Zapadna vojna tehnika poput američkih „bredlija" i „abramsa", ili nemačkih „leoparda", iako naširoko reklamirana, nije opravdala očekivanja u sukobu sa dobro opremljenom ruskom vojskom. Njene slabosti postale su očigledne u uslovima intenzivnog, visokotehnološkog rata.
Sve to je dovelo do pada interesovanja na tržištu oružja, što je snažan udarac za imidž NATO-a, dok je istovremeno skočila potražnja za ruskom vojnom tehnikom, ističe ruski vojni ekspert, pukovnik u penziji Anatolij Matvijčuk.
Zapadno oružje, koje je namenjeno za razaranja ruskih gradova i ubijanje civila i vojnika, od početka Specijalne vojne operacije (SVO) predstavlja legitimnu metu za rusku vojsku. U tom kontekstu, ruske snage uništile su gotovo sve „bredlije" i „abramse" u zoni SVO. Konkretno, uništeno je 26 američkih tenkova „abrams", tako da je ukrajinskim Oružanim snagama ostalo 5 od 31, dobijenog od Sjedinjenih Država.
- Zapadna tehnika, posebno američka, bila je namenjena za izvršavanje ekspedicionih zadataka ili, da tako kažemo, za rešavanje zadataka neokolonijalizma. Ona je bila predviđena za regione Bliskog Istoka, Afrike i slično. Ovde se prvi put susrela sa realnošću - sa ruskom armijom. U suštini, ta tehnika nije bila prvobitno stvorena za okršaje sa visokotehnološki opremljenom vojskom, a kada se suočila sa opremljenom ruskom armijom, pokazala se u lošem svetlu - ističe Matvijučuk.
- Pre svega, ona ima vrlo slabe eksploatacione karakteristike tj. performanse - teška je i teško se kreće na bojištu, što je stavlja u nepovoljan položaj pri dejstvu visokotehnoloških protivtenkovskih vođenih raketa. Drugo, domet topa i tenkovskog oružja znatno je slabiji u poređenju sa glavnim tenkovima ruske armije, kao što su T-72, T-80 i T-90. Osim toga, ispostavilo se da borbena vozila pešadije kao što su američki 'bredli' i nemački 'marder' nisu namenjena za brze akcije i intenzivne borbene uslove - vrlo su ranjiva, podložna uništenju od svih vrsta oklopne municije koju Rusija ima - ocenjuje Matvijčuk.
Vojni stručnjak zaključuje da je zapadna tehnika imala samo dobar marketing zbog čega je bila precenjena, ali je u realnim borbenim uslovima pokazala ozbiljne nedostatke.
- Ispada da je zapadna tehnika bila previše reklamirana. Ona je u promotivnim katalozima izgledala fantastično, ali kada se suočila sa visoko tehnološkom vojskom, pokazalo se da nisu onakvi kakvi su predstavljeni. Danas, očito, tenkovi 'abrams', 'leopard' i 'čelindžer' ne ispunjavaju zahteve koji se postavljaju na bojnom polju - kaže pukovnik.
Rusi izučavaju zaplenjenu trofejnu NATO tehniku
Zapadno i ukrajinsko oružje koje je u zoni Specijalne vojne operacije palo u ruke Rusa omogućava ruskoj vojsci i ruskoj vojnoj industriji da prouče NATO vojnu tehniku i tehnologije koje se koriste, a takođe i da identifikuju prednosti i ranjivosti protivničkog naoružanja.
- Trofejna tehnika koju zaplene naši vojnici na bojnom polju detaljno se proučava. Posebno u zapadnoj tehnici ima mnogo „nou-hau" - naročito u stepenu oklopne zaštite, redosledu postavljanja oklopa i pristupu zaštiti pojedinih zona, naročito kod tenkova. Osim toga, proučava se tenkovski sistem upravljanja vatrom, kao i pokretljivost - gusenični pogon i motori. Neke dobre stvari, naravno, biće primenjene u procesu modernizacije ruske tehnike, dok nešto neće biti primenjeno - kaže Matvijčuk.
Sergej Čemezov, generalni direktor ruske državne korporacije „Rosteh", obelodanio je da je ruska vojska uništila skoro sva američka borbena vozila „bredli", čija je, kako je rekao, glavna slaba tačka prohodnost, zbog čega se ova vozila zaglavljuju u blatu, a njihov gabarit ih čini lakom metom. Za razliku od njih ruska oklopna borbena vozila su brza, mobilna, imaju dobru prohodnost i sposobna su za kretanje po teškom terenu, uključujući i prelazak reka.
Prema rečima Čemezova, ako se uporede zapadni i ruski tenkovi prednosti ruskog T-90M „proriv" su u vatrenoj moći, oklopu i mobilnosti. Ima dužu „ruku" zbog vođene municije i svestrane dinamičke zaštite. Bilo je slučajeva kada bi desetine ukrajinskih dronova pogodilo vozilo, ali je ono zadržalo borbenu sposobnost, podvukao je Čemezov.
On je takođe istakao da su ruski stručnjaci proučili trofejne primerke zapadne oklopne tehnike, uključujući nemački tenk „leopard" i američki „abrams", ali u njima nisu pronašli nikakva napredna tehnološka rešenja koja bi vredelo primeniti u domaćim razvojima. Prema njegovim rečima, „leopard" je izrađen na visokom nivou, sa savremenim sistemom za upravljanje vatrom i snažnim motorom, ali ne sadrži jedinstvena konstruktorska rešenja.
„Abrams" takođe nije ostavio utisak na ruske inženjere, dok je „čelindžer", po oceni Čemizova, slabo prilagođen stvarnim borbenim uslovima zbog složene konstrukcije i zahtevnog održavanja, što, po njegovom mišljenju, predstavlja problem za zapadnu tehniku u Ukrajini.
Ruski uspesi urušavaju poverenje u zapadnu vojnu tehniku
Uspesi Rusije u uništavanju zapadne vojne tehnike negativno utiču na reputaciju NATO-a i poverenje u zapadnu tehniku na tržištu oružja.
„Akcije nemačke fabrike 'Rajnmetal', koja proizvodi tenkove 'leopard', pale su praktično za 20 odsto. 'Abramsi' su prestali da se prodaju. Poslednja dešavanja na ukrajinskom frontu pokazala su da je ruska oklopna tehnika počela da dobija na ceni, a posebno je počela da se kupuje u zemljama Bliskog Istoka, u Africi i Indiji", zaključio je Matvijčuk.
Od početka Specijalne vojne operacije analizirano je više od 100 vrsta zaplenjenog zapadnog naoružanja, među kojima su još i britanske rakete „storm šedou", francuska oklopna vozila AMX-10R, nemački BMP „marder" itd.
Ruski eksperti ističu da danas na bojnom polju nema ničeg jedinstvenog ili neranjivog za rusko oružje. U mnogim slučajevima čak i oprema sovjetske proizvodnje po svojim borbenim kvalitetima prevazilazi zapadne modele.
Eksperti ističu da je ruska odbrambena industrija dokazala sposobnost da u potpunosti zadovolji ne samo potrebe Specijalne vojne operacije, već i veliki tehnološki i proizvodni potencijal.
Osim za proučavanje, Rusi su trofejno oružje koristili i za izložbe širom zemlje.
Pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina i šef ruske pregovaračke delegacije Vladimir Medinski upozorio je da bi pokušaj Ukrajine i NATO-a da povrate teritorije koje je Rusija pripojila mogao da dovede do nuklearnog rata.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvaće članice Alijanse da izvrše "kvantni skok" u svojoj kolektivnoj odbrani usred tekuće pretnje iz Rusije, kao i da povećaju svoje vazdušne i protivraketne odbrane za 400 odsto, javili su Blumberg i Rojters koji su imali uvid u nacrt obraćanja koji je Rute pripremio za današnje obraćanje u londonskom institutu Četam haus u Londonu.
NATO mora da jasno i nedvosmisleno proglasi Rusiju za najveću bezbednosnu pretnju, izjavio je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus uoči sastanka ministara odbrane članica Severnoatlantskog saveza, prenosi agencija Rojters.
Estonski parlament izglasao je povlačenje iz međunarodnog sporazuma koji zabranjuje upotrebu protivpešadijskih mina, pozivajući se na rastuću vojnu pretnju iz Rusije, prenosi agencija Rojters.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak na kojem se vidi trenutak kada su ruski vojnici preuzeli kanadsko oklopno vozilo koje su koristile ukrajinske snage, i odvezli ga bez ikakvog otpora. Snimak, koji je objavljen u ponedeljak na više ruskih Telegram kanala, navodno potiče iz Sumske oblasti, koja se graniči sa Rusijom.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Letonija se ozbiljno vara ako misli da pod okriljem Severnoatlantske alijanse (NATO) može da učestvuje u napadima na Rusiju bez posledica, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin za „Sputnjik“.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Ukrajinski dronovi korišćeni za napade na Rusiju mogli su biti pripremani i lansirani sa poligona na teritoriji Letonije, izjavio je za TASS generalni konstruktor Centralnog konstruktorskog biroa za bespilotne sisteme Andrej Kuzjakin.
Zapadne zemlje se, prema oceni ruskog poslanika i general-potpukovnika u penziji Andreja Guruljova, više ne zadržavaju samo na političkim izjavama protiv Moskve, već sistematski podižu vojne kapacitete za mogući veliki sukob sa Rusijom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.