Tačan plan leta ruskog predsednika Vladimira Putina do Budimpešte nije objavljen, ali vojni analitičari ukazuju da je najverovatnija opcija let iznad Crnog mora, Turske, Crne Gore i Srbije.
Zemlje Evropske unije još od 2022. godine zabranile su prelete svim ruskim avionima, uključujući i predsednički „Iljušin Il-96-300PU“. Pod normalnim okolnostima let od Moskve do Budimpešte trajao bi oko dva sata i iznosio oko 1.500 kilometara, ali sada, zbog zatvorenog neba iznad EU, ruski predsednik mora da traži alternativne pravce.
Specijalizovani portal Air Live navodi da bi ruta Moskva – Crno more – Turska – Crna Gora – Srbija – Budimpešta bila najizvodljivija i najsigurnija. Ova putanja, ističe se, prolazi isključivo kroz zemlje koje održavaju stabilne odnose sa Moskvom i ne podležu ograničenjima Evropske unije.
„Za ovaj let ključne će biti kontrole vazdušnog saobraćaja u Ankari i Beogradu, jer bi Putinov avion morao da uđe u mađarski vazdušni prostor iz pravca Srbije“, navodi portal.
Iako duža, ova ruta ne bi predstavljala problem za rusku predsedničku letelicu. Putin koristi specijalno modifikovani ‘Iljušin Il-96-300PU’, poznat kao ‘leteći Kremlj’, koji ima domet od 13.000 kilometara bez sletanja. Avion je projektovan kao komandni centar sa naprednim komunikacionim sistemima i višeslojnim elektronskim oklopom.
Brisel i NATO razmatraju izuzeće
Britanski Bi-Bi-Si tvrdi da se u Briselu i NATO-u razmatra mogućnost da se Putinu odobri prolaz iznad teritorije pojedinih članica EU, kako bi se olakšao njegov dolazak na sastanak sa Trampom. Portparolka Evropske komisije Anita Hiper izjavila je da države članice „mogu pojedinačno davati izuzeća za prelete ruskih aviona“, ali odluka zavisi od svake zemlje posebno.
Ipak, analitičari smatraju da bi čak i uz eventualno odobrenje preleta Putin izbegavao rutu preko Ukrajine i Poljske zbog napetih odnosa. „Najsigurnija karta i dalje je let preko Turske, zatim duž južne obale Grčke, iznad Crne Gore i Srbije“, zaključuju stručnjaci.
Zašto baš Budimpešta?
Jedno od najzanimljivijih pitanja uoči sastanka jeste – zašto je baš mađarska prestonica izabrana za susret Trampa i Putina? Prema pisanju američkog „Hafington posta“, Budimpešta je simbolično mesto jer je upravo tamo 1994. potpisan Budimpeštanski memorandum, kojim se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja nakon raspada SSSR-a.
Kada je „Hafington post“ upitao Belu kuću ko je izabrao Budimpeštu, portparolka Karolina Livit dala je neprimeren odgovor: „Tvoja mama je to uradila.“
Na dodatno pitanje da li smatra da je takav odgovor primeren, Livitova je dodala: „Smešno mi je što sebe smatrate novinarom. Vi ste ekstremno levičarski šarlatan koga niko ne shvata ozbiljno, samo vam to niko ne kaže u lice.“
Na Kijevskom ekonomskom forumu šef ukrajinske vojne obaveštajne službe Kiril Budanov priznao je da se Kina nalazi među tehnološki najnaprednijim vojskama sveta.
Sastanak ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i predsednika SAD Donalda Trampa u Vašingtonu nije ispunio očekivanja Kijeva, prenela je agencija AP.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Uspešno lansiranje strateškog raketnog kompleksa „Sarmat“ predstavljalo je snažan signal Zapadu da Rusija nije oslabljena sukobom u Ukrajini i da nastavlja modernizaciju svog nuklearnog arsenala, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je čuveni Moskovski institut za termotehniku i tom prilikom poslao nedvosmislenu poruku Zapadu da će Rusija nastaviti sa razvojem i modernizacijom svojih strateških nuklearnih snaga.
Državna duma Rusije usvojila je šokantan zakon koji predsedniku Vladimiru Putinu daje ovlašćenje da koristi oružane snage za oslobađanje ruskih državljana uhapšenih ili krivično gonjenih u inostranstvu.
Novi ruski raketni sistem "Sarmat", poznatiji na Zapadu kao "Satana 2", obezbedio je Moskvi tehnološku prednost od najmanje dve decenije u odnosu na SAD i NATO.
Pred očima sveta formira se nova podela uticaja između najvećih sila, dok Evropska unija sve češće ostaje van ključnih razgovora o bezbednosti, ekonomiji i budućnosti Ukrajine, piše Njuzvik.
Predlog da bivši nemački kancelar Gerhard Šreder bude posrednik u mogućim razgovorima Moskve i Evropske unije ne bi smeo unapred da bude odbačen, poručio je deo nemačkih političara, nakon što je tu ideju izneo ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija ne želi da uvlači druge države u dodatno zaoštravanje, ali je unapred upozorila Vašington, Peking, Nju Delhi i druge prestonice na moguće posledice ukrajinskih poteza oko 9. maja, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Vladimir Putin je na Paradi pobede u Moskvi govorio o sovjetskim vojnicima, partizanima, radnicima i narodu koji je izneo rat protiv nacizma, ali u njegovom obraćanju nije bilo posebnog mesta za zapadne saveznike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Ranko
pre 6 meseci
Ma zamislite koji neverovatan uspeh. Srbija u centru svega...
A oće li Crnogorci da dozvole prelet?
Blokaderska banda umislila je da ima pravo da deli pravdu, a najbolji dokaz za to je današnji haos ispred Pravnog fakulteta - za taj događaj su direktno odgovorni zlikovci blokaderi, ali oni za sve pokušavaju da okrive građane koji su bili blokirani.
Zastrašujuća scena odvila se danas ispred Pravnog fakulteta u srcu Beograda, gde se u Bulevaru kralja Aleksandra okupila šačica blokadera i ponovo maltretirala građane koji su učestvovali u saobraćaju, a rezultat toga je stravičan - jedan automobil pokosio je starijeg čoveka na pešačkom prelazu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se oglasilo danas povodom incidenata ispred Pravnog fakulteta sa apelom na uzdržanost od organizovanja i učešća u neprijavljenim javnim okupljanima.
Kao pravi krvoloci, predstavnici blokadera stajali sa strane i nemo posmatrali kako blokaderi tuku ljude. Pogledajte ko je sve prisustvovao skandaloznom incidentu ispred Pravnog fakulteta.
Blokaderi koji su kod Pravnog fakulteta, nezakonito blokirali ulicu i time izazvali tešku nesreću, nasrnuli su na vozača i i njegovo vozilo marke "opel", pri čemu su polomili stakla na automobilu, a sada uklanjaju snimak sa društvenih mreža kako im se identitet ne bi znao.
Vladimir iz Srbije, tvrdi da je u Severnoj Makedoniji dobio saobraćajnu kaznu u iznosu od 50 evra, za dva kilometara prekoračenja brzine. Kako navodi, svaki drugi automobil iz Srbije na granici je platio kaznu.
"Srbijavoz" a.d. obaveštava korisnike usluga da je zbog smetnje na infrastrukturnim kapacitetima došlo do privremene izmene u organizaciji saobraćaja vozova za prevoz putnika.
Američke vlasti ponudile su nagradu od čak 25.000 dolara za informacije koje bi mogle da dovedu do pronalaska tela Ane Marije Henao Knežović, Amerikanke poreklom iz Kolumbije, koja je nestala u Madridu pod misterioznim okolnostima.
Policija u Zrenjaninu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je dvadesetčetvorogodišnjeg D. D. iz Zrenjanina, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
U Višem sudu u Užicu danas je doneta presuda Branku Pušici koji je krajem 2024. godine svirepo ubio Ivanu i Predraga Novakovića u Arilju, a tim povodom obratio se Aleksandar Vučurović, punomoćnik porodica ubijenog bračnog para Ivane i Predraga Novakovića iz Arilja.
Branko Pušica (38) iz Arilja danas je pred Višim sudom u Užicu osuđen na sveukupnu kaznu na 20 godina zatvora za teško ubistvo bračnog para Ivane (37) i Predraga (40) Novaković iz Arilja 31. decembra 2024. godine.
Turska glumica Afra Saračoglu (28), koja je igrala u nekim od najpopularnijih tamošnjih serija, na neočekivan način je odlučila da se bavi filmom i televizijom.
Vin Dizel i deo originalne glumačke postave kultne franšize "Fast & Furious" okupili su se u Kanu kako bi obeležili 25 godina od početka jedne od najpopularnijih akcionih saga u istoriji filma.
Javnost nagađa šta se zapravo krije iza skandala u predsedničkom avionu, kada je Brižit Makron pred kamerama ošamarila svog supruga Emanuela Makrona. Nova knjiga o njima otkriva da je prva dama burno reagovala nakon što je ugledala poruku koju je Makron dobio od poznate glumice.
Iako krastavac deluje kao biljka koja se jednostavno uzgaja, ukoliko dinja, krompir i aromatično bilje rastu u njegovoj blizini mogu značajno da usporе njegov razvoj i umanje prinos.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar