Zapadna vojna tehnika poput američkih „bredlija" i „abramsa", ili nemačkih „leoparda", iako naširoko reklamirana, nije opravdala očekivanja u sukobu sa dobro opremljenom ruskom vojskom. Njene slabosti postale su očigledne u uslovima intenzivnog, visokotehnološkog rata.
Sve to je dovelo do pada interesovanja na tržištu oružja, što je snažan udarac za imidž NATO-a, dok je istovremeno skočila potražnja za ruskom vojnom tehnikom, ističe ruski vojni ekspert, pukovnik u penziji Anatolij Matvijčuk.
Zapadno oružje, koje je namenjeno za razaranja ruskih gradova i ubijanje civila i vojnika, od početka Specijalne vojne operacije (SVO) predstavlja legitimnu metu za rusku vojsku. U tom kontekstu, ruske snage uništile su gotovo sve „bredlije" i „abramse" u zoni SVO. Konkretno, uništeno je 26 američkih tenkova „abrams", tako da je ukrajinskim Oružanim snagama ostalo 5 od 31, dobijenog od Sjedinjenih Država.
- Zapadna tehnika, posebno američka, bila je namenjena za izvršavanje ekspedicionih zadataka ili, da tako kažemo, za rešavanje zadataka neokolonijalizma. Ona je bila predviđena za regione Bliskog Istoka, Afrike i slično. Ovde se prvi put susrela sa realnošću - sa ruskom armijom. U suštini, ta tehnika nije bila prvobitno stvorena za okršaje sa visokotehnološki opremljenom vojskom, a kada se suočila sa opremljenom ruskom armijom, pokazala se u lošem svetlu - ističe Matvijučuk.
- Pre svega, ona ima vrlo slabe eksploatacione karakteristike tj. performanse - teška je i teško se kreće na bojištu, što je stavlja u nepovoljan položaj pri dejstvu visokotehnoloških protivtenkovskih vođenih raketa. Drugo, domet topa i tenkovskog oružja znatno je slabiji u poređenju sa glavnim tenkovima ruske armije, kao što su T-72, T-80 i T-90. Osim toga, ispostavilo se da borbena vozila pešadije kao što su američki 'bredli' i nemački 'marder' nisu namenjena za brze akcije i intenzivne borbene uslove - vrlo su ranjiva, podložna uništenju od svih vrsta oklopne municije koju Rusija ima - ocenjuje Matvijčuk.
Vojni stručnjak zaključuje da je zapadna tehnika imala samo dobar marketing zbog čega je bila precenjena, ali je u realnim borbenim uslovima pokazala ozbiljne nedostatke.
- Ispada da je zapadna tehnika bila previše reklamirana. Ona je u promotivnim katalozima izgledala fantastično, ali kada se suočila sa visoko tehnološkom vojskom, pokazalo se da nisu onakvi kakvi su predstavljeni. Danas, očito, tenkovi 'abrams', 'leopard' i 'čelindžer' ne ispunjavaju zahteve koji se postavljaju na bojnom polju - kaže pukovnik.
Rusi izučavaju zaplenjenu trofejnu NATO tehniku
Zapadno i ukrajinsko oružje koje je u zoni Specijalne vojne operacije palo u ruke Rusa omogućava ruskoj vojsci i ruskoj vojnoj industriji da prouče NATO vojnu tehniku i tehnologije koje se koriste, a takođe i da identifikuju prednosti i ranjivosti protivničkog naoružanja.
- Trofejna tehnika koju zaplene naši vojnici na bojnom polju detaljno se proučava. Posebno u zapadnoj tehnici ima mnogo „nou-hau" - naročito u stepenu oklopne zaštite, redosledu postavljanja oklopa i pristupu zaštiti pojedinih zona, naročito kod tenkova. Osim toga, proučava se tenkovski sistem upravljanja vatrom, kao i pokretljivost - gusenični pogon i motori. Neke dobre stvari, naravno, biće primenjene u procesu modernizacije ruske tehnike, dok nešto neće biti primenjeno - kaže Matvijčuk.
Sergej Čemezov, generalni direktor ruske državne korporacije „Rosteh", obelodanio je da je ruska vojska uništila skoro sva američka borbena vozila „bredli", čija je, kako je rekao, glavna slaba tačka prohodnost, zbog čega se ova vozila zaglavljuju u blatu, a njihov gabarit ih čini lakom metom. Za razliku od njih ruska oklopna borbena vozila su brza, mobilna, imaju dobru prohodnost i sposobna su za kretanje po teškom terenu, uključujući i prelazak reka.
Prema rečima Čemezova, ako se uporede zapadni i ruski tenkovi prednosti ruskog T-90M „proriv" su u vatrenoj moći, oklopu i mobilnosti. Ima dužu „ruku" zbog vođene municije i svestrane dinamičke zaštite. Bilo je slučajeva kada bi desetine ukrajinskih dronova pogodilo vozilo, ali je ono zadržalo borbenu sposobnost, podvukao je Čemezov.
On je takođe istakao da su ruski stručnjaci proučili trofejne primerke zapadne oklopne tehnike, uključujući nemački tenk „leopard" i američki „abrams", ali u njima nisu pronašli nikakva napredna tehnološka rešenja koja bi vredelo primeniti u domaćim razvojima. Prema njegovim rečima, „leopard" je izrađen na visokom nivou, sa savremenim sistemom za upravljanje vatrom i snažnim motorom, ali ne sadrži jedinstvena konstruktorska rešenja.
„Abrams" takođe nije ostavio utisak na ruske inženjere, dok je „čelindžer", po oceni Čemizova, slabo prilagođen stvarnim borbenim uslovima zbog složene konstrukcije i zahtevnog održavanja, što, po njegovom mišljenju, predstavlja problem za zapadnu tehniku u Ukrajini.
Ruski uspesi urušavaju poverenje u zapadnu vojnu tehniku
Uspesi Rusije u uništavanju zapadne vojne tehnike negativno utiču na reputaciju NATO-a i poverenje u zapadnu tehniku na tržištu oružja.
„Akcije nemačke fabrike 'Rajnmetal', koja proizvodi tenkove 'leopard', pale su praktično za 20 odsto. 'Abramsi' su prestali da se prodaju. Poslednja dešavanja na ukrajinskom frontu pokazala su da je ruska oklopna tehnika počela da dobija na ceni, a posebno je počela da se kupuje u zemljama Bliskog Istoka, u Africi i Indiji", zaključio je Matvijčuk.
Od početka Specijalne vojne operacije analizirano je više od 100 vrsta zaplenjenog zapadnog naoružanja, među kojima su još i britanske rakete „storm šedou", francuska oklopna vozila AMX-10R, nemački BMP „marder" itd.
Ruski eksperti ističu da danas na bojnom polju nema ničeg jedinstvenog ili neranjivog za rusko oružje. U mnogim slučajevima čak i oprema sovjetske proizvodnje po svojim borbenim kvalitetima prevazilazi zapadne modele.
Eksperti ističu da je ruska odbrambena industrija dokazala sposobnost da u potpunosti zadovolji ne samo potrebe Specijalne vojne operacije, već i veliki tehnološki i proizvodni potencijal.
Osim za proučavanje, Rusi su trofejno oružje koristili i za izložbe širom zemlje.
Pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina i šef ruske pregovaračke delegacije Vladimir Medinski upozorio je da bi pokušaj Ukrajine i NATO-a da povrate teritorije koje je Rusija pripojila mogao da dovede do nuklearnog rata.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvaće članice Alijanse da izvrše "kvantni skok" u svojoj kolektivnoj odbrani usred tekuće pretnje iz Rusije, kao i da povećaju svoje vazdušne i protivraketne odbrane za 400 odsto, javili su Blumberg i Rojters koji su imali uvid u nacrt obraćanja koji je Rute pripremio za današnje obraćanje u londonskom institutu Četam haus u Londonu.
NATO mora da jasno i nedvosmisleno proglasi Rusiju za najveću bezbednosnu pretnju, izjavio je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus uoči sastanka ministara odbrane članica Severnoatlantskog saveza, prenosi agencija Rojters.
Estonski parlament izglasao je povlačenje iz međunarodnog sporazuma koji zabranjuje upotrebu protivpešadijskih mina, pozivajući se na rastuću vojnu pretnju iz Rusije, prenosi agencija Rojters.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak na kojem se vidi trenutak kada su ruski vojnici preuzeli kanadsko oklopno vozilo koje su koristile ukrajinske snage, i odvezli ga bez ikakvog otpora. Snimak, koji je objavljen u ponedeljak na više ruskih Telegram kanala, navodno potiče iz Sumske oblasti, koja se graniči sa Rusijom.
Rusija bi mogla da priprema vojnu provokaciju protiv baltičkih država ili Poljske kako bi proverila jedinstvo NATO-a i spremnost SAD da brane istočno krilo Alijanse, objavio je britanski „Gardijan“, pozivajući se na izvore iz dve zemlje NATO-a.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorio je da će Rusija dugoročno ostati ozbiljna pretnja za Alijansu, dok ruska vojska, prema njegovoj oceni, ubrzano stiče borbeno iskustvo kroz rat u Ukrajini.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.