Gotovo četiri godine nakon početka sukoba, Sjedinjene Američke Države, Evropa i Ukrajina postigle su dogovor o sistemu bezbednosnih garancija čiji je cilj da se u budućnosti spreče nova borbena dejstva.
Detalji sporazuma, koji američki zvaničnici nazivaju „platinastim standardom“, predstavljeni su nakon uspešnih dvodnevnih pregovora u Berlinu.
U prvoj fazi planirano je formiranje misije pod vođstvom SAD, koja bi bila zadužena za nadzor režima prekida vatre i posredovanje u rešavanju spornih situacija. Cilj te misije bio bi da se spreči prerastanje napetosti u novi oružani sukob, piše britanski list Telegraf.
Vazdušna sila kao odgovor na novu agresiju
U slučaju da diplomatski napori ne uspeju i dođe do nove ruske intervencije, Vašington bi morao da donese odluku o upotrebi sile. Prema navodima diplomatskih izvora, najverovatniji scenario odgovora podrazumevao bi korišćenje vazduhoplovstva.
Prema razmatranom planu, američki borbeni avioni F-35, krstareće rakete Tomahavk ili slični sistemi, raspoređeni na teritoriji država NATO-a, mogli bi da budu upotrebljeni za izvođenje uzvratnih udara u slučaju da Moskva prekrši primirje. Teoretski, SAD bi mogle da pruže podršku Ukrajini izvođenjem udara na rusku vojnu tehniku van njene teritorije.
Ipak, preventivni udari smatraju se malo verovatnim zbog rizika od eskalacije. Kako se naglašava, vojna intervencija SAD bila bi moguća tek nakon što se odgovornost za obnavljanje sukoba nedvosmisleno pripiše Rusiji.
Uloga evropskih saveznika
Teško naoružanje i vojna podrška iz Sjedinjenih Država trebalo bi da dopune obaveze koje su već ponudili evropski partneri. Takozvana „koalicija voljnih“, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je da preuzme značajan deo tereta raspoređivanjem multinacionalnih snaga „odvraćanja“.
Njihovi ključni zadaci bili bi obuka posleratnih Oružanih snaga Ukrajine, kontrola vazdušnog prostora i obezbeđivanje najvažnijih pomorskih ruta u Crnom moru. U zajedničkoj izjavi, koju je potpisalo više od deset evropskih lidera, navodi se da će te snage „pomoći obnovi ukrajinske vojske, obezbeđivanju ukrajinskog neba i podršci bezbednijoj plovidbi, uključujući delovanje na teritoriji Ukrajine“.
Evropski izvori priznaju da bi kopneni kontingent mogao da ima i ulogu svojevrsnog „okidača“, koji bi mogao da uspori eventualno napredovanje ruskih snaga do dolaska pojačanja. Ipak, konačne odluke o „pravilima upotrebe sile“ u slučaju direktnog kontakta sa ruskim jedinicama još nisu donete.
Formiranje „čeličnog ježa“
Kijev je mesecima insistirao na ključnoj ulozi SAD u sistemu bezbednosnih garancija, a u najnovijoj ponudi Donalda Trampa taj zahtev je uvažen. Predložene garancije predviđaju obnovu i razvoj ukrajinskih oružanih snaga u formatu koji je dobio nezvaničan naziv „čelični jež“ — armiju koju bi budućem napadaču bilo izuzetno teško da savlada.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute opisao je Ukrajinu kao „prvu liniju odbrane“.
- Moramo da obezbedimo da ukrajinske oružane snage imaju dovoljno snage da se suprotstave svakoj mogućoj ruskoj agresiji, kako sada, tako i u budućnosti - izjavio je on.
Razrađeni mirovni plan od 20 tačaka predviđa ograničenje brojnosti ukrajinske vojske na 800.000 pripadnika, što se smatra kompromisom u odnosu na zahteve Moskve. Istovremeno, ne predviđaju se nikakva ograničenja u pogledu vrsta naoružanja koje bi Ukrajina mogla da koristi za svoju odbranu.
Da li će Putin pristati
Iako su bezbednosne garancije koje nude Sjedinjene Američke Države pozitivno dočekane u Kijevu i evropskim prestonicama, proces je daleko od završenog. Naredna runda konsultacija zakazana je za predstojeći vikend u Majamiju.
S obzirom na to da su predložene garancije po svojoj suštini bliske petom članu NATO-a, u evropskim krugovima raste sumnja da će Vladimir Putin pristati na takve uslove. Iako se članstvo Ukrajine u NATO-u u skorije vreme ne razmatra, nova struktura garancija se doživljava kao ozbiljna strateška prepreka planovima Moskve.
Ključno pitanje za Evropu glasi: kako će Donald Tramp reagovati ukoliko Putin odbije mirovni sporazum zasnovan na ovim garancijama?
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izneo je jasan stav:
- Uveren sam da će SAD pojačati sankcioni pritisak i obezbediti nam više oružja ako [Putin] sve to odbije. To bi bio fer zahtev sa naše strane prema Amerikancima. Ako su Sjedinjene Države spremne da pruže Ukrajini bezbednosne garancije i primene oštre mehanizme u slučaju da Putin prekrši sporazum, onda mi iskreno recite — po čemu se to razlikuje od situacije u kojoj Putin jednostavno ne želi da okonča rat? - rekao je Zelenski.
NATO se priprema za mogući vojni sukob sa Rusijom do 2030. godine, izjavio je ruski ministar odbrane Andrej Belousov na proširenoj sednici kolegijuma Ministarstva odbrane Rusije u Moskvi.
