U tišini elitnih vojnih krugova, gde se reči ne izgovaraju olako, zavladala je zabrinutost. I to ne bez razloga. Zapadni vojni stratezi su šokirani - i to ne samo zbog brzine kojom se ruske snage prilagođavaju. Izvori iz NATO priznaju da ruske trupe trenutno nadmašuju zapadne po brojnim kriterijumima.
Po pisanju kolumniste „Bloomberga" Marka Čempiona, visoki oficiri iz dvadesetak zemalja sastali su se u britanskom Kraljevskom institutu za odbrambene studije kako bi razgovarali o obnovi formacija koje su nekada bile okosnica vojne sile - armijskih korpusa.
Te jedinice, za koje se mislilo da su stvar prošlosti još od raspada SSSR-a, ponovo postaju centralna tačka odbrambenih strategija.
Zvuči paradoksalno, ali dok se političari još bave teorijama i pitanjima da li Rusija predstavlja stvarnu opasnost po članice NATO-a, vojska ne pita „da li", već „gde, kada i kako". A iza tog stava stoji ozbiljna analiza stanja na terenu. Ruska vojska, koja je u početnim mesecima vojne operacije 2022. pokazala ozbiljne slabosti, danas deluje gotovo neprepoznatljivo.
Broj angažovanih jedinica na frontu sada je duplo veći nego na početku specijalne vojne operacije. U međuvremenu, proizvodnja oružja i municije u Rusiji je naglo porasla, a iskustvo sa zapadnim sistemima kao što je HIMARS omogućilo je ruskoj strani da razvije efikasne metode neutralizacije.
Čak je i dominacija Ukrajine u inovacijama na bojnom polju izbledela. Ruska upotreba bespilotnih letelica i sistema za elektronsku borbu postavlja nove standarde, a analitičari smatraju da je u tim segmentima Rusija ispred NATO-a.
Njihovi dronovi su brojniji, jeftiniji i bolje prilagođeni borbenim uslovima. Infrastruktura za proizvodnju i primenu takvih sistema deluje gotovo neiscrpno.
Posebnu pažnju izaziva razvoj preciznih raketnih sistema. „Iskander", koji se poredi sa američkom raketom ATACMS, pokazuje sve veću efikasnost i sve teže ga je oboriti čak i sistemima kao što je američki Patriot. Gađa najvažnije vojne mete - od komandnih centara do lansirnih sistema HIMARS.
Taj mentalitet, to prihvatanje rizika, omogućava ruskoj strani fleksibilnost i inicijativu koju saveznici teško mogu da prate. Govornici na londonskom skupu redom su isticali da je vreme da evropsko stanovništvo shvati - vojska više ne može da bude zaštićena po svaku cenu. Gubici su neminovni.
No, tu se ne završava spisak izazova. Infrastruktura NATO za brzo raspoređivanje snaga na istočnu granicu je i dalje nepouzdana. Čak i najspremniji američki 18. vazdušnodesantni korpus, koji uključuje elitne 82. i 101. diviziju, još uvek testira kako da funkcioniše u novoj vrsti sukoba - onoj gde dronovi otkrivaju i najmanji pokret.
Britanski saveznički korpus brzog reagovanja još je u fazi organizacije, a punu borbenu spremnost neće dostići pre naredne godine. Zatim, čak i kad trupe krenu, moraće da se probijaju kroz mrežu birokratskih i logističkih prepreka, uskih grla i ograničenja nacionalnih transportnih pravila.
Najveći rizik leži u činjenici da bi, u slučaju otvorenog sukoba, za razliku od Ukrajine, čitava infrastruktura NATO - luke, pruge, skladišta - bila izložena udarima od samog početka. Nema više sigurnih puteva snabdevanja iz mirnih zemalja. To bi bio sasvim drugačiji scenario.
Ipak, nije sve crno. Evropske zemlje, uz pojedine izuzetke kao što je Mađarska pod vođstvom Viktora Orbana, sve više ulažu u naoružanje i odbranu. U Velikoj Britaniji se sprema novi strateški pregled odbrane koji predviđa dodatni milijardu funti za nabavku bespilotnih sistema i brže donošenje odluka na terenu.
Ali problem nije samo u novcu. Vreme je ono što najviše nedostaje. Brzina kojom se Rusija prilagođava i jača ne ostavlja mnogo prostora za opuštanje. I dok Zapad ide tempom birokratije iz mirnodopskih dana, pitanje je da li će imati dovoljno vremena da se spremi.
Kao što je istakao britanski general Rupert Smit, bivši zamenik vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi: „U ratu se boriš onim što imaš u rukama tog dana." A ono što danas stoji u rukama Zapada možda nije dovoljno. I baš zato je strah od narednog poteza Kremlja mnogo veći nego što javnost naslućuje.
Severnoatlantska alijansa mogla bi da inscenira nuklearni incident na teritoriji Finske i za to optuži Rusiju, upozorio je profesor Univerziteta u Helsinkiju Tuomas Malinen na društvenoj mreži Iks.
Rusija je spremna da razmoti prekid vatre u Ukrajini kako bi otvorila put trajnom rešenju, ali tokom bilo kakvog primirja Moskva želi da zapadne države prestanu da naoružavaju Kijev i da Ukrajina prestane da mobiliše trupe, izjavio je ruski predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja.
Kolektivni Zapad više ne može da zaustavi Rusiju čak i ako se u potpunosti uključi u ukrajinski sukob, smatra bivši komodor britanske mornarice Stiv Džermi!
Švedska modernizuje ključne transportne koridore za premeštanje vojnih trupa prema baltičkim zemljama i Finskoj, čime dodatno jača svoju ulogu u NATO planovima, izjavio je ruski ambasador u Stokholmu Sergej Beljajev u intervjuu za Sputnjik.
Predsednik Rusije Vladimir Putin spreman je da razgovara o okončanju rata u Ukrajini, ali pod uslovom da zapadni lideri daju pismene garancije da neće širiti NATO ka istoku i da ukinu deo sankcija uvedenih Rusiji, tvrde tri izvora bliska pregovorima iz Moskve.
Dosad nepoznata ruska hakerska grupa, pod nazivom Laundry Bear, odgovorna je za niz sajber napada na holandsku policiju, NATO i više evropskih zemalja tokom 2024. godine, saopštile su danas holandske obaveštajne službe.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
NATO je prvi put javno objavio kompletne zahteve prema kojima države članice treba da pripreme civilni sektor za funkcionisanje u velikoj krizi ili oružanom sukobu.
Poljska vojska pozvala je broj za hitne slučajeve 112 nakon što je u blizini američke protivraketne baze u Redzikovu otkriven neovlašćeni dron, umesto da letelica bude oborena ili na drugi način neutralisana, objavio je poljski portal Onet.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Predsednička kandidatkinja francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen upozorila je da nastavak rata u Ukrajini vodi ka dva krajnje opasna scenarija – direktnom ulasku NATO-a u sukob i Trećem svetskom ratu ili višedecenijskom iscrpljivanju koje je nazvala „novim Stogodišnjim ratom“.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozvao je NATO da kod ruske Kalinjingradske oblasti organizuje toliko velike i „agresivne“ vojne vežbe da Moskva ne bude sigurna šta Alijansa namerava i zbog toga bude primorana da deo snaga povuče sa ukrajinskog fronta.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Severnoatlantska alijansa mogla bi da inscenira nuklearni incident na teritoriji Finske i za to optuži Rusiju, upozorio je profesor Univerziteta u Helsinkiju Tuomas Malinen na društvenoj mreži Iks.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Prva predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra - u kojoj su se direktno suočile potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić i Mirjana Nikolić, rektorka Univerziteta umetnosti i 90. na blokaderskoj "Studentskoj listi" - završena je sramotnim bežanjem iz programa uživo.
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić ušla je večeras direktno u "osinje gnezdo" i na predizbornoj debati u paramparčad rasturila rektorku Univerziteta umetnosti Mirjanu Nikolić, na blokaderskoj televiziji N1.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
U ulici Mihaila Pupina u Užicu večeras je oko 21 čas došlo do incidenta na parkingu, kada je iz jednog automobila počeo da izbija dim. Na lice mesta intervenisali su vatrogasci, koji su ubrzo utvrdili odakle dim dolazi.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.