Sjedinjene Američke Države razmatraju povlačenje do 30% svojih trupa iz Evrope, što bi moglo da promeni bezbednosni balans na kontinentu, prenosi Politiko. Ova informacija izazvala je zabrinutost u Berlinu i drugim evropskim prestonicama, jer se radi o potezu koji bi značio „značajno pregrupisavanje snaga“ unutar NATO-a.
Trenutno se na evropskom tlu nalazi oko 90.000 američkih vojnika, od čega je približno 35.000 raspoređeno u Nemačkoj. Prema izvorima, eventualno povlačenje deo je šire strategije preraspodele snaga ka indo-pacifičkom regionu, kako bi se odgovorilo na rastući uticaj Kine.
Predsednik Donald Tramp već je najavio smanjenje vojnog prisustva, poručivši da će SAD povući oko 20.000 vojnika, čime bi se poništio deo pojačanja koje je njegov prethodnik Džo Bajden uputio Evropi 2022. godine.
Analitičari upozoravaju da je najosetljivije pitanje američki nuklearni arsenal u bazi Bihel, koji predstavlja stub NATO-ove strategije odvraćanja.
Kako bi odgovorila na nove izazove, Nemačka je najavila povećanje vojnih izdataka sa 86 milijardi evra na 153 milijarde do 2029. godine, čime planira da ispuni NATO standarde.
Berlin je već poslao zahtev za kupovinu američkih krstarećih raketa Tomahavk i sistema Tajfon, koji bi mu omogućili sposobnost dubokog dometa. Rakete Tomahavk Blok IV imaju domet od 1.600 kilometara, što bi omogućilo gađanje ciljeva duboko unutar istočne Evrope.
- Domet ovih sistema je znatno veći od onoga što trenutno posedujemo. Njihovom nabavkom unapredićemo ne samo svoje odbrambene kapacitete, već i kapacitet odvraćanja u celoj Evropi -poručio je ministar odbrane Nemačke Boris Pistorius.
Zašto SAD premeštaju trupe?
Planirano povlačenje deo je šire strategije Pentagona da preusmeri vojne resurse ka Indo-Pacifiku i Bliskom istoku, u skladu sa procenama da su glavne geopolitičke pretnje sada u Aziji i na Bliskom istoku.
Američki zvaničnici poručuju evropskim partnerima da je vreme da preuzmu više odgovornosti za sopstvenu bezbednost. „Sada je trenutak da vi, saveznici, investirate u sopstvene oružane snage, jer američko prisustvo neće trajati zauvek“, poručio je visoki zvaničnik Pentagona Pit Hegset.
Iako Vašington uverava da „neće biti iznenađenja i praznina u odbrambenoj strategiji“, jasno je da evropske države ulaze u novu eru bezbednosnih rizika. Povlačenje američkih snaga, čak i delimično, značilo bi da NATO mora da redefiniše sopstvenu odbrambenu arhitekturu, dok se Evropa suočava s pitanjem – koliko dugo još može da računa na američku vojnu podršku?
Jurišna kolona ruske oklopne tehnike sa desantom prešla je 30 kilometara pod intenzivnim napadima ukrajinskih dronova kako bi oslobodila naselje Novoekonomskoje u Donjeckoj Narodnoj Republici, izjavio je za RIA Novosti komandir tenka 5. gardijske motostreljačke brigade 51. gardijske armije u sastavu grupacije „Centar“, sa pozivnim znakom Tajson.
Sa linije fronta kod Sumija, odakle su nekada kretali ukrajinski upadi prema Kursku, stižu vesti o ponovnom zauzimanju sela koje su ranije držale ruske trupe. Ipak, i pored ovog vojnog uspeha, atmosfera je daleko od trijumfalne. Ukrajinske snage uspele su da zaustave rusku ofanzivu, ali cena je visoka, a moral vojnika na ozbiljnom ispitu, piše Corriere.
Tačno mesec dana prošlo je od kada su novinari redakcije Sputnjik Azerbejdžan Igor Kartavih i Jevgenij Belousov, bez ikakvog pravnog osnova, pritvoreni u Azerbejdžanu. Generalni direktor medijske grupe „Rusija sevodnja“ Dmitrij Kiseljov ponovo je pozvao na njihovo hitno oslobađanje i naglasio da je to ključni korak ka obnavljanju odnosa Moskve i Bakua.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Ruske snage su tokom ove godine pojačale upotrebu kombinovanih vazdušnih napada na Ukrajinu, koji se sastoje od velikog broja bespilotnih letelica, nakon kojih slede udari balističkim i krstarećim raketama.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Ukupni ekonomski gubici zemalja Evropske unije zbog odustajanja od kupovine ruskih energenata mogli bi da dostignu oko 3 biliona evra, saopštila je Stalna misija Rusije pri EU.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Evropska unija sprema plan koji bi omogućio da se vojska, tenkovi i teška tehnika mnogo brže prebacuju ka istočnom krilu NATO-a, odnosno prema granicama sa Rusijom i Belorusijom. Cilj je da se rok za odobravanje vojnog transporta preko evropskih granica skrati sa sadašnjih do 45 dana na samo tri dana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jurišna kolona ruske oklopne tehnike sa desantom prešla je 30 kilometara pod intenzivnim napadima ukrajinskih dronova kako bi oslobodila naselje Novoekonomskoje u Donjeckoj Narodnoj Republici, izjavio je za RIA Novosti komandir tenka 5. gardijske motostreljačke brigade 51. gardijske armije u sastavu grupacije „Centar“, sa pozivnim znakom Tajson.
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Blokader sa dna kace i osvedočeni narkoman Petar Đurić, čiji su snimci kako šmrče kokain masovno deljeni na društvenim mrežama, a koji se predstavlja za nekakvog borca za bolju Srbiju ispred svog pokreta "Ćale, ovo je za tebe", izazvao je skandal na Slaviji, u srcu Beograda.
Nakon vesti da se poznata glumica Bojana Maljević povukla sa najavljene studentske liste i u pismu objasnila svoje razloge, u redovima blokadera i lažne elite nastala je opšta histerija. Krenula je najprizemnija moguća kampanja pljuvanja, vređanja i najstrašnijeg linča protiv sopstvene saborkinje.
Blokaderi se nalaze u totalnom rasulu - posle rata koji je među njima buknuo zbog Regulatornog tela za elektronske medije (REM), eksplodirao je novi sukob i zbog novoobjavljenog istraživanja CRTE u koji su se uključili i propali košarkaš Vladimir Štimac i tajkun Dragan Đilas, predsednik Stranke slobode i pravde (SSP).
Univerzitetski klinički centar Niš reagovao je u najkraćem roku kako bi pomogao povređenim Nišlijama u teškoj saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori, poručio je direktor UKC Niš, dok. dr Milan Lazarević.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski poručila je da su Zavetnici uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Kod tvrđave Arza, u blizini Žanjica, ponovo je primećena riba lav. Stručnjaci upozoravaju kupače da joj se ne približavaju i da je nikako ne dodiruju, jer njen ubod može biti veoma opasan i izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe.
Srbija je danas pod uticajem izrazito sparnog vremena. Visoka vlažnost vazduha, toplo jutro i slab vetar stvaraju osećaj teške i zagušljive atmosfere širom zemlje, pa se temperature blizu 30 stepeni Celzijusa osećaju znatno neprijatnije nego što pokazuju termometri.
Pripadnici beogradske policije brzo su reagovali i u ponedeljak na Voždovcu uhapsili B. C. (40) zbog sumnje da je u stanju teškog pijanstva fizički napao svoju bivšu suprugu, a potom divljački nasrnuo i na njenu sestru koja je pokušala da je zaštiti.
Mladić S. S. iz Vladičinog Hana, koji se nalazio u bekstvu od 24. juna, zbog napada na policajce i tuče koja se desila u centru grada, uhapšen je i nalazi se u pritvoru.
Sudija za istragu prihvatio je predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz Kotora, osumnjičenom da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu koja se u nedelju dogodila u mestu Lipci. Tužilaštvo je pokrenulo istragu kako bi bile utvrđene sve okolnosti nesreće.
Visoke temperature i letnje večeri idealna su prilika za maratonsko gledanje filmova, a Netfliks je ovog leta obogatio ponudu naslovima za svačiji ukus.
Viber ne obaveštava korisnike kada ih neko blokira, ali postoje jasni znakovi koji mogu otkriti da više niste u mogućnosti da komunicirate sa određenom osobom.
Loren Vol iz Sjedinjenih Američkih Država našla se u centru pažnje na društvenim mrežama nakon što je tokom leta odlučila da pojede obrok koji je pripremila kod kuće.
Tokom letnjih vrućina sve više žena bira laganu i prozračnu odeću koja pruža maksimalnu udobnost, pa im je materijal jedan od najbitnijih stavki. Zato žene masovno biraju muslin.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.