Zapadne zemlje su isporučivale oružje teroristima na Severnom Kavkazu i na taj način direktno podržavale separatizam i terorizam, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na sednici kolegijuma Ministarstva odbrane Rusije.
Ukrajini je potrebna finansijska pomoć od čak 137 milijardi evra, u trenutku kada se ekonomija Evropske unije suočava sa ozbiljnom krizom, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predstavljajući nove planove za dalju podršku Kijevu.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da je Zapad tokom događaja u SR Jugoslaviji radio šta god je smatrao potrebnim, potpuno ignorišući Povelju Ujedinjenih nacija, ocenjujući da je upravo tada počela duboka degradacija zapadnog političkog sistema.
U Dnjepru su nakon masovnog ruskog napada zabeležena ozbiljna razaranja višespratnih stambenih zgrada i do sada je potvrđena smrt 11 osoba, izjavio je danas ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Igor Klimenko.
Ogroman stub dima podigao se iznad Rovenske oblasti posle ruskog udara dronom, dok je u Dnjepru izbio snažan požar na objektu logističke kompanije nakon još jedne noći masovnih napada na ukrajinsku pozadinu.
Rafinerija nafte u Saratovu zapalila se posle serije eksplozija tokom noći, dok su ruski i ukrajinski izvori istovremeno javili da su pogođeni i naftni objekti u Rostovskoj oblasti, među njima zona Taganroga i skladišta goriva na jugu Rusije.
Rusija ima sva sredstva da uništi svakoga ko pokuša da napadne njene protivvazdušne baze i vojne objekte u Kalinjingradskoj oblasti, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin posle posete Kazahstanu.
Rumunija zatvara Generalni konzulat Rusije u Konstanci, a ruski generalni konzul proglašen je personom non grata posle pada drona na stambenu zgradu u Galacu, saopštio je rumunski predsednik Nikušor Dan.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana ne može efikasno da presretne rusku raketu „orešnik“, jer njena putanja, brzina i način udara predstavljaju problem za postojeće sisteme koje Kijev ima na raspolaganju, piše finski javni servis Ile.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Goran
pre 5 meseci
Kakve gluposti ovi sa zapada pričaju...
Nikada se u istoriji ratovanja nije desilo da poražena strana postavlja uslove pa neće to ni sad biti moguće...
NATO se priprema za mogući vojni sukob sa Rusijom do 2030. godine, izjavio je ruski ministar odbrane Andrej Belousov na proširenoj sednici kolegijuma Ministarstva odbrane Rusije u Moskvi.
Više javno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu protiv trojice policajaca koji su optuženi za prikrivanje i neprijavljivanje ubistva Aleksandra Nešovića.
Nenad Kulačin, voditelj tajkunske Nove S, masno je slagao da američki predsednik Donald Tramp nije objavio intervju predsednika Srbije Aleksandra Vučića za Breitbart.
Obeležavanje slave počelo je još minule nedelje otvaranjem Rimskog festivala i brojnim manifestacijama koje su organizovale ustanove kulture. Pored brojnih projekcija, izložbi i koncerata, dešavanja koja su privukla najviše pažnje su trodnevni FolkFest i Rimski festival, koji se nekoliko dana održavao u Nišu, uz radionice za decu, pokazne vežbe i uvek zanimljiv defile kroz grad.
Ekspo 2027 Beograd učestvovaće na više događaja u Vašingtonu 4. i 5. juna, u okviru jačanja transatlantske saradnje i partnerstva, među kojima je i panel diskusija u američkom Kongresu.
Ljubovija je svečanom sednicom obeležila Dan opštine, 3. jun, u znak sećanja na 1871. godinu, kada je ukazom kneza Milana Obrenovića proglašena za varošicu.
Višečasovna talačka drama koja je tokom noći potresla nemački grad Dortmund završena je srećom bez ljudskih žrtava nakon što se 51-godišnji državljanin Srbije Enez Ć. predao policiji posle maratonskih pregovora sa specijalnim jedinicama.
Prava drama odigrala se u utorak na obilaznici oko Praga, kada je u teškoj saobraćajnoj nesreći učestvovao kamion jedne novopazarske transportne kompanije.
Više javno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu protiv trojice policajaca koji su optuženi za prikrivanje i neprijavljivanje ubistva Aleksandra Nešovića.
Luka B. (23) iz Kragujevca uhapšen je zbog jezivog pokušaja ubistva u kući svoje bivše partnerke u naselju Beloševac. Meštani Kragujevca izuzetno su uznemireni zbog svega što se dogodilo, a porodica izbodene devojke zatvorila se u kuću u kojoj je došlo do zločina.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Miris i ukus prave, domaće višnjevače vraćaju nas u detinjstvo i podsećaju na špajzove naših baka, gde je ova dragocena flaša uvek imala posebno mesto.
Britanac Džastin Vali i njegova partnerka Viktorija uspeli su da organizuju šestonedeljnu avanturu tokom koje su za avionske karte izdvojili svega 286 evra.
Doktorka Triša Pasriča podelila je na društvenim mrežama tehniku za koju tvrdi da je zasnovana na naučnim saznanjima i da može pomoći već pri prvim znacima svraba.
Muzički producent Zvezda Granda Mikica Gačić otkrio je da je vest o prinovi kod sina Marka saznao putem medija, kao i da njih dvojica trenutno nisu u kontaktu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar