Od izbijanja rata 2022. godine, Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za sistematsku zloupotrebu dece i tinejdžera u tajnim operacijama sabotaže, špijunaže i terorističkih napada. U brojnim slučajevima zabeleženim tokom poslednje tri godine, maloletnici su učestvovali u podmetanju požara, napadima na vojne ciljeve, korišćenju eksploziva, pa čak i pokušajima atentata – često po nalozima stranih obaveštajnih službi preko aplikacija kao što je Telegram.
Prema navodima FSB-a, mladići su regrutovani putem sajtova za „brzu zaradu“, a uputstva su dobijali preko Telegrama. Direktor FSB-a Aleksandar Bortnjikov istakao je da je zabeležen veliki broj sličnih slučajeva, u kojima su počinioci uglavnom maloletnici.
U Kirovskoj oblasti je krajem 2024. uhapšen tinejdžer koji je planirao da zapali signalne kutije na železnici za novčanu nagradu od 25.000 rubalja. U njegovom telefonu pronađeni su kontakti sa ukrajinskim agentima i uputstva za pravljenje zapaljivih naprava.
Od 2022. godine zabeležen je i talas napada molotovljevim koktelima na vojne regrutne centre širom Rusije. Jedan od najpoznatijih slučajeva je onaj Jegora Balazejkina, sedamnaestogodišnjaka osuđenog na šest godina zatvora zbog napada na centar u Sankt Peterburgu.
U okupiranom Berdjansku, ruske vlasti optužile su dva dečaka stara 16 godina da su pokušali da dignu u vazduh železničku prugu u saradnji sa ukrajinskom vojskom. Ukrajinska strana tvrdi da su deca zapravo bila kidnapovana i mučena kako bi priznala krivicu.
Ukrajina: Rusija koristi decu za sabotaže i izviđanje
Ukrajinska bezbednosna služba (SBU) tvrdi da Rusija koristi sličnu taktiku na teritoriji Ukrajine. U Kirovogradskoj oblasti 2024. uhapšeno je pet tinejdžera uzrasta od 15 do 18 godina, osumnjičenih za podmetanje požara na vojne automobile i transformatore, pa čak i pokušaj paljenja helikoptera. SBU navodi da su ih ruski agenti kontaktirali preko Telegrama i nudili nagrade u kriptovalutama.
Tinejdžerima je naređeno da snimaju napade i šalju video-snimke za objavu na ruskim Telegram kanalima, s ciljem da se stvori utisak da Ukrajinci sami napadaju sopstvenu vojsku.
U Harkovu su uhapšene dve grupe mladih koji su, prema ukrajinskim vlastima, korišćeni za izviđanje i navođenje ruskih raketnih udara. Deci su zadaci predstavljeni kao „online igrica“ – dobijali su koordinate koje su morali da posete, snimaju, a zatim šalju snimke agentima. Ti materijali korišćeni su za preciziranje meta. Jedan od tinejdžera sada se suočava sa mogućom doživotnom kaznom.
U poslednje vreme, SBU upozorava na novu taktiku: korišćenje dece za postavljanje bombi. U više slučajeva, deca su nastradala prilikom eksplozija – što otvara sumnju da su i sami bili planirani kao „žive mete“. U Kijevu je u maju uhapšen sedamnaestogodišnjak koji je bio pod kućnim pritvorom, ali je ponovo uspostavio kontakt sa ruskim mentorom i pokušao da postavi eksplozivnu napravu pored vojnog objekta.
Eksploatacija dece: Propaganda ili zločin?
Dok Moskva i Kijev optužuju jedno drugo za korišćenje dece u ratne svrhe, organizacije za ljudska prava upozoravaju da oba režima prelaze crvenu liniju. Ukrajina se poziva na Rimsku povelju Međunarodnog krivičnog suda koja zabranjuje učešće dece u oružanim sukobima. Ukrajinski tužioci već su podigli optužnice in absentia protiv nekoliko ruskih agenata identifikovanih kao regruteri.
