Zapadna vojna tehnika poput američkih „bredlija" i „abramsa", ili nemačkih „leoparda", iako naširoko reklamirana, nije opravdala očekivanja u sukobu sa dobro opremljenom ruskom vojskom. Njene slabosti postale su očigledne u uslovima intenzivnog, visokotehnološkog rata.
Sve to je dovelo do pada interesovanja na tržištu oružja, što je snažan udarac za imidž NATO-a, dok je istovremeno skočila potražnja za ruskom vojnom tehnikom, ističe ruski vojni ekspert, pukovnik u penziji Anatolij Matvijčuk.
Zapadno oružje, koje je namenjeno za razaranja ruskih gradova i ubijanje civila i vojnika, od početka Specijalne vojne operacije (SVO) predstavlja legitimnu metu za rusku vojsku. U tom kontekstu, ruske snage uništile su gotovo sve „bredlije" i „abramse" u zoni SVO. Konkretno, uništeno je 26 američkih tenkova „abrams", tako da je ukrajinskim Oružanim snagama ostalo 5 od 31, dobijenog od Sjedinjenih Država.
- Zapadna tehnika, posebno američka, bila je namenjena za izvršavanje ekspedicionih zadataka ili, da tako kažemo, za rešavanje zadataka neokolonijalizma. Ona je bila predviđena za regione Bliskog Istoka, Afrike i slično. Ovde se prvi put susrela sa realnošću - sa ruskom armijom. U suštini, ta tehnika nije bila prvobitno stvorena za okršaje sa visokotehnološki opremljenom vojskom, a kada se suočila sa opremljenom ruskom armijom, pokazala se u lošem svetlu - ističe Matvijučuk.
- Pre svega, ona ima vrlo slabe eksploatacione karakteristike tj. performanse - teška je i teško se kreće na bojištu, što je stavlja u nepovoljan položaj pri dejstvu visokotehnoloških protivtenkovskih vođenih raketa. Drugo, domet topa i tenkovskog oružja znatno je slabiji u poređenju sa glavnim tenkovima ruske armije, kao što su T-72, T-80 i T-90. Osim toga, ispostavilo se da borbena vozila pešadije kao što su američki 'bredli' i nemački 'marder' nisu namenjena za brze akcije i intenzivne borbene uslove - vrlo su ranjiva, podložna uništenju od svih vrsta oklopne municije koju Rusija ima - ocenjuje Matvijčuk.
Vojni stručnjak zaključuje da je zapadna tehnika imala samo dobar marketing zbog čega je bila precenjena, ali je u realnim borbenim uslovima pokazala ozbiljne nedostatke.
- Ispada da je zapadna tehnika bila previše reklamirana. Ona je u promotivnim katalozima izgledala fantastično, ali kada se suočila sa visoko tehnološkom vojskom, pokazalo se da nisu onakvi kakvi su predstavljeni. Danas, očito, tenkovi 'abrams', 'leopard' i 'čelindžer' ne ispunjavaju zahteve koji se postavljaju na bojnom polju - kaže pukovnik.
Rusi izučavaju zaplenjenu trofejnu NATO tehniku
Zapadno i ukrajinsko oružje koje je u zoni Specijalne vojne operacije palo u ruke Rusa omogućava ruskoj vojsci i ruskoj vojnoj industriji da prouče NATO vojnu tehniku i tehnologije koje se koriste, a takođe i da identifikuju prednosti i ranjivosti protivničkog naoružanja.
- Trofejna tehnika koju zaplene naši vojnici na bojnom polju detaljno se proučava. Posebno u zapadnoj tehnici ima mnogo „nou-hau" - naročito u stepenu oklopne zaštite, redosledu postavljanja oklopa i pristupu zaštiti pojedinih zona, naročito kod tenkova. Osim toga, proučava se tenkovski sistem upravljanja vatrom, kao i pokretljivost - gusenični pogon i motori. Neke dobre stvari, naravno, biće primenjene u procesu modernizacije ruske tehnike, dok nešto neće biti primenjeno - kaže Matvijčuk.
Sergej Čemezov, generalni direktor ruske državne korporacije „Rosteh", obelodanio je da je ruska vojska uništila skoro sva američka borbena vozila „bredli", čija je, kako je rekao, glavna slaba tačka prohodnost, zbog čega se ova vozila zaglavljuju u blatu, a njihov gabarit ih čini lakom metom. Za razliku od njih ruska oklopna borbena vozila su brza, mobilna, imaju dobru prohodnost i sposobna su za kretanje po teškom terenu, uključujući i prelazak reka.
Prema rečima Čemezova, ako se uporede zapadni i ruski tenkovi prednosti ruskog T-90M „proriv" su u vatrenoj moći, oklopu i mobilnosti. Ima dužu „ruku" zbog vođene municije i svestrane dinamičke zaštite. Bilo je slučajeva kada bi desetine ukrajinskih dronova pogodilo vozilo, ali je ono zadržalo borbenu sposobnost, podvukao je Čemezov.
On je takođe istakao da su ruski stručnjaci proučili trofejne primerke zapadne oklopne tehnike, uključujući nemački tenk „leopard" i američki „abrams", ali u njima nisu pronašli nikakva napredna tehnološka rešenja koja bi vredelo primeniti u domaćim razvojima. Prema njegovim rečima, „leopard" je izrađen na visokom nivou, sa savremenim sistemom za upravljanje vatrom i snažnim motorom, ali ne sadrži jedinstvena konstruktorska rešenja.
„Abrams" takođe nije ostavio utisak na ruske inženjere, dok je „čelindžer", po oceni Čemizova, slabo prilagođen stvarnim borbenim uslovima zbog složene konstrukcije i zahtevnog održavanja, što, po njegovom mišljenju, predstavlja problem za zapadnu tehniku u Ukrajini.
Ruski uspesi urušavaju poverenje u zapadnu vojnu tehniku
Uspesi Rusije u uništavanju zapadne vojne tehnike negativno utiču na reputaciju NATO-a i poverenje u zapadnu tehniku na tržištu oružja.
„Akcije nemačke fabrike 'Rajnmetal', koja proizvodi tenkove 'leopard', pale su praktično za 20 odsto. 'Abramsi' su prestali da se prodaju. Poslednja dešavanja na ukrajinskom frontu pokazala su da je ruska oklopna tehnika počela da dobija na ceni, a posebno je počela da se kupuje u zemljama Bliskog Istoka, u Africi i Indiji", zaključio je Matvijčuk.
Od početka Specijalne vojne operacije analizirano je više od 100 vrsta zaplenjenog zapadnog naoružanja, među kojima su još i britanske rakete „storm šedou", francuska oklopna vozila AMX-10R, nemački BMP „marder" itd.
Ruski eksperti ističu da danas na bojnom polju nema ničeg jedinstvenog ili neranjivog za rusko oružje. U mnogim slučajevima čak i oprema sovjetske proizvodnje po svojim borbenim kvalitetima prevazilazi zapadne modele.
Eksperti ističu da je ruska odbrambena industrija dokazala sposobnost da u potpunosti zadovolji ne samo potrebe Specijalne vojne operacije, već i veliki tehnološki i proizvodni potencijal.
Osim za proučavanje, Rusi su trofejno oružje koristili i za izložbe širom zemlje.
Pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina i šef ruske pregovaračke delegacije Vladimir Medinski upozorio je da bi pokušaj Ukrajine i NATO-a da povrate teritorije koje je Rusija pripojila mogao da dovede do nuklearnog rata.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvaće članice Alijanse da izvrše "kvantni skok" u svojoj kolektivnoj odbrani usred tekuće pretnje iz Rusije, kao i da povećaju svoje vazdušne i protivraketne odbrane za 400 odsto, javili su Blumberg i Rojters koji su imali uvid u nacrt obraćanja koji je Rute pripremio za današnje obraćanje u londonskom institutu Četam haus u Londonu.
NATO mora da jasno i nedvosmisleno proglasi Rusiju za najveću bezbednosnu pretnju, izjavio je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus uoči sastanka ministara odbrane članica Severnoatlantskog saveza, prenosi agencija Rojters.
Estonski parlament izglasao je povlačenje iz međunarodnog sporazuma koji zabranjuje upotrebu protivpešadijskih mina, pozivajući se na rastuću vojnu pretnju iz Rusije, prenosi agencija Rojters.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak na kojem se vidi trenutak kada su ruski vojnici preuzeli kanadsko oklopno vozilo koje su koristile ukrajinske snage, i odvezli ga bez ikakvog otpora. Snimak, koji je objavljen u ponedeljak na više ruskih Telegram kanala, navodno potiče iz Sumske oblasti, koja se graniči sa Rusijom.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izjava jednog gledaoca u programu uživo izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama, nakon što je govorio o šutiranju glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića i pozvao se na raniji incident.
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Dok blokaderi i deo opozicije u Srbiji godinama ćute na napade koji dolaze iz regiona, hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula ponovo je pokazao šta zaista misli o Srbiji i njenom predsedniku Aleksandru Vučiću.
U svojoj objavi, Brnabić je ukazala na to da je ovoj grupaciji bilo potrebno manje od 24 sata da smisli opravdanje za sramno nasilje nad novinarom, po ko zna koji put prebacujući krivicu na državu i predsednika Aleksandra Vučića za incidente koje sami kreiraju, sprovode i podržavaju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na svečanom delu izborne sednice PUPS-a da država ulaganjem u vojsku čuva svoje nebo i zemlju i da se niko neće drznuti da nas napadne.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Cena trešanja drastično su pale u odnosnu na početak sezone, pa se sada prodaju od 160 do 200 dinara po kilogramu. Najpoznatije sorte su, kažu prodavci, "Doktorka" i "Herc", a za razliku od prošle godine, roda ima na pretek.
Grčko ostrvo Evija, popularno među srpskim turistima, jutros je pogodio zemljotres jačine 4,3 stepena po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
U Guči se ove godine održava jubilarni 65. Sabor trubača! Prema najavama organizatora, finalni program i najatraktivniji deo Sabora - izbor najboljeg trubača i orkestra zakazan je za vikend od 7. do 9. avgusta.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Stručnjak za baštovanstvo Patrik Martin je otkrio koje četiri biljke su idealne za one koji žele uređeno dvorište bez puno rada. Ne samo da olakšavaju održavanje, već i smanjuju potrošnju vode tokom leta.
Sportista Marko Bojković je sinoć objavio niz storija u kojima preti trubaču Dejanu Petroviću i njegovoj ćerki Jovani koju je navodno udario brat MMA borca.
Bivša rijaliti učesnica Jelena Ilić, koja je javnosti poznata i kao bivša supruga Ivana Marinkovića, potpuno je promenila svoj izgled nakon razvoda i danas izgleda neprepoznatljivo.
Pevač Hasan Dudić otkrio je kako nije znao da je njegov sin Miki Dudić napustio "Elitu", jer je prethodnih dana bio u bolnici zbog problema sa zdravljem.
Odnos između roditelja i dece često oblikuje životni put, a naše pevačice tokom godina govorile su o teškim porodičnim situacijama, udaljavanju od očeva, ali i bolnim uspomenama koje nose iz detinjstva.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.