U tišini elitnih vojnih krugova, gde se reči ne izgovaraju olako, zavladala je zabrinutost. I to ne bez razloga. Zapadni vojni stratezi su šokirani - i to ne samo zbog brzine kojom se ruske snage prilagođavaju. Izvori iz NATO priznaju da ruske trupe trenutno nadmašuju zapadne po brojnim kriterijumima.
Po pisanju kolumniste „Bloomberga" Marka Čempiona, visoki oficiri iz dvadesetak zemalja sastali su se u britanskom Kraljevskom institutu za odbrambene studije kako bi razgovarali o obnovi formacija koje su nekada bile okosnica vojne sile - armijskih korpusa.
Te jedinice, za koje se mislilo da su stvar prošlosti još od raspada SSSR-a, ponovo postaju centralna tačka odbrambenih strategija.
Zvuči paradoksalno, ali dok se političari još bave teorijama i pitanjima da li Rusija predstavlja stvarnu opasnost po članice NATO-a, vojska ne pita „da li", već „gde, kada i kako". A iza tog stava stoji ozbiljna analiza stanja na terenu. Ruska vojska, koja je u početnim mesecima vojne operacije 2022. pokazala ozbiljne slabosti, danas deluje gotovo neprepoznatljivo.
Broj angažovanih jedinica na frontu sada je duplo veći nego na početku specijalne vojne operacije. U međuvremenu, proizvodnja oružja i municije u Rusiji je naglo porasla, a iskustvo sa zapadnim sistemima kao što je HIMARS omogućilo je ruskoj strani da razvije efikasne metode neutralizacije.
Čak je i dominacija Ukrajine u inovacijama na bojnom polju izbledela. Ruska upotreba bespilotnih letelica i sistema za elektronsku borbu postavlja nove standarde, a analitičari smatraju da je u tim segmentima Rusija ispred NATO-a.
Njihovi dronovi su brojniji, jeftiniji i bolje prilagođeni borbenim uslovima. Infrastruktura za proizvodnju i primenu takvih sistema deluje gotovo neiscrpno.
Posebnu pažnju izaziva razvoj preciznih raketnih sistema. „Iskander", koji se poredi sa američkom raketom ATACMS, pokazuje sve veću efikasnost i sve teže ga je oboriti čak i sistemima kao što je američki Patriot. Gađa najvažnije vojne mete - od komandnih centara do lansirnih sistema HIMARS.
Taj mentalitet, to prihvatanje rizika, omogućava ruskoj strani fleksibilnost i inicijativu koju saveznici teško mogu da prate. Govornici na londonskom skupu redom su isticali da je vreme da evropsko stanovništvo shvati - vojska više ne može da bude zaštićena po svaku cenu. Gubici su neminovni.
No, tu se ne završava spisak izazova. Infrastruktura NATO za brzo raspoređivanje snaga na istočnu granicu je i dalje nepouzdana. Čak i najspremniji američki 18. vazdušnodesantni korpus, koji uključuje elitne 82. i 101. diviziju, još uvek testira kako da funkcioniše u novoj vrsti sukoba - onoj gde dronovi otkrivaju i najmanji pokret.
Britanski saveznički korpus brzog reagovanja još je u fazi organizacije, a punu borbenu spremnost neće dostići pre naredne godine. Zatim, čak i kad trupe krenu, moraće da se probijaju kroz mrežu birokratskih i logističkih prepreka, uskih grla i ograničenja nacionalnih transportnih pravila.
Najveći rizik leži u činjenici da bi, u slučaju otvorenog sukoba, za razliku od Ukrajine, čitava infrastruktura NATO - luke, pruge, skladišta - bila izložena udarima od samog početka. Nema više sigurnih puteva snabdevanja iz mirnih zemalja. To bi bio sasvim drugačiji scenario.
Ipak, nije sve crno. Evropske zemlje, uz pojedine izuzetke kao što je Mađarska pod vođstvom Viktora Orbana, sve više ulažu u naoružanje i odbranu. U Velikoj Britaniji se sprema novi strateški pregled odbrane koji predviđa dodatni milijardu funti za nabavku bespilotnih sistema i brže donošenje odluka na terenu.
Ali problem nije samo u novcu. Vreme je ono što najviše nedostaje. Brzina kojom se Rusija prilagođava i jača ne ostavlja mnogo prostora za opuštanje. I dok Zapad ide tempom birokratije iz mirnodopskih dana, pitanje je da li će imati dovoljno vremena da se spremi.
Kao što je istakao britanski general Rupert Smit, bivši zamenik vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi: „U ratu se boriš onim što imaš u rukama tog dana." A ono što danas stoji u rukama Zapada možda nije dovoljno. I baš zato je strah od narednog poteza Kremlja mnogo veći nego što javnost naslućuje.
Severnoatlantska alijansa mogla bi da inscenira nuklearni incident na teritoriji Finske i za to optuži Rusiju, upozorio je profesor Univerziteta u Helsinkiju Tuomas Malinen na društvenoj mreži Iks.
Rusija je spremna da razmoti prekid vatre u Ukrajini kako bi otvorila put trajnom rešenju, ali tokom bilo kakvog primirja Moskva želi da zapadne države prestanu da naoružavaju Kijev i da Ukrajina prestane da mobiliše trupe, izjavio je ruski predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja.
Kolektivni Zapad više ne može da zaustavi Rusiju čak i ako se u potpunosti uključi u ukrajinski sukob, smatra bivši komodor britanske mornarice Stiv Džermi!
Švedska modernizuje ključne transportne koridore za premeštanje vojnih trupa prema baltičkim zemljama i Finskoj, čime dodatno jača svoju ulogu u NATO planovima, izjavio je ruski ambasador u Stokholmu Sergej Beljajev u intervjuu za Sputnjik.
Predsednik Rusije Vladimir Putin spreman je da razgovara o okončanju rata u Ukrajini, ali pod uslovom da zapadni lideri daju pismene garancije da neće širiti NATO ka istoku i da ukinu deo sankcija uvedenih Rusiji, tvrde tri izvora bliska pregovorima iz Moskve.
Dosad nepoznata ruska hakerska grupa, pod nazivom Laundry Bear, odgovorna je za niz sajber napada na holandsku policiju, NATO i više evropskih zemalja tokom 2024. godine, saopštile su danas holandske obaveštajne službe.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Severnoatlantska alijansa mogla bi da inscenira nuklearni incident na teritoriji Finske i za to optuži Rusiju, upozorio je profesor Univerziteta u Helsinkiju Tuomas Malinen na društvenoj mreži Iks.
Požar u Tržnom centru "Enjub" se razbuktava, svakog minuta otvaraju se nova žarišta. Kako saznajemo, stiglo je još vatrogasnih ekipa na mesto događaja, ali ne uspevaju da lokalizuju požar. Dva vatrogasca lakše su povređena, ali u požaru nema ljudskih žrtava ni povređenih civila.
Kijev je tokom noći bio pod jednim od najtežih udara poslednjih meseci, pošto je na ukrajinsku prestonicu, prema prvim navodima sa terena, lansirano više od 25 balističkih raketa, najmanje sedam hipersoničnih raketa „cirkon“, desetine krstarećih raketa i više stotina udarnih dronova.
Putešestvijama političara Vladana Đokića na Svetu Goru, koje je u javnosti pokušao da proda kao bitan i zvaničan događaj, zapravo je klasičan pokušaj jeftine političke promocije tamo gde joj mesto nikako nije.
Autoprevoznik i blokader Milomir Jaćimović došao je danas, kako kaže, na izdržavanje zatvorske kazne u novosadskoj Klisi zbog neplaćenih prekršajnih kazni.
U Osnovnom sudu u Kragujevcu danas je održano skandalozno suđenje koje je pokazalo kako izgleda politička osveta u pravosuđu, gde je politizovani sudija Nenad Baković pokrenuo je lični sukob protiv glavnog urednika „Informera“ Dragana J. Vučićevića.
Ispred okružnog zatvora na Klisi u Novom Sadu danas je došlo do brutalnog incidenta kada su pristalice Milomira Jaćimovića, predvođene opozicionim aktivistom Miranom Pogačarom, verbalno i fizički napale novinarsku ekipu TV Informer, sprečavajući ih da obavljaju svoj profesionalni zadatak.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović odgovorila je na novi napad Miše Bačulova na lidera naprednjaka Miloš Vučevića karakterišući ga kao bolesan, neosnovan i zasnovan na laži, te istićući da je time pokazao da je sihički poremećen.
Međunarodni tim naučnika otkrio je da ljudi širom sveta, dok hodaju bez određenog cilja, imaju blagu, ali doslednu sklonost da skreću ulevo, odnosno u smeru suprotnom od kazaljke na satu.
Da ima medveda na Tari više nije vest - slobodno se kreću, ostavljaju za sobom tragove, a nedavno i turisti imaju mogućnost da ih posmatraju iz lovačkih čeka. Ipak, ono što je doživeo Stevica Bajić iz Zaovina, moglo bi se naći u nekom filmu.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je danas sa direktorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin Milanom Кovačevićem ugovor o dodeli sredstava za realizaciju projekta sanacije i restauracije Spomenika fašističkog terora u Jankovom Mostu kod Zrenjanina.
Motociklista T.N, koji je u petak teško povređen u saobraćajnoj nezgodi na raskrsnici Ulice 12. srpske brigade i Omladinske ulice u Novom Pazaru, prebačen je na dalje lečenje u Institut za ortopedsko-hirurške bolesti „Banjica“ u Beogradu.
Policija je uhapsila A. M. (53) iz Novog Sada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena upotreba tuđeg poslovnog imena i druge posebne oznake robe ili usluga.
Muškarac (40) u potpuno rastrojenom stanju divljao po sred kolovoza u Splitu i prestravio prolaznike, a sat vremena nakon hapšenja i dolaska u bolnicu je preminuo.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Dok je godinama privlačila pažnju provokativnim fotografijama i sadržajem za odrasle, influenserka i model Nejlin Ešli danas tvrdi da je odlučila da potpuno promeni svoj život.
Keto hleb koji uspeva čak i početnicima i ne traži ni brašno, ni žitarice, ni komplikovane sastojke. Savršen je za sve koji žele lagan doručak ili užinu koja drži sitost satima, bez osećaja težine.
Obilan i masan večernji obrok često može izazvati gorušicu i vraćanje kiseline tokom noći. Umesto da odmah posegnete za različitim preparatima, nekoliko jednostavnih navika može pomoći da tegobe budu znatno blaže.
Poznata srpska influenserka Zorana Jovanović, poznatija kao Zorannah, oglasila se na Instagram profilu nakon fudbalske utakmice u kojoj je reprezentacija Kurasaa (za koju nastupa njen suprug) pretrpela poraz od moćne Nemačke rezultatom 7:1.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.