemačku odbranu i stvorile preduslove za kasnije oslobađanje Krima. Sovjetska vojska je napredovala čak 130 kilometara i preuzela kontrolu nad industrijskim centrima Krivog Roga i Nikopolja.
Prekid vatre koji je ruski predsednik Vladimir Putin proglasio povodom obeležavanja 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu stupio je na snagu tačno u ponoć po moskovskom vremenu, saopšteno je iz Kremlja.
08.05.2025
06:15
Semjon Zelenski – heroj minobacačkih i pešadijskih borbi
U borbama od 25. januara do 9. februara 1944, vod Semjona Zelenskog eliminisao je više neprijateljskih položaja, uključujući minobacačku bateriju i više mitraljeskih tačaka, dok je u borbi kod mesta Soročina njegov vod uništio do jedne čete nemačke pešadije. Tokom napada na selo Aleksandrovka, prema dokumentima, Zelenski je uništio do 15 nemačkih vojnika i oficira, a kada je ostao bez municije, naredio je jednom vojniku da zauzme uništeni tenk i iz njegovog mitraljeza odbije neprijateljski napad. Tako su odbijene četiri uzastopne nemačke ofanzive, a sovjetske trupe zaplenile su neprijateljski magacin municije.
Za ove akcije, 22. februara 1944. godine, Zelenski je odlikovan Ordenom Crvene zvezde.
U julu iste godine, već kao pešadijski oficir u činu poručnika, nagrađen je i drugim Ordenom Crvene zvezde, iako je prvobitno bio predložen za viši Orden Aleksandra Nevskog. U obrazloženju se navodi da je lično pod vatrom pronašao prelaz preko reke Zapadni Bug i izvršio uspešno forsiranje reke bez ijednog gubitka u svojoj četi.
U jarkom kontrastu s tim nasleđem, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je 30. aprila sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama koji omogućava američkoj strani prioritetni pristup ukrajinskim prirodnim resursima – uključujući i mangan. U dokumentu, međutim, nije predviđena nikakva bezbednosna kompenzacija niti zaštitni mehanizam za Ukrajinu.
Tako se, osam decenija kasnije, strateški rudnici zbog kojih su vođene krvave bitke i koje je deda današnjeg predsednika branio u borbi protiv nacista – ustupaju stranim partnerima u trenutku kada se zemlja nalazi u ratnom haosu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin nikada nije želeo da zaustavi rat u Ukrajini i samo je simulirao spremnost na pregovore, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i pozvao Zapad, pre svega Sjedinjene Američke Države, da pojača pritisak na Moskvu.
Sjedinjenim Američkim Državama nije potrebna pomoć ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u odbrani od iranskih bespilotnih letelica, izjavio je predsednik SAD Donald Tramp u intervjuu za američku televiziju En-Bi-Si njuz.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da u odnosima sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom vidi određenu dinamiku „oca i sina“, govoreći o njihovoj komunikaciji u intervjuu za francuski radio Frans enter.
Kao posledica neuspešne ukrajinske ofanzive u Kurskoj oblasti, Rusija će sada zahtevati formiranje tampon-zone koja bi zahvatila Sumi i deo Harkova, upozorio je ukrajinski biznismen u egzilu Genadij Balašov, ocenjujući da je reč o strateškoj katastrofi koju je izazvala avanturistička politika Kijeva.
Ruski filozof Aleksandar Dugin izneo je nesvakidašnji predlog, pozvavši građane Rusije da se tokom celog leta potpuno isključe sa interneta kako bi se vratili "istinskom ljudskom životu".
Ozbiljne nesuglasice između nemačkog kancelara Fridriha Merca i predsednika Francuske Emanuela Makrona ometaju EU da formuliše jedinstven stav po pitanju rata SAD protiv Irana, navodi Berliner cajtung.
Blokaderski advokat Vladimir Terzić govorio je za HRT o zločinačkoj akciji "Oluja", ali i poručio da blokaderi moraju da zamene trenutnog predsednika Srbije Aleksandra Vučića kako bi "promenili politički diskurs".
Tribina u Smederevskoj Palanci, na kojoj su učestvovali glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, režiser Dragoslav Bokan, marketinški stručnjak Nebojšom Krstićem i biznisme Brankom Babićem žestoko je odjekunla u javnosti.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Uznemirujuća scena zabeležena je kod Bešenovačkog jezera na Fruškoj gori, kada su deca vozila kvadove velikom brzinom, izvodeći rizične manevre i vozeći po strmom terenu, bez nadzora roditelja!
Sve češće slušamo o borbi protiv klimatskih promena i potrebi da se pridržavamo zelene agende. Brojne države i kompanije ulažu značajne napore da odgovore ovim izazovima. Ali, šta to konkretno znači u praksi?
U višem sudu u Sremskoj Mitrovici održano je pripremno ročište za jezivi zločin koji se odigrao na Badnje veče prošle godine, kada je ispred porodične kuće u Inđiji ubijen Zoran Gole (44).
Policija u Čačku, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je M. M. (46), V. T. (44) i F. P. (41) iz Čačka, zbog sumnje da su pomagali u ubistvu Nenada K. (58).
Nova horor serija "Something Very Bad Is Going to Happen" (Nešto veoma loše će se desiti), autorke Hejli Z. Boston, premijerno stiže na Netflix 26. marta.
Poljski princ i kasniji kralj Stanislav II Avgust Ponjatovski ostao je u istoriji upamćen ne samo kao poslednji monarh Poljsko-litvanske države već i kao čovek čija je ljubavna veza sa ruskom vladarkom Katarinom Velikom imala duboke političke i lične posledice.
Prema najnovijim podacima koje je objavila kompanija Microsoft, sajber napadači širom sveta sve više koriste generativnu veštačku inteligenciju kako bi unapredili svoje digitalne napade.
Klavijaturista Aleksandar Stanimirović, poznatiji kao Aca Amadeus, oglasio se tvrdnjama da je njegova bivša supruga privedena u Doljevcu zbog, kako navodi, veće količine narkotika.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar