U tišini elitnih vojnih krugova, gde se reči ne izgovaraju olako, zavladala je zabrinutost. I to ne bez razloga. Zapadni vojni stratezi su šokirani - i to ne samo zbog brzine kojom se ruske snage prilagođavaju. Izvori iz NATO priznaju da ruske trupe trenutno nadmašuju zapadne po brojnim kriterijumima.
Po pisanju kolumniste „Bloomberga" Marka Čempiona, visoki oficiri iz dvadesetak zemalja sastali su se u britanskom Kraljevskom institutu za odbrambene studije kako bi razgovarali o obnovi formacija koje su nekada bile okosnica vojne sile - armijskih korpusa.
Te jedinice, za koje se mislilo da su stvar prošlosti još od raspada SSSR-a, ponovo postaju centralna tačka odbrambenih strategija.
Zvuči paradoksalno, ali dok se političari još bave teorijama i pitanjima da li Rusija predstavlja stvarnu opasnost po članice NATO-a, vojska ne pita „da li", već „gde, kada i kako". A iza tog stava stoji ozbiljna analiza stanja na terenu. Ruska vojska, koja je u početnim mesecima vojne operacije 2022. pokazala ozbiljne slabosti, danas deluje gotovo neprepoznatljivo.
Broj angažovanih jedinica na frontu sada je duplo veći nego na početku specijalne vojne operacije. U međuvremenu, proizvodnja oružja i municije u Rusiji je naglo porasla, a iskustvo sa zapadnim sistemima kao što je HIMARS omogućilo je ruskoj strani da razvije efikasne metode neutralizacije.
Čak je i dominacija Ukrajine u inovacijama na bojnom polju izbledela. Ruska upotreba bespilotnih letelica i sistema za elektronsku borbu postavlja nove standarde, a analitičari smatraju da je u tim segmentima Rusija ispred NATO-a.
Njihovi dronovi su brojniji, jeftiniji i bolje prilagođeni borbenim uslovima. Infrastruktura za proizvodnju i primenu takvih sistema deluje gotovo neiscrpno.
Posebnu pažnju izaziva razvoj preciznih raketnih sistema. „Iskander", koji se poredi sa američkom raketom ATACMS, pokazuje sve veću efikasnost i sve teže ga je oboriti čak i sistemima kao što je američki Patriot. Gađa najvažnije vojne mete - od komandnih centara do lansirnih sistema HIMARS.
Taj mentalitet, to prihvatanje rizika, omogućava ruskoj strani fleksibilnost i inicijativu koju saveznici teško mogu da prate. Govornici na londonskom skupu redom su isticali da je vreme da evropsko stanovništvo shvati - vojska više ne može da bude zaštićena po svaku cenu. Gubici su neminovni.
No, tu se ne završava spisak izazova. Infrastruktura NATO za brzo raspoređivanje snaga na istočnu granicu je i dalje nepouzdana. Čak i najspremniji američki 18. vazdušnodesantni korpus, koji uključuje elitne 82. i 101. diviziju, još uvek testira kako da funkcioniše u novoj vrsti sukoba - onoj gde dronovi otkrivaju i najmanji pokret.
Britanski saveznički korpus brzog reagovanja još je u fazi organizacije, a punu borbenu spremnost neće dostići pre naredne godine. Zatim, čak i kad trupe krenu, moraće da se probijaju kroz mrežu birokratskih i logističkih prepreka, uskih grla i ograničenja nacionalnih transportnih pravila.
Najveći rizik leži u činjenici da bi, u slučaju otvorenog sukoba, za razliku od Ukrajine, čitava infrastruktura NATO - luke, pruge, skladišta - bila izložena udarima od samog početka. Nema više sigurnih puteva snabdevanja iz mirnih zemalja. To bi bio sasvim drugačiji scenario.
Ipak, nije sve crno. Evropske zemlje, uz pojedine izuzetke kao što je Mađarska pod vođstvom Viktora Orbana, sve više ulažu u naoružanje i odbranu. U Velikoj Britaniji se sprema novi strateški pregled odbrane koji predviđa dodatni milijardu funti za nabavku bespilotnih sistema i brže donošenje odluka na terenu.
Ali problem nije samo u novcu. Vreme je ono što najviše nedostaje. Brzina kojom se Rusija prilagođava i jača ne ostavlja mnogo prostora za opuštanje. I dok Zapad ide tempom birokratije iz mirnodopskih dana, pitanje je da li će imati dovoljno vremena da se spremi.
Kao što je istakao britanski general Rupert Smit, bivši zamenik vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi: „U ratu se boriš onim što imaš u rukama tog dana." A ono što danas stoji u rukama Zapada možda nije dovoljno. I baš zato je strah od narednog poteza Kremlja mnogo veći nego što javnost naslućuje.
Severnoatlantska alijansa mogla bi da inscenira nuklearni incident na teritoriji Finske i za to optuži Rusiju, upozorio je profesor Univerziteta u Helsinkiju Tuomas Malinen na društvenoj mreži Iks.
Rusija je spremna da razmoti prekid vatre u Ukrajini kako bi otvorila put trajnom rešenju, ali tokom bilo kakvog primirja Moskva želi da zapadne države prestanu da naoružavaju Kijev i da Ukrajina prestane da mobiliše trupe, izjavio je ruski predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja.
Kolektivni Zapad više ne može da zaustavi Rusiju čak i ako se u potpunosti uključi u ukrajinski sukob, smatra bivši komodor britanske mornarice Stiv Džermi!
Švedska modernizuje ključne transportne koridore za premeštanje vojnih trupa prema baltičkim zemljama i Finskoj, čime dodatno jača svoju ulogu u NATO planovima, izjavio je ruski ambasador u Stokholmu Sergej Beljajev u intervjuu za Sputnjik.
Predsednik Rusije Vladimir Putin spreman je da razgovara o okončanju rata u Ukrajini, ali pod uslovom da zapadni lideri daju pismene garancije da neće širiti NATO ka istoku i da ukinu deo sankcija uvedenih Rusiji, tvrde tri izvora bliska pregovorima iz Moskve.
Dosad nepoznata ruska hakerska grupa, pod nazivom Laundry Bear, odgovorna je za niz sajber napada na holandsku policiju, NATO i više evropskih zemalja tokom 2024. godine, saopštile su danas holandske obaveštajne službe.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Severnoatlantska alijansa mogla bi da inscenira nuklearni incident na teritoriji Finske i za to optuži Rusiju, upozorio je profesor Univerziteta u Helsinkiju Tuomas Malinen na društvenoj mreži Iks.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Nakon što je večiti student i blokader Radomir Lazović pokušao da proda priču da je i on ''prisluškivan'', na društvenim mrežama se pojavio hit snimak!
U Crkvi Svetog Luke gde će biti održan pomen Ratku Mladiću, među freskama se nalazi i lik mladog vojnika Evgenija Rodionova, koji je u delu pravoslavnog sveta ostao upamćen kao simbol vere, časti i stradanja.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
U Beču je uhapšen Mirsad A., vlasnik restorana „Balkan-Grill“, koji se sumnjiči za niz krivičnih dela, među kojima su prevare, pljačke i podmetanje požara. U rasvetljavanju slučaja pomogla je i jedna svedokinja.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.