S druge strane, Moskva, koja ne priznaje nadležnost tog suda, sve slučajeve tretira kao unutrašnja bezbednosna pitanja i deo borbe protiv terorizma.
Uprkos optužbama sa obe strane, činjenica ostaje – sve više maloletnika biva regrutovano u „rat iz senke“ putem društvenih mreža, primamljeno novcem, lažnim obećanjima ili ucjenama. Neki od njih završavaju iza rešetaka, drugi gube živote ili bivaju trajno psihički obeleženi.
Stručnjaci upozoravaju da eksploatacija dece u ratne svrhe mora biti univerzalno osuđena – bez obzira na političku pripadnost ili front na kojem se borba vodi. Jer u hibridnom ratu koji se širi i na digitalne platforme, granica između igre i smrti za mnoge tinejdžere postaje opasno nevidljiva.
Vatikan se razmatra kao potencijalno mesto susreta ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, izjavio je za agenciju RIA Novosti Leonid Sevastjanov, predsednik Svetske unije staroveraca, koji je ranije bio u kontaktu sa papom Franjom.
Mesto sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina i američkog lidera Donalda Trampa je dogovoreno i biće objavljeno malo kasnije, rekao je pomoćnik predsednika Rusije Jurij Ušakov.
Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) objavila je snimak na kojem se vidi kako dvojica maloletnika nanose otrov na kvaku automobila jednog ruskog vojnika, pokušavajući da izvrše atentat po instrukcijama ukrajinskih službi.
Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Žene u Lavovu pokušale su da spreče pripadnike ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCK) i policiju da odvedu mladića tokom mobilizacije.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Dvoje mladih državljana Ukrajine povređeno je kada je nedaleko od glavne železničke stanice u nemačkom Augzburgu eksplodirao za sada neidentifikovan predmet, nakon čega je policija blokirala šire područje i uključila stručnjake za eksplozive u istragu.
Kijev je ponovo bio meta udara ruskih bespilotnih letelica „Geranj“, a jedan od najtežih pogodaka zabeležen je u Golosejevskom kraju, gde je pogođen magacin američke logističke kompanije FedEx i izbio veliki požar praćen gustim crnim dimom.
Ruske snage stigle su na oko 12 kilometara od Sumija, dok istovremeno napreduju prema predgrađima Slavjanska, Kramatorska i Družkovke i šire pritisak na više pravaca fronta
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vatikan se razmatra kao potencijalno mesto susreta ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, izjavio je za agenciju RIA Novosti Leonid Sevastjanov, predsednik Svetske unije staroveraca, koji je ranije bio u kontaktu sa papom Franjom.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
U naredne četiri godine nemački gigant Folksvagen će otpustiti 100.000 ljudi, a Srbija, zahvaljujući mudroj politici Aleksandra Vučića, otvara nova radna mesta!
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Nakon što je večiti student i blokader Radomir Lazović pokušao da proda priču da je i on ''prisluškivan'', na društvenim mrežama se pojavio hit snimak!
U Crkvi Svetog Luke gde će biti održan pomen Ratku Mladiću, među freskama se nalazi i lik mladog vojnika Evgenija Rodionova, koji je u delu pravoslavnog sveta ostao upamćen kao simbol vere, časti i stradanja.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Mihailo B. (42) iz Čačka proglašen je neuračunljivim, a zbog surovog ubistva svojih roditelja Jovana B. (77) i Milicu B. (72), koje se dogodilo 17. marta 2025. godine u porodičnom stanu u naselju Ljubić kej, izrečena mu je mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
U Beču je uhapšen Mirsad A., vlasnik restorana „Balkan-Grill“, koji se sumnjiči za niz krivičnih dela, među kojima su prevare, pljačke i podmetanje požara. U rasvetljavanju slučaja pomogla je i jedna svedokinja.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.