U tišini elitnih vojnih krugova, gde se reči ne izgovaraju olako, zavladala je zabrinutost. I to ne bez razloga. Zapadni vojni stratezi su šokirani - i to ne samo zbog brzine kojom se ruske snage prilagođavaju. Izvori iz NATO priznaju da ruske trupe trenutno nadmašuju zapadne po brojnim kriterijumima.
Po pisanju kolumniste „Bloomberga" Marka Čempiona, visoki oficiri iz dvadesetak zemalja sastali su se u britanskom Kraljevskom institutu za odbrambene studije kako bi razgovarali o obnovi formacija koje su nekada bile okosnica vojne sile - armijskih korpusa.
Te jedinice, za koje se mislilo da su stvar prošlosti još od raspada SSSR-a, ponovo postaju centralna tačka odbrambenih strategija.
Zvuči paradoksalno, ali dok se političari još bave teorijama i pitanjima da li Rusija predstavlja stvarnu opasnost po članice NATO-a, vojska ne pita „da li", već „gde, kada i kako". A iza tog stava stoji ozbiljna analiza stanja na terenu. Ruska vojska, koja je u početnim mesecima vojne operacije 2022. pokazala ozbiljne slabosti, danas deluje gotovo neprepoznatljivo.
Broj angažovanih jedinica na frontu sada je duplo veći nego na početku specijalne vojne operacije. U međuvremenu, proizvodnja oružja i municije u Rusiji je naglo porasla, a iskustvo sa zapadnim sistemima kao što je HIMARS omogućilo je ruskoj strani da razvije efikasne metode neutralizacije.
Čak je i dominacija Ukrajine u inovacijama na bojnom polju izbledela. Ruska upotreba bespilotnih letelica i sistema za elektronsku borbu postavlja nove standarde, a analitičari smatraju da je u tim segmentima Rusija ispred NATO-a.
Njihovi dronovi su brojniji, jeftiniji i bolje prilagođeni borbenim uslovima. Infrastruktura za proizvodnju i primenu takvih sistema deluje gotovo neiscrpno.
Posebnu pažnju izaziva razvoj preciznih raketnih sistema. „Iskander", koji se poredi sa američkom raketom ATACMS, pokazuje sve veću efikasnost i sve teže ga je oboriti čak i sistemima kao što je američki Patriot. Gađa najvažnije vojne mete - od komandnih centara do lansirnih sistema HIMARS.
Taj mentalitet, to prihvatanje rizika, omogućava ruskoj strani fleksibilnost i inicijativu koju saveznici teško mogu da prate. Govornici na londonskom skupu redom su isticali da je vreme da evropsko stanovništvo shvati - vojska više ne može da bude zaštićena po svaku cenu. Gubici su neminovni.
No, tu se ne završava spisak izazova. Infrastruktura NATO za brzo raspoređivanje snaga na istočnu granicu je i dalje nepouzdana. Čak i najspremniji američki 18. vazdušnodesantni korpus, koji uključuje elitne 82. i 101. diviziju, još uvek testira kako da funkcioniše u novoj vrsti sukoba - onoj gde dronovi otkrivaju i najmanji pokret.
Britanski saveznički korpus brzog reagovanja još je u fazi organizacije, a punu borbenu spremnost neće dostići pre naredne godine. Zatim, čak i kad trupe krenu, moraće da se probijaju kroz mrežu birokratskih i logističkih prepreka, uskih grla i ograničenja nacionalnih transportnih pravila.
Najveći rizik leži u činjenici da bi, u slučaju otvorenog sukoba, za razliku od Ukrajine, čitava infrastruktura NATO - luke, pruge, skladišta - bila izložena udarima od samog početka. Nema više sigurnih puteva snabdevanja iz mirnih zemalja. To bi bio sasvim drugačiji scenario.
Ipak, nije sve crno. Evropske zemlje, uz pojedine izuzetke kao što je Mađarska pod vođstvom Viktora Orbana, sve više ulažu u naoružanje i odbranu. U Velikoj Britaniji se sprema novi strateški pregled odbrane koji predviđa dodatni milijardu funti za nabavku bespilotnih sistema i brže donošenje odluka na terenu.
Ali problem nije samo u novcu. Vreme je ono što najviše nedostaje. Brzina kojom se Rusija prilagođava i jača ne ostavlja mnogo prostora za opuštanje. I dok Zapad ide tempom birokratije iz mirnodopskih dana, pitanje je da li će imati dovoljno vremena da se spremi.
Kao što je istakao britanski general Rupert Smit, bivši zamenik vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi: „U ratu se boriš onim što imaš u rukama tog dana." A ono što danas stoji u rukama Zapada možda nije dovoljno. I baš zato je strah od narednog poteza Kremlja mnogo veći nego što javnost naslućuje.
Severnoatlantska alijansa mogla bi da inscenira nuklearni incident na teritoriji Finske i za to optuži Rusiju, upozorio je profesor Univerziteta u Helsinkiju Tuomas Malinen na društvenoj mreži Iks.
Rusija je spremna da razmoti prekid vatre u Ukrajini kako bi otvorila put trajnom rešenju, ali tokom bilo kakvog primirja Moskva želi da zapadne države prestanu da naoružavaju Kijev i da Ukrajina prestane da mobiliše trupe, izjavio je ruski predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja.
Kolektivni Zapad više ne može da zaustavi Rusiju čak i ako se u potpunosti uključi u ukrajinski sukob, smatra bivši komodor britanske mornarice Stiv Džermi!
Švedska modernizuje ključne transportne koridore za premeštanje vojnih trupa prema baltičkim zemljama i Finskoj, čime dodatno jača svoju ulogu u NATO planovima, izjavio je ruski ambasador u Stokholmu Sergej Beljajev u intervjuu za Sputnjik.
Predsednik Rusije Vladimir Putin spreman je da razgovara o okončanju rata u Ukrajini, ali pod uslovom da zapadni lideri daju pismene garancije da neće širiti NATO ka istoku i da ukinu deo sankcija uvedenih Rusiji, tvrde tri izvora bliska pregovorima iz Moskve.
Dosad nepoznata ruska hakerska grupa, pod nazivom Laundry Bear, odgovorna je za niz sajber napada na holandsku policiju, NATO i više evropskih zemalja tokom 2024. godine, saopštile su danas holandske obaveštajne službe.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Letonija se ozbiljno vara ako misli da pod okriljem Severnoatlantske alijanse (NATO) može da učestvuje u napadima na Rusiju bez posledica, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin za „Sputnjik“.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Severnoatlantska alijansa mogla bi da inscenira nuklearni incident na teritoriji Finske i za to optuži Rusiju, upozorio je profesor Univerziteta u Helsinkiju Tuomas Malinen na društvenoj mreži Iks.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Odlukom Zmaja od Šipova da više ne učestvuje u Zadruzi, Farmi i sličnim emisijama, koje oduševljavaju desetine hiljada srpskih domaćica i da se posveti čuvanju krava na Velikom Vitorogu i Janjskim dolinama, Srbiji je pričinjena velika šteta.
Ministarstvo odbrane Hrvatske je u poslednjem trenutku otkazala tender za nabavku novih dušeka za hrvatske vojnike samo zato što se proizvode u Srbiji!
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.