Šifra "crveni telefon" - nit je crven nit telefon: Hitna veza izmedju Moskve i Vašingtona
Podeli vest
Na današnji dan, 30. avgusta 1963. godine, prvi put je aktivirana direktna komunikaciona veza između Vašingtona i Moskve, poznata u javnosti kao „crveni telefon“.
Ova linija je nastala nakon Kubanske raketne krize 1962. godine, kada je svet stajao na ivici nuklearnog rata, a spora i nesigurna komunikacija između SAD i Sovjetskog Saveza putem pisama i posrednika pokazala se neefikasnom i opasnom.
Američki potpredsednik Džej Di Vens izazvao je buru nakon što je izjavio da je spreman da preuzme dužnost predsednika u slučaju da Donalda Trampa zadesi „strašna tragedija“.
Cilj uspostavljanja linije bio je da lideri dve supersile imaju brz, pouzdan i direktan kanal komunikacije kako bi se smanjila mogućnost nesporazuma koji bi mogli dovesti do katastrofalnog sukoba. Pregovori o liniji počeli su u aprilu 1963. godine, a sporazum je potpisan 20. juna iste godine u Ženevi. Prvi test linije obavljen je 30. avgusta, kada su razmenjene poruke između Pentagona i Kremlja, čime je linija zvanično puštena u rad.
Linija je povezivala Vašington sa Moskvom preko Londona, Kopenhagena, Stokholma i Helsinkija, koristeći podmorski kabl i mikrotalasne veze. Komunikacija je obavljana preko teletajpera, koji je omogućavao slanje šifrovanih poruka.
Reči nemačkog kancelara Fridriha Merca o navodnom mešanju Rusije u unutrašnje poslove Nemačke putem društvenih mreža apsurdne su, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova, u intervjuu za Izvestija.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije, Valerij Gerasimov, sumirao je rezultate prolećno–letnje ofanzive i istakao da je strateška inicijativa u potpunosti na strani Moskve.
30.08.2025
17:00
Iako se popularno naziva „crveni telefon“, veza nikada nije bila pravi telefon, već sistem teletajpera za pisanu komunikaciju. Naziv je nastao u medijima i popularnoj kulturi, stvarajući sliku dramatičnog telefonskog poziva između svetskih lidera.
Sistem je omogućavao brzo slanje i primanje poruka – Amerikanci su pisali na engleskom, Sovjeti na ruskom, uz stroge sigurnosne protokole. Prva američka testna poruka koristila je standardnu rečenicu za proveru tipkanja, dok je sovjetski odgovor bio standardna poruka na ruskom jeziku.
Ova komunikaciona linija igrala je ključnu ulogu tokom Hladnog rata i korišćena je u krizama poput Šestodnevnog rata 1967. i Jomkipurskog rata 1973. godine. Omogućila je liderima da razmenjuju poruke u realnom vremenu i smanjila rizik od eskalacije sukoba zbog nesporazuma.
Tokom godina linija je modernizovana – 1971. dodate su satelitske veze, 1980-ih faks uređaji, a od 1990-ih sigurne digitalne veze.
„Crveni telefon“ je postao simbol napetosti Hladnog rata, ali i napora da se očuva mir kroz dijalog. Iako nikada nije bio doslovni crveni telefon, njegova uloga u smanjenju rizika od nuklearnog sukoba ostaje značajna. Danas sistem i dalje postoji u modernizovanom obliku i služi kao ključni alat za kriznu diplomatiju između SAD i Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki potpredsednik Džej Di Vens izazvao je buru nakon što je izjavio da je spreman da preuzme dužnost predsednika u slučaju da Donalda Trampa zadesi „strašna tragedija“.
Govor američkog predsednika Donalda Trampa o stanju nacije pred Kongresom SAD trajao je 107 minuta - zapretio je Iranu, a svi su zapazili njegovu poruku o Ukrajini.
O projektu "Beograd na vodi" se još u Jugoslaviji pričalo - Josip Broz Tito je razmatrao tu ideju, iako taj projekat tada nije imao ime naselja koje danas znamo.
Svetlana Bojković, glumica i jedna od osnivača Proglasa - udruženja za rušenje aktuelne vladajuće koalicije, gostovala je u podkastu i tom prilikom izjavila nešto što su joj mnogi zamerili.
Nenad Kulačin i Marko Vidojković, voditelji podkasta "Dobar loš zao" na tajkunskoj televiziji, komentarisali su lokalne izbore koje je za 29. mart najavila predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Zbog radova na izgradnji sekundarne vodovodne i fekalne kanalizacione mreže u Ulici Trg Zorana Đinđića u Surčinu, od danas, 25. februara do 9. marta doći će do privremenih izmena u saobraćaju i radu više linija javnog prevoza.
Ekipe JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija" najavili su prekide vodosnabdevanja danas, 25. februara, na teritoriji opština Novi Beograd, Barajevo i Čukarica.
U Srbiji danas biti promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima, a uz nešto više oblačnosti ujutro i pre podne u brdsko-planinskim predelima jugozapadne, južne i istočne Srbije. Temperature će varirati između nula i 15 stepeni.
Aleksandar Tatalović i Stefan Savić nisu bili samo vršnjaci. Bili su školski drugovi, išli su u isti razred, delili svakodnevicu, planove i mladost. Njihove sudbine, na najokrutniji način, spojene su i u smrti. Razdvojene godinama, ali povezane istim nasiljem.
Devedesete godine u Beogradu ostale su upamćene po brutalnim obračunima kriminalnih grupa. Likvidacije su bile česte, ali su posebnu pažnju javnosti izazivala takozvana mafijaška ubistva, atentati koji su nosili pečat organizovanog podzemlja.
Policija u Podgorici rasvetlila je razbojništvo koje je prošle godine potreslo centar grada, kada je iz jedne zlatare ukraden dragoceni nakit vredan više od 266.000 evra.
Paljenje automobila u Srbiji i regionu već odavno nije sporadičan incident niti delo usijanih glava. Iza zapaljenog vozila gotovo uvek stoji jasna poruka, pažljivo odabrana meta i motiv koji retko ima veze sa impulsom, a mnogo češće sa osvetom, zastrašivanjem ili kriminalnim obračunima.
Kultni srpski film "Maratonci trče počasni krug" iz 1982. godine, režisera Slobodana Šijana po scenariju Dušana Kovačevića, krije brojne zanimljivosti i tajne sa snimanja i inspiracije koje malo ko zna.
U specijalu posvećenom seriji "Katarina Velika" na TV Informer, književnik Ranko Gojković govorio je o snazi i dometima vladavine ruske carice, ocenivši je kao neponovljivu u istoriji.
Od postapokaliptičnih pustinja i svemirskih prostranstava do ratnih rovova i psiholoških drama, ovo su filmovi koji su obeležili savremenu kinematografiju i osvojili najprestižnije svetske nagrade.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina otišla je na još jednu estetsku korekciju, pa slikama iz salona sve šokirala.